Radna nedjelja u FBiH: šta danas važi za trgovine i radnike
Vodič objašnjava ko u FBiH po članu 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini smije raditi nedjeljom, kolike su kazne, šta važi za radnike i dokle su stigle najavljene izmjene.
Ukratko: Trgovine u Federaciji BiH od novembra 2024. nedjeljom i praznicima ne rade, osim izuzetaka iz člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Izmjene koje bi nedjeljom otvorile male porodične radnje najavljene su 2025., ali do 2. novembra 2026. nismo našli da su usvojene. Pravilo je vezano za objekte, pa radnik u izuzetom objektu smije raditi nedjeljom.
Stanje u ovom tekstu provjereno je 2. novembra 2026. Poslije oktobarskih izbora dio stranaka najavljuje da želi nove izmjene, pa je za poslovne odluke mjerodavan tekst objavljen u Službenim novinama FBiH.
Da li trgovine u FBiH rade nedjeljom?
Ne, osim izuzetaka. Član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini („Službene novine FBiH“, broj 87/24) propisuje: „Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom.“ Isto važi za dane praznika. Od ponedjeljka do subote trgovac sam određuje radno vrijeme, do 90 sati sedmično.
Zakon je na snazi od 14. novembra 2024., a prva neradna nedjelja bila je 17. novembra. Ovo je federalni zakon, pa ne uređuje rad trgovina u Republici Srpskoj ni u Brčko distriktu.
Koji objekti smiju raditi nedjeljom?
Izuzeci su navedeni u samom zakonu, u stavovima od 5 do 9 člana 18.
| Izuzetak | Šta obuhvata |
|---|---|
| Vrsta radnje | cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta |
| Objekat unutar druge cjeline | željezničke i autobuske stanice, aerodromi, benzinske pumpe, bolnice, hoteli, prostori kulturnih i vjerskih objekata, muzeji, parkovi prirode, groblja i specijalizirane prodavnice vezane za prodaju na grobljima |
| Dragstor | prodavnica otvorena od 00.00 do 24.00 sata svaki dan |
| Prodaja izvan klasične radnje | elektronske prodavnice, automati, prigodna prodaja na sajmovima, priredbama i izložbama, otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima, na tržnicama i izvan njih, prodaja u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava |
| Vanredne okolnosti | elementarna nepogoda i vanredno stanje, kada radno vrijeme određuje Federalna uprava civilne zaštite |
Izvor: Zakon o unutrašnjoj trgovini, član 18.
Kod dragstora stav 7 izričito isključuje samo stavove 1 i 3, ne i stav 2 o nedjelji, ali isti stav kaže da dragstor radi „svaki dan“, a član 35. ga definiše radnim vremenom od 00.00 do 24.00 sata. Službeno tumačenje te razlike nismo našli.
Federalno ministarstvo trgovine u vodiču kroz zakon navodi i apoteke: rad nedjeljom im je dozvoljen „ukoliko je to posebnim propisom propisano“. Vlada FBiH može i obrnuto: odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika.
Da li je nedjelja neradna i za radnike?
Kao opće pravilo nije. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objasnilo je u februaru 2025. da se pravilo „odnosi isključivo na radno vrijeme trgovačkih objekata, a ne na rad i radna prava radnika“. Zakon o radu, prema istom ministarstvu, ne poznaje neradnu nedjelju, ali „svaki radnik ima pravo na najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora“. Taj odmor ne mora pasti u nedjelju.
Radnik u izuzetom objektu zato može raditi nedjeljom, uz poštovanje radnog zakonodavstva i pravila poslodavca. O drugim pravilima rada pišemo na temi Tržište rada.
Rad u trgovini dok je zatvorena je druga stvar. Federalno ministarstvo trgovine u vodiču kroz zakon na pitanje da li će radnici raditi nedjeljom iako su trgovine zatvorene, na primjer u skladištima, odgovara s „NE“: „U vrijeme kada su zatvoreni trgovački objekti, neće raditi ni trgovački radnici“. Dva ministarstva to ne objašnjavaju isto, pa takav rad ne treba planirati bez pravnog savjeta.
Može li grad ili općina dobiti izuzeće?
Može, ali o tome odlučuje Vlada FBiH. Prema stavovima 10 i 11 člana 18. prijedlog daje gradsko ili općinsko vijeće, a Vladi stiže preko Federalnog ministarstva trgovine. Trgovac ga ne može podnijeti sam. Kriterije propisuje posebna uredba (broj 102/24).
Izuzeće je dobilo Orašje (odluka objavljena 20. decembra 2024., broj 101/24). Drugu takvu odluku u registru Službenih novina FBiH do 23. oktobra 2026. nismo našli. Vlada je 4. marta 2026. odbila osam zahtjeva: općina Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Foča (u FBiH), Velika Kladuša i Sapna te gradova Visoko i Konjic. Obrazloženje je da nisu ispunjeni „ključni objektivni kriteriji“ iz uredbe. Odluke su objavljene 11. marta 2026. (broj 19/26). Vijeća novi prijedlog mogu poslati tek šest mjeseci poslije njihovog stupanja na snagu, pa je taj rok, prema našem računu, istekao u septembru 2026.
Kolike su kazne?
Kazne za radno vrijeme su u članu 128. Njegov stav 1, tačka b, kažnjava trgovca koji „na prodajnom objektu ne istakne i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena“ i upućuje na član 18. stav 1. Stavove 2 i 3 o nedjelji i praznicima ta tačka izričito ne navodi, a nijedna druga kaznena odredba ne spominje član 18. Inspekcije ipak iste iznose navode i za rad nedjeljom.
| Ko odgovara | Novčana kazna |
|---|---|
| Trgovac pravno lice | od 2.000 do 15.000 KM |
| Odgovorno lice u pravnom licu | od 500 do 1.500 KM |
| Trgovac fizičko lice | od 500 do 1.500 KM |
Izvor: Zakon o unutrašnjoj trgovini, član 128.
Federalno ministarstvo trgovine u maju 2026. pokrenulo je postupke protiv trgovaca koji su radili tokom prvomajskih praznika. Za one koji prekršaj ponove najavilo je da će predložiti najviše kazne.
Šta je s prijedlogom za porodične trgovine?
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je 2025. najavio model po kojem bi samostalne radnje do 200 kvadrata mogle raditi nedjeljom, „ali samo vlasnici i članovi njihovih porodica, bez uposlenih radnika“. Rekao je 24. jula 2025. da bi se izmjene „najvjerovatnije“ počele primjenjivati od septembra. U septembru je Ministarstvo potvrdilo da su izmjene proslijeđene Vladi FBiH, a u oktobru je ministar rekao da se čeka da ih Kolegij Vlade stavi na dnevni red.
Do 2. novembra 2026. nismo našli da ih je Parlament FBiH usvojio. U registru Službenih novina FBiH na stranici Paragraf Lex, koji smo po naslovima pregledali do 23. oktobra 2026., nema zakona o izmjenama ovog zakona, a besplatna kopija zakona na istoj stranici i dalje navodi samo broj 87/24.
Hoće li se pravilo mijenjati poslije izbora?
Moguće je, ali odluke još nema. Predstavnici stranaka koje bi mogle činiti novu vlast najavili su u oktobru 2026. da žele otvoriti trgovine nedjeljom. Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić poručio je da će biti jedan od onih koji će ukinuti neradnu nedjelju, a predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović kaže da neradna nedjelja „nikad nije bila zahtjev Sindikata, kako to neki pokušavaju da predstave, nego radnika“.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, rekao je za N1 da se razmatra model po kojem bi manje porodične trgovine radile nedjeljom, a veliki lanci ne. Dodao je da konačne odluke nema i da očekuje da se pitanje vrati na Ekonomsko-socijalno vijeće kad se formira nova Vlada FBiH.
Za opće ukidanje treba izmjena zakona u Parlamentu FBiH, ali Vlada može i bez toga odobravati izuzeća na prijedlog vijeća, po stavu 10.
Šta trgovac može uraditi danas?
- Provjeriti da li je objekat u nekom od izuzetaka iz člana 18. i da li grad ili općina ima odluku Vlade FBiH o izuzeću (u Službenim novinama nalazimo samo Orašje). Ako nije ni jedno ni drugo, nedjeljom i praznicima ostaje zatvoren, bez obzira na veličinu i broj zaposlenih, osim ako Vlada za neki praznik odredi drugačije.
- Ne planirati rad nedjeljom na osnovu najava. Prijedlozi ne važe dok izmjene ne budu usvojene i objavljene i dok ne stupe na snagu.
- Ako lokalna zajednica ima razloga za izuzeće, obratiti se gradskom ili općinskom vijeću.
- U objektu koji smije raditi nedjeljom urediti raspored tako da svaki radnik ima sedmični odmor. Korisno je i naše objašnjenje fleksibilnog radnog vremena.
Promjene koje se tiču domaćih firmi pratimo na temi Privreda BiH.