PMI Bosna i Hercegovina: Projektni menadžeri polako dobivaju prepoznavanje koje zaslužuju
U razgovoru s Amrom Sofić, članicom Uprave PMI BiH Chaptera, otkrivamo šta je PMI, kako je zajednica rasla u BiH i zašto je projektni menadžment neizostavan dio svake organizacije koja želi ideje pretvoriti u rezultate.
Zanimljiva praznina obilježava prostor između onog što projektni menadžment jeste i onog što se pod tim podrazumijeva u praksi. U većini kompanija, negdje između rokova i budžeta, gubi se ono što je zaista važno. Balans između ljudi i rezultata, ali i razumijevanje strategije i realizacije.
Prema riječima Amre Sofić, članice Uprave PMI BiH Chaptera, za većinu kompanija u BiH, "projektni menadžment i dalje se svodi na Gantt dijagrame i statusne izvještaje, a strateška dimenzija te uloge ostaje nevidljiva". Dok je u praksi, kako kaže, sve što gradimo u organizacijama projekt - novi proizvod, digitalna transformacija, startup ideja, inicijativa za promjene, projekt menadžeri se susreću s velikim izazovima.
Nedovoljno razvijena svijest o tome šta projektni menadžment podrazumijeva, nedovoljna integracija modernih metodologija, ali i ograničeno razumijevanje uloge projekt menadžera unutar organizacije dovodi do toga da projekt menadžeri u praksi balansiraju između koordinacije, operativnog izvršavanja i donošenja odluka, što otežava efikasno upravljanje projektima.
Kao odgovor na ove potrebe, 2013. godine, grupa entuzijasta pokrenula je inicijativu za osnivanje PMI BiH Chaptera. PMI (Project Management Institute) metodologija koristi se širom svijeta kao jedan od najpoznatijih standarda u oblasti projektnog menadžmenta.
O tome šta je PMI, kako je stigao u BiH i šta zajednica danas nudi, razgovaramo s Amrom Sofić.
KP: PMI metodologija koristi se širom svijeta kao jedan od najpoznatijih standarda u oblasti projektnog menadžmenta. Kako biste nekome ko se prvi put susreće s ovim pojmom objasnili njenu suštinu?
AS: PMI metodologiju je najlakše objasniti kao “zajednički jezik” za profesionalno vođenje projekata širom svijeta. Jasno daje smjernice kako se definiše projekat i njegov cilj, kako se planiraju vrijeme, budžet i resursi, kako se upravlja rizicima i promjenama, kako se komunicira u timu i sa stakeholderima, kako se prati napredak i mjeri uspjeh.
Suština je u tome da PMI (Project Management Institute) definiše standardizovan način kako se projekti planiraju, vode i zatvaraju bez obzira na industriju tj da li radite u IT-u, građevini, telekomu ili zdravstvu.
Najveća vrijednost je u tome što je jasno postavljena standardizacija. To znači da osoba koja ima neki od PMI certifikata (npr. PMP) može raditi na projektu u Bosni i Hercegovini, Njemačkoj ili Americi i svi će razumjeti iste pojmove, procese i način razmišljanja.
Zato se PMI često opisuje kao univerzalni okvir profesionalnog upravljanja projektima koji ne govori samo “šta da uradiš”, nego i “kako da razmišljaš” dok vodiš projekat na strukturisan i proaktivan način.
KP: Kako je PMI stigao u Bosnu i Hercegovinu i od kada djeluje?
AS: PMI je u Bosnu i Hercegovinu stigao kroz grupu entuzijasta i profesionalaca koji su još ranije imali ideju o potencijalnom formiranju lokalnog chaptera. U tom periodu, veliki broj profesionalaca iz BiH bio je više oslonjen na već postojeće PMI chaptere u regionu, prije svega u Srbiji i Hrvatskoj, gdje su učestvovali u aktivnostima.
Ipak, 2013. godine započinju konkretniji koraci i okupljanje zajednice u BiH s ciljem da se razvije lokalna struktura, tada još u statusu potencijalnog chaptera, što je u tom trenutku bilo prilično izazovno i zahtijevalo dosta angažmana i ispunjavanje dosta strogih PMI kriterija.
Zvanično, 2017. godine PMI Bosna i Hercegovina Chapter dobija svoj status i postaje priznato lokalno profesionalno udruženje PMI-a. Tada je chapter imao oko 25 članova, što je ujedno bio i jedan od ključnih uslova za formiranje lokalnog ogranka.
Meni lično je posebno važno i na tome sam zahvalna osnivačima što su hrabro krenuli u pravcu osnivanja zasebnog PMI BiH chaptera, a ne da zajednica ostane trajno oslonjena na regionalne chaptere. Taj korak se pokazao kao ključan za razvoj lokalne PMI zajednice u BiH koja je razvila partnerske odnose sa chapterima iz regije.
Danas PMI BiH Chapter broji oko 130 aktivnih članova, dok je šira PMI zajednica u zemlji znatno veća i uključuje i mnoge profesionalce koji nisu formalni članovi, ali učestvuju u događajima, edukacijama i razvojnim inicijativama.
KP: Ko stoji iza rada PMI BiH Chaptera i kakva je njegova osnovna misija? Kakve događaje organizirate i kome su namijenjeni?
AS: Iza kulisa stoji Upravni odbor i Vijeće direktora, otprilike desetak ljudi koji operativno realiziramo sve potrebne aktivnosti kako bi Chapter živio i rastao zajedno sa cijelom zajednicom projektnih profesionalaca u Bosni i Hercegovini.
Naravno, po potrebi uključujemo i dodatne volontere, vrlo često studente, kao i sve članove koji se žele aktivno angažirati kroz različite projekte, edukacije i inicijative koje pokrećemo unutar Chaptera. Upravo taj zajednički volonterski duh i želja za razmjenom znanja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti naše zajednice.
Osnovna misija Chaptera je promocija discipline profesionalnog upravljanja projektima, razmjena znanja i iskustava, te jačanje lokalne zajednice projektnih profesionalaca kroz primjenu globalno prepoznatih PMI standarda i najboljih poslovnih praksi. Fokus nije samo na certifikacijama, nego i na stvarnoj primjeni znanja u praksi, liderstvu, etici i unapređenju poslovnog okruženja.
Kroz svoje aktivnosti organiziramo različite vrste događaja. Događaji su namijenjeni svima koji rade na projektima ili žele razvijati kompetencije iz oblasti projektnog menadžmenta, ali i iz mnogo šire perspektive, jer su obuhvaćene teme poput emocionalne inteligencije, leadership vještina, komunikacije i brojnih drugih oblasti važnih za profesionalni i lični razvoj.
Naše meetupe, radionice i predavanja posjećuju i studenti i mladi profesionalci, ali i iskusni projekt, program i business manageri. Posebno nam je važno povezivanje ljudi iz različitih industrija, jer upravo razmjena različitih perspektiva donosi najveću vrijednost cijeloj zajednici.
KP: Vi imate više od deset godina iskustva u entrepreneurial i corporate okruženjima, posebno u radu s remote timovima i međunarodnim projektima. Šta Vas je najviše naučilo takvo iskustvo?
AS: Moje dosadašnje iskustvo zaista je bilo vrlo raznoliko što iz trenutne perspektive percipiram kao svoju prednost i mogućnost za sagledavanje šire slike. Karijera u korporativnim okruženjima, zatim outsourcing industriji, bila sam lider na obje strane i na vendor i na klijent strani, tu su još poduzetništvo i freelancing, rad na domaćem i međunarodnon tržištu, rad sa timovima u uredu ali i sa remote timovima. Svako od navedenih okruženja nosi drugačiju dinamiku, perspektivu i način rada, ali ono što sam kroz sve njih jasno prepoznala jeste da se, uprkos razlikama u kontekstu, određeni profesionalni standardi uvijek ponavljaju.
Upravo ta raznolikost me je najviše naučila da uspjeh ne zavisi toliko od modela rada, koliko od dosljednosti u osnovnim principima, prije svega u komunikaciji, odgovornosti prema dogovorenom i kvalitetu isporuke. Bez obzira da li se radi o velikoj korporaciji, start-upu ili freelance angažmanu, upravo ti elementi određuju nivo povjerenja i dugoročnu vrijednost koju gradite.
Rad sa međunarodnim i remote timovima dodatno je naglasio koliko je komunikacija ključna. Kada nema fizičke blizine, kada su prisutne kulturološke i jezičke razlike, svaka nejasnoća se multiplicira, pa preciznost, struktura i transparentnost postaju neophodni za uspješnu saradnju. Naučila sam da dobar sistem nije dovoljan sam po sebi ako nije praćen jasnom i otvorenom komunikacijom među ljudima.
Na kraju, možda i najvažnija lekcija jeste da se sve uvijek svodi na ljude i odnose koje gradimo. Tehnologija, procesi i metodologije su alati, ali dugoročni rezultati i povjerenje dolaze iz načina na koji slušamo jedni druge, kako reagujemo u izazovnim situacijama i koliko ulažemo u kvalitet međuljudske saradnje. Zato bih rekla da me je dosadašnje iskustvo naučilo fleksibilnosti u pristupu, ali ne i kompromisu kada su u pitanju kvalitet, odgovornost i ljudski odnos u poslu.
KP: Kako ste se Vi zainteresirali za projekt menadžment i šta Vas je privuklo PMI metodologiji?
AS: Moje interesovanje za projektni menadžment se razvilo kroz praksu, dok sam već radila na različitim vrstama projekata u različitim okruženjima. Vrlo rano sam osjetila da mi je potrebna jasnija struktura u pristupu radu, nešto što bi mi pomoglo da budem sigurnija da stvari radim na ispravan, konzistentan i profesionalan način.
U tom procesu sam se prirodno susrela sa PMI okvirom i globalnim standardima, koji su mi bili posebno privlačni jer donose upravo tu vrstu strukture i smjernica, od planiranja i upravljanja rizicima, do komunikacije sa stakeholderima i isporuke rezultata. Ono što me je dodatno privuklo jeste balans između standardizacije i fleksibilnosti u realnim, kompleksnim projektima.
Posebno bih istakla koncept kontinuiranog učenja koji PMI i certifikacija podrazumijevaju. Da biste održali certifikat aktivnim, potrebno je kontinuirano prikupljati Professional Development Units (PDU) kroz različite aktivnosti, kao što su radionice, čitanje stručne literature, webinari, konferencije i praktično iskustvo. Na taj način se osigurava da znanje ne ostaje statično, nego da se stalno razvija i usklađuje sa novim pristupima, tehnologijama i praksama u industriji.
Upravo ta kombinacija strukture, standarda i obaveze stalnog učenja i razvoja vještina, uz prilagođavanje savremenim načinima rada i jačanje rezilijentnosti, bila je ono što me je najviše privuklo i zadržalo u ovoj oblasti.
KP: Koliko je danas razvijena projekt menadžment zajednica u Bosni i Hercegovini? Da li kompanije sve više prepoznaju važnost ove profesije?
AS: Projekt menadžment zajednica u Bosni i Hercegovini je u posljednjih nekoliko godina značajno napredovala i postala vidljivija nego ranije. Od osnivanja udruženja 2017. godine, vidi se kontinuiran rast interesovanja, sve je više ljudi koji se educiraju, polažu certifikate i aktivno uključuju u profesionalne aktivnosti, što je vrlo pozitivan trend.
S druge strane, kompanije danas u većoj mjeri prepoznaju važnost profesionalnog pristupa upravljanju projektima nego prije. Sve češće se u oglasima i organizacionim strukturama mogu pronaći zahtjevi za određenim znanjima i certifikatima. To pokazuje da se svijest o važnosti strukturiranog upravljanja projektima postepeno razvija.
Međutim, ta svijest još uvijek nije u potpunosti zrela. I dalje postoji određeni jaz između formalnog prepoznavanja profesije i stvarnog razumijevanja šta to podrazumijeva u praksi, posebno u pogledu uloge iskusnog projektnog menadžera, odgovornosti koju ta pozicija nosi i vrijednosti koju donosi uspješnoj realizaciji projekata.
Upravo zato bih rekla da je zajednica u fazi rasta i konsolidacije, imamo sve više edukovanih profesionalaca i sve veću vidljivost struke, ali je i dalje potrebno raditi na edukaciji tržišta, posebno kompanija, kako bi se profesionalni projektni menadžer posmatrao ne samo kao formalna uloga ili certifikat, nego kao ključna liderska funkcija koja direktno utiče na uspjeh poslovnih inicijativa.
KP: Projekt menadžment se često povezuje samo s rokovima i organizacijom zadataka. Šta zapravo podrazumijeva uspješno upravljanje projektima danas?
AS: Uspješno upravljanje projektima prije svega znači jasno definisanje vrijednosti koju projekat treba da isporuči dakle, razumijevanje zašto nešto radimo, a ne samo šta i kada. Tek kada je ta svrha jasna, moguće je kvalitetno upravljati obimom, vremenom, budžetom i resursima.
Zatim, ključni dio je rad sa ljudima i upravljanje komunikacijom. Projekti danas gotovo nikada nisu individualni, nego uključuju različite timove, stakeholder-e i često kompleksne organizacione strukture. Uspješan projektni menadžer mora osigurati da svi imaju zajedničko razumijevanje ciljeva, prioriteta i očekivanja, te da se informacije razmjenjuju jasno i pravovremeno.
Treći važan segment je upravljanje promjenama i rizicima. Projekti se rijetko odvijaju tačno po početnom planu, pa je sposobnost prilagođavanja, donošenja odluka u neizvjesnim situacijama i balansiranja između različitih ograničenja ono što u praksi pravi razliku između uspješnog i neuspješnog projekta.
I na kraju, uspješan projekt menadžment danas podrazumijeva stalno usklađivanje između poslovne vrijednosti i isporuke, uz kontinuiranu komunikaciju sa svim stranama. Drugim riječima, to nije samo operativna uloga, nego ključna funkcija koja povezuje strategiju i realizaciju, ljude i rezultate.
Nije slučajno da je prirodan karijerni razvojni put mnogih projektnih profesionalaca ka pozicijama strateskih lidera, voditelja timova i direktora organizacija jer upravo taj mindset omogućava da se ideje pretvore u konkretne rezultate.
AS: PMI BiH Chapter nastavlja sa svojom misijom promocije i uspostavljanja jasnih standarda profesionalnog poslovanja i upravljanja projektima. U kontinuiranoj smo komunikaciji sa PMI Global organizacijom, kroz koju redovno dobijamo nova saznanja, prakse i pristupe koji se danas primjenjuju u oblasti leadershipa i projektnog menadžmenta na globalnom nivou.
Kroz radionice, meetupe i druge aktivnosti te spoznaje ćemo podjeliti sa našim članovima i širom profesionalnom zajednicom u Bosni i Hercegovini.
Jedan sneak peek za vaše čitatelje, u septembru planiramo organizaciju većeg događaja u okviru kojeg ćemo predstaviti i jednu vrlo važnu novost. Riječ je o značajnom događaju iz domena projekt menadžmenta koji će imati i širi regionalni značaj.
KP: Šta biste poručili mladim profesionalcima koji žele razvijati karijeru u projekt menadžmentu, ali ne znaju odakle početi?
AS: Poručila bih im da ne čekaju “savršenu priliku” niti trenutak kada će osjećati da znaju dovoljno da bi krenuli. Projektni menadžment je oblast koja se u velikoj mjeri uči kroz praksu, rad s ljudima, komunikaciju i iskustvo na konkretnim inicijativama i projektima.
Najvažnije je da budu radoznali, proaktivni i spremni učiti. Svakako bih ih pozvala da se uključe i u našu profesionalnu zajednicu PMI BiH Chapter, jer upravo ovdje mogu steći mnogo više od teorijskog znanja. Kroz volontiranje i rad na stvarnim inicijativama mogu dobiti priliku sarađivati sa iskusnim profesionalcima, vidjeti kako izgleda realizacija projekata u praksi i razvijati vještine koje su danas ključne od organizacije i komunikacije do leadershipa i timskog rada.
Vrlo često na našim sastancima i događajima nastaje mnogo sjajnih ideja, ali upravo realizacija pokazuje koliko su važni operativno razmišljanje, odgovornost i sposobnost da se ideja pretvori u konkretan rezultat. Upravo zbog toga vjerujem da je ovakav tip angažmana odličan početak za svakoga ko želi graditi karijeru u projektnom managementu.
Između starog načina rada i novog razumijevanja, kroz zajednice koje educiraju, zainteresirane kompanije i profesionalce koji postavljaju više standarde, slika projektnog menadžera u Bosni i Hercegovini se polako mijenja.
Kako za kraj ističe Sofić:
“ Raste broj edukovanih profesionalaca, raste interes za certifikacije i zajednicu, ali je i dalje potrebno ulagati u edukaciju mangementa kompanija kako bi se uloga projekt menadžera posmatrala kao strateška funkcija, a ne samo operativna podrška.”
Upravo u tom prostoru PMI BiH Chapter, okupljajući profesionalce iz različitih industrija, povezujući ih s globalnim standardima, ostvaruje svoju ulogu i stvara zajednicu u kojoj se znanje ne zadržava na certifikatu, nego živi kroz praksu, mentorstvo i razmjenu iskustava.
