Adis Hasaković: Kako se gradi reputacija kompanije
Adis Hasaković, osnivač MCM agencije, stručnjak za odnose s javnošću i autor prve domaće knjige o PR-u nastale iz stvarnih kampanja i iskustava iz prakse, govori o tome zašto PR nije isto što i oglašavanje, kako se gradi reputacija kompanije i zbog čega o komunikaciji treba razmišljati mnogo prije nego što nastane kriza.
Mogućnosti komunikacije su danas dostupnije nego ikada prije. Kompanije imaju vlastite web stranice, profile na društvenim mrežama, newslettere i desetine drugih kanala putem kojih mogu svakodnevno razgovarati sa svojim kupcima, partnerima i zaposlenicima. Ipak, uprkos svim tim mogućnostima, povjerenje je sve teže izgraditi.
Razlog nije nedostatak sadržaja. Naprotiv. Problem je što se komunikacija često svodi na objavljivanje informacija, dok strategija ostaje u drugom planu. U novoj epizodi podcasta Kultura poslovanja Adis Hasaković objašnjava da upravo tu nastaje najveća razlika između kompanija koje samo komuniciraju i onih koje dugoročno grade reputaciju.
PR počinje tamo gdje završava oglašavanje
Iako se pojmovi marketinga, oglašavanja i odnosa s javnošću često koriste kao sinonimi, Hasaković smatra da među njima postoji jasna razlika.
„PR su odnosi s javnošću i vi pokušavate da se nametnete kvalitetom informacije, prije svega. Morate dati novu vrijednost toj informaciji.“
Drugim riječima, cilj nije pronaći prostor u medijima po svaku cijenu, nego ponuditi sadržaj koji je dovoljno kvalitetan da zaslužuje pažnju. U vremenu kada svako može objaviti gotovo bilo šta, kvalitet informacije postaje važniji od količine sadržaja. Upravo zato smatra da se reputacija ne može graditi isključivo budžetima i plaćenim objavama.
„Ako ćete plaćati medijima da objave vaše vijesti ili intervjue, onda to više nije PR.“
Dobra komunikacija počinje mnogo prije prve objave
Jedna od najzanimljivijih tema razgovora odnosi se na proces koji prethodi svakoj kampanji. Hasaković objašnjava da komunikacija ne počinje pisanjem saopštenja niti objavom na društvenim mrežama. Prvi korak je uvijek razumjeti problem koji kompanija želi riješiti.
To podrazumijeva analizu tržišta, definisanje ciljeva, razumijevanje ciljnih grupa i kreiranje poruka koje imaju smisla za ljude kojima se obraćate.
„Moramo istražiti tržište, definirati ciljeve i ciljne skupine. Tek onda kreiramo komunikacijsku strategiju.“
Tek kada su ti temelji postavljeni, moguće je odlučiti koji su komunikacijski kanali najprikladniji i na koji način određenu priču ispričati javnosti. Upravo zbog toga smatra da sadržaj bez strategije rijetko daje ozbiljne rezultate, bez obzira na to koliko je vizualno atraktivan ili koliko je često objavljen.

Nekad i jedna riječ pravi razliku
Tokom razgovora Hasaković se osvrće i na detalje koje mnogi smatraju nevažnim. Jedan od njih su negacije u poslovnoj komunikaciji. Prema njegovom mišljenju, način na koji oblikujemo poruku utiče na to kako će je ljudi doživjeti. Negativne formulacije mogu privući pažnju, ali dugoročno ostavljaju osjećaj nelagode i otežavaju izgradnju pozitivne percepcije.
„Svaka negacija stvara psihološki osjećaj nelagode.“
To je princip kojeg se, kaže, pridržava godinama radeći sa kompanijama i menadžerima koji danas vode neke od najvećih domaćih poslovnih sistema.
Kriza nije trenutak kada se gradi reputacija
Možda najvažnija poruka cijele epizode odnosi se na kriznu komunikaciju. Kompanije najčešće počinju tražiti pomoć tek kada se problem već dogodio. Međutim, tada je mnogo važnije ono što je urađeno ranije nego ono što će se izgovoriti u prvim satima krize.
„Nije važno samo kako ćete komunicirati tokom krize, nego koliko ste strateški komunicirali prije nje.“
Odnosi sa medijima, partnerima, kupcima i širom javnošću ne grade se kada nastane problem. Oni nastaju godinama, kroz dosljednu i transparentnu komunikaciju. Zbog toga Hasaković smatra da krizna komunikacija nije zasebna disciplina, nego nastavak svega što je kompanija radila prije nego što je do krize uopće došlo.
Hoće li umjetna inteligencija promijeniti komunikaciju?
Razvoj umjetne inteligencije već danas mijenja način na koji nastaje sadržaj i kako kompanije komuniciraju. Ipak, Hasaković vjeruje da postoje stvari koje tehnologija neće moći zamijeniti.
„Kreativni dio, ljudska intuicija i razumijevanje ljudi ostaju ono što tehnologija još uvijek ne može zamijeniti.“
AI će, smatra, preuzeti veliki dio operativnih zadataka i povećati produktivnost, ali će povjerenje, kreativnost i sposobnost razumijevanja ljudi ostati ono što razlikuje vrhunskog komunikatora od prosječnog. U svijetu u kojem će sadržaja biti sve više, upravo će autentičnost postajati najveća vrijednost.
Epizodu podcasta Kultura poslovanja u kojoj je gost Adis Hasaković pogledajte na našem YouTube kanalu.