Rad od kuće: kako održati produktivnost i granice privatnog života

Ukratko: Rad od kuće mjeri se istraživanjima, ne savjetima bez izvora: velika meta-analiza i dva poznata eksperimenta pokazuju umjeren, stvaran dobitak u produktivnosti, ali i jasnu cijenu kad je rada od kuće previše. Granice privatnog života i pravo na isključenost van radnog vremena u Evropi uređuju zakoni, a u Bosni i Hercegovini to niko još ne rješava.

Rad od kuće je od pandemije postao redovan dio poslovanja u Bosni i Hercegovini i regiji, a stariji tekstovi na ovu temu na ovoj stranici su do sada nudili ili nabrajanje prednosti bez ijednog izvora, ili suprotan, kontrarijanski ugao da sloboda rada od kuće brzo postaje teret. Nijedan se nije oslanjao na stvarno istraživanje. Ovaj vodič spaja oba ugla i dodaje ono što je nedostajalo: šta su mjerila ozbiljna istraživanja, šta ne mjere, i gdje prestaje nalaz istraživanja, a počinje naša procjena. Fleksibilan rad je širi pojam od rada od kuće, ali su pitanja produktivnosti i granica kod oba slična.

Šta istraživanja zaista pokazuju o produktivnosti

Najveći pregled do sada je meta-analiza Gajendrana i Harrisona (2007), koja je sabrala 46 studija u stvarnim radnim uslovima i ukupno 12.883 zaposlenih. Nalaz je oprezan, ali jasan: rad od kuće je povezan s malim, uglavnom pozitivnim efektima na percipiranu autonomiju i niži konflikt posla i privatnog života, bez općeg štetnog efekta na kvalitet odnosa na poslu. Na nivou ishoda, rad od kuće je povezan s nešto većim zadovoljstvom poslom, manjom namjerom odlaska i nižim stresom od uloge. Važna ograda: ocjena učinka koju daje sam zaposleni nije bila povezana s radom od kuće, dok je ocjena koju daje nadređeni, ili objektivna mjera učinka, bila povezana i pozitivna. Autori naglašavaju da je riječ o korelacijama iz studija u različitim organizacijama, ne o eksperimentu, pa veza nije dokaz uzroka, samo naznaka smjera.

Ctrip, 2015: četiri dana kod kuće

Dva poznata eksperimenta idu dalje od korelacije. Bloom, Liang, Roberts i Ying (2015) su u kineskoj turističkoj agenciji Ctrip (16.000 zaposlenih, kompanija na NASDAQ-u) nasumično rasporedili dobrovoljce iz pozivnog centra: jedni su devet mjeseci radili od kuće četiri dana sedmično (peti dan u kancelariji), drugi su svih pet dana bili u kancelariji. Rad od kuće je doveo do 13 posto većeg učinka, a odlasci iz firme su prepolovljeni. Unapređenja, mjerena nakon kontrole za učinak, bila su rjeđa kod onih koji su radili od kuće, iako same ocjene učinka nisu bile lošije. Autori kao moguće, ali nedokazano objašnjenje navode da su zaposleni kod kuće manje vidljivi nadređenima, ili da im nedostaje prilika da razviju vještine potrebne za rukovodeće pozicije.

Trip.com, 2024: blaža verzija, isti rezultat

Ista firma je 2019. promijenila ime u Trip.com Group (SEC obrazac 6-K), a 2024. su Bloom, Han i Liang objavili nastavak eksperimenta, ovaj put na 1.612 zaposlenih s fakultetskom diplomom u inženjeringu, marketingu i finansijama. Zaposleni su nasumično, prema parnom ili neparnom datumu rođenja, dobili mogućnost, ne obavezu, da srijedom i petkom rade od kuće; većina je to iskoristila otprilike jedan dan sedmično. Za razliku od 2015., ova mnogo blaža verzija rada od kuće nije promijenila ocjene učinka ni unapređenja u naredne dvije godine, a smanjila je odlazak zaposlenih iz firme za trećinu (Bloom, Han i Liang, 2024).

Izvor: Bloom, Liang, Roberts i Ying (2015), Quarterly Journal of Economics; Bloom, Han i Liang (2024), Nature.

Naša procjena: ova dva eksperimenta nisu direktno uporediva, jer se razlikuju i broj dana kod kuće i vrsta posla, pozivni centar naspram inženjeringa i ureda, pa iz njih ne slijedi jednostavan zaključak da je svejedno gdje se radi. Ono što oba pokazuju jeste da rad od kuće, barem u ova dva slučaja, nije smanjio učinak, a u oba je smanjio odlazak zaposlenih iz firme.

Granice, izolacija i cijena previše rada od kuće

Rad od kuće nosi i rizik za mentalno zdravlje na poslu, kroz osjećaj izolacije kad dani kod kuće potraju. Isti pregled Gajendrana i Harrisona pokazuje da „manje je uvijek bolje“ nije tačno ni u jednom ni u drugom smjeru. Rad od kuće većinu sedmice, više od 2,5 dana sedmično u uzorku studija, povezan je s lošijim odnosima s kolegama, dok rad od kuće rjeđe od toga s tim odnosima nije povezan. Istovremeno, upravo ta intenzivnija varijanta rada od kuće najviše smanjuje konflikt posla i privatnog života. Rad od kuće veći dio sedmice, drugim riječima, bolje štiti privatni život, ali po cijenu slabijih veza s kolegama, koje je teško primijetiti dok traju, a lako osjetiti kad se pojavi problem koji bi se u kancelariji riješio u hodu.

To nije razlog da rad od kuće izbjegavate: oba Bloomova eksperimenta pokazuju da ni intenzivniji raspored, četiri dana sedmično, nije oštetio ocjene učinka. Rizik je uži i konkretniji: manje prilika za spontan razgovor koje donosi dijeljeni prostor, a to menadžeri mogu ublažiti redovnim, planiranim kontaktom umjesto da se oslanjaju na slučajan susret. O tome kako voditi tim koji dio vremena radi od kuće pišemo u vodiču Kako voditi tim na daljinu i hibridni tim.

Pravo na isključenost: šta rade druge zemlje

Pravo na isključenost van radnog vremena već je zakon u nekoliko evropskih zemalja. Francuska ga je uvela 2016. zakonom poznatim kao loi travail (Zakon br. 2016-1088), koji je u Zakon o radu (Code du travail) dodao obavezu da firme sa sindikalnim predstavnicima svake godine pregovaraju o načinima na koje zaposleni u potpunosti ostvaruje pravo na isključenost; ako dogovor izostane, poslodavac mora donijeti internu povelju o tome, uz obuku o razumnoj upotrebi digitalnih alata. Cilj koji zakon navodi je poštovanje vremena odmora, godišnjeg odmora i privatnog i porodičnog života. Portugal ide dalje: zakon 83/2021 je u Zakon o radu dodao član 199-A, obavezu suzdržavanja od kontakta, opću obavezu poslodavca da ne kontaktira zaposlene van radnog vremena, osim u slučaju više sile. Evropski parlament je u januaru 2021. pozvao Evropsku komisiju da predloži direktivu o pravu na isključenost za cijelu Evropsku uniju; takva direktiva, provjereno 22. oktobra 2026., još ne postoji, a procjene kada bi mogla biti usvojena idu i do 2029.

Bosna i Hercegovina: zakon rad od kuće poznaje, isključenost ne

Zakon o radu FBiH (Sl. novine FBiH 26/16, s izmjenama do 39/24) rad od kuće poznaje: član 26. dozvoljava ugovor o radu za obavljanje poslova i izvan prostorija poslodavca, uključujući kod kuće radnika, uz obavezu da ugovor posebno uredi radno vrijeme, način nadzora nad radom i naknadu troškova za vlastita sredstva za rad, i da posao ne bude opasan ni štetan po zdravlje. Pravo na isključenost zakon ne poznaje. Najbliža odredba je član 35. stav 2: vrijeme u kojem je radnik „pripravan odazvati se pozivu poslodavca“ ne smatra se radnim vremenom, a visina naknade za to vrijeme prepuštena je kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili samom ugovoru o radu. Kod rada od kuće to pitanje zakoni Republike Srpske i Brčko distrikta takođe ne rješavaju. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Kompanija koja želi ozbiljno zaštititi granice ne mora čekati zakon: jasna, dogovorena pravila o tome kada se očekuje odgovor na poruke pomažu bez obzira na propise. Više o tome u vodiču E-mail kultura u timu.

Šta zaista možete uraditi

Istraživanja u ovom vodiču mjere opće efekte rada od kuće na velikim uzorcima, ne pojedinačne poteze koje bi neko mogao napraviti sutra. Savjeti u nastavku su naša preporuka, u skladu sa smjerom nalaza, manje je bolje za granice privatnog života, previše slabi veze s kolegama, ne dokazan recept.

• Naša preporuka: odredite tačan početak i kraj radnog dana i držite ga se; kad dan završi, isključite poslovne aplikacije.
• Naša preporuka: ako radite od kuće većinu sedmice, planirajte redovan, zakazan kontakt s kolegama umjesto da čekate slučajan susret: upravo ta veza najčešće slabi kod intenzivnog rada od kuće.
• Naša preporuka: dogovorite s poslodavcem kada se od vas očekuje odgovor van radnog vremena, čak i bez zakonske obaveze; nejasno očekivanje je čest izvor stresa.
• Naša preporuka: fizički odvojen radni prostor i kratak ritual na kraju dana, presvlačenje, šetnja, zatvaranje laptopa, pomažu da razlikujete radni i privatni dio dana, iako to istraživanja u ovom vodiču direktno ne mjere.

Lista za provjeru

Prije nego proglasite da vam rad od kuće „radi“ ili „ne radi“, provjerite:

• Imate li tačno određen početak i kraj radnog dana, ne samo okvirno radno vrijeme.
• Imate li redovan, zakazan kontakt s kolegama, a ne samo poruke kad nešto zatreba.
• Zna li vaš tim kada se od koga očekuje odgovor van radnog vremena.
• Mijenja li se vaš raspored rada od kuće u skladu s tim koliko vam odnosi s kolegama trpe, ne samo s tim koliko vam je udobno.