Adela Ramić: Uspješni poduzetnici poznaju svoje brojeve

Mnogi poduzetnici ulaze u biznis vođeni dobrom idejom, kvalitetnim proizvodom ili željom da riješe problem na tržištu. Međutim, kako kompanija raste, entuzijazam više nije dovoljan. Poslovne odluke sve više zavise od razumijevanja finansija, planiranja i sposobnosti prilagođavanja promjenama.

U novoj epizodi podcasta Kultura poslovanja, Adela Ramić objašnjava zašto upravo poznavanje vlastitih brojeva često pravi razliku između kompanija koje dugoročno rastu i onih koje se suočavaju s ozbiljnim problemima.

Dobra ideja nije dovoljna za uspješan biznis

Jedna od prvih tema razgovora odnosi se na uvjerenje da će kvalitetan proizvod ili dobra prodaja sami po sebi donijeti uspjeh. Adela smatra da je to jedna od najčešćih zabluda među poduzetnicima.

„Prodaja ne može krenuti bez finansija. Bez formiranja cijene ne možete praviti ponudu.“

Objašnjava da finansije nisu odvojene od prodaje, marketinga ili razvoja proizvoda. Naprotiv, one predstavljaju temelj svih poslovnih odluka. Kompanija koja ne razumije vlastite troškove, cijene i profit može ostvarivati promet, ali istovremeno gubiti novac. Posebno naglašava da cilj poslovanja nije samo ostvariti prihod, nego stvarati dodatnu vrijednost koja omogućava razvoj kompanije.

„Ako ne generišemo dodatnu vrijednost, ne možemo biti ni društveno odgovorni, ne možemo zaposliti radnike i ne možemo razvijati biznis.“

Uspješni poduzetnici ne zaljubljuju se u vlastite odluke

Poduzetništvo se često prikazuje kao priča o velikim uspjesima, investicijama i slobodi. Međutim, svakodnevica izgleda mnogo drugačije.

„Preduzetništvo nije glamurozan posao.“

Adela ističe da uspješni poduzetnici ne uspijevaju zato što nikada ne griješe, nego zato što znaju prepoznati kada treba promijeniti smjer.

„Oni koji će dugoročno opstati imaju nedostatak ega, prilagođavanje, fleksibilnost, motivisanje ljudi i okupljanje ljudi oko sebe.“

Prema njenom mišljenju, jedna od najvećih grešaka je insistiranje na poslovnim odlukama koje više ne daju rezultate samo zato što smo za njih emotivno vezani. Upravo sposobnost da se odustane od pogrešnog pravca često pravi razliku između kompanija koje rastu i onih koje stagniraju.

Brojevi govore ono što emocije često skrivaju

Tokom razgovora više puta naglašava da uspješni poduzetnici poznaju svoje finansije.

„Oni koji ne znaju svoje brojeve brzo će propasti.“

To ne znači da svaki vlasnik kompanije mora biti finansijski stručnjak. Međutim, mora razumjeti osnovne pokazatelje poslovanja, pratiti prihode, rashode i novčani tok te donositi odluke na osnovu činjenica, a ne pretpostavki. Posebno izdvaja novčani tok kao najvažniji pokazatelj zdravlja jednog biznisa.

„Novac je krvotok biznisa. Kada novac stane, biznis staje.“

Zbog toga preporučuje da poduzetnici od samog početka vode jednostavne i uredne evidencije poslovanja te redovno prate svoje finansije, umjesto da se njima počnu baviti tek kada nastanu problemi.

Finansijska pismenost je mnogo više od kredita i kamata

Jedna od tema kojoj Adela posvećuje najveću pažnju jeste finansijska pismenost. Smatra da se ona često pogrešno svodi na poznavanje bankarskih proizvoda ili osnovnih ekonomskih pojmova. Za nju je finansijska pismenost mnogo širi pojam.

„Finansijski pismena osoba zna pročitati svoju platnu listu. Finansijski pismena osoba zna koliko je ovog mjeseca uplatila u zdravstvo, a koliko u penzioni sistem.“

To znači razumjeti vlastite prihode i rashode, znati planirati budžet, donositi odgovorne finansijske odluke i razumjeti način na koji funkcioniše ekonomski sistem. Upravo nedostatak tog znanja, smatra, jedan je od razloga zbog kojih mnogi ljudi teško upravljaju vlastitim finansijama ili donose loše poslovne odluke.

Finansijsku pismenost treba učiti od najranije dobi

Posebno emotivno govori o radu sa mladima, kojem posljednjih godina posvećuje veliki dio svog vremena.

Kao eksterna saradnica Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo već treću godinu održava radionice iz finansijske pismenosti u osnovnim i srednjim školama. Njeno iskustvo pokazuje da mladi žele učiti o novcu, ličnim finansijama i poduzetništvu mnogo više nego što se često pretpostavlja.

Zbog toga smatra da finansijska pismenost ne bi trebala ostati pojedinačna inicijativa ili povremeni projekat, nego postati dio redovnog nastavnog plana i programa.

„Moj prijedlog je da već od šestog razreda osnovne škole uvedemo finansijsku pismenost jednom sedmično kao obavezan predmet.“

Ističe da će upravo generacije koje danas odrastaju donositi poslovne i finansijske odluke u potpuno drugačijem svijetu od onoga u kojem su odrastali njihovi roditelji. Zato vjeruje da ih školski sistem treba pripremiti za upravljanje novcem, razumijevanje tržišta i odgovorno donošenje odluka.

Ne možemo obrazovati djecu, a zanemariti odrasle

Ipak, promjena neće biti moguća ako se obrazovanje zaustavi na školama. Adela upozorava da djeca vrlo brzo usvajaju nova znanja, ali se često vraćaju u okruženje koje razmišlja potpuno drugačije o novcu, radu i tržišnoj ekonomiji.

„Ja smatram da mi trebamo obrazovati cijelu javnost. Bukvalno, osobe od 6 do 66 godina.“

U tome važnu ulogu vidi u medijima, institucijama i poslovnoj zajednici. Smatra da je finansijska pismenost tema koja se tiče svih građana, bez obzira na to jesu li poduzetnici, zaposleni ili tek ulaze na tržište rada.

Budućnost rada traži nove vještine

Na kraju razgovora osvrnula se i na promjene koje već danas oblikuju tržište rada. Vjeruje da će fleksibilni modeli rada postajati sve češći, da će ljudi tokom života mijenjati više poslova i karijera te da će rezultat biti važniji od broja sati provedenih u kancelariji.

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, ističe da ona već sada može pomoći u organizaciji finansija, planiranju budžeta i svakodnevnim poslovnim zadacima. Međutim, naglašava da će kritičko razmišljanje, sposobnost donošenja odluka i kvalitetno postavljanje pitanja ostati vještine koje će praviti najveću razliku.

Epizodu podcasta Kultura poslovanja u kojoj je gošća Adela Ramić pogledajte na našem YouTube kanalu.