Granice na poslu: kako odbiti ili dogovoriti dodatni zadatak

Kako odlučiti da li da prihvatite dodatni zadatak, kako ga odbiti ili dogovoriti, šta istraživanja kažu o cijeni rada preko očekivanog i koliko prekovremenog rada dozvoljavaju zakoni o radu u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

8. maj 2026. - 14:30
Ažurirano: prije 28 dana
Granice na poslu: kako odbiti ili dogovoriti dodatni zadatak

Ukratko: Naša preporuka: na molbu za dodatni zadatak ne odgovarajte odmah, nego pitajte šta je prioritet i šta će kasniti ako ga preuzmete. Istraživanja povezuju rad preko očekivanog, i pritisak da se tako radi, sa stresom i sukobom posla i porodice. Obavezan prekovremeni rad ograničen je na osam sati sedmično u FBiH, a deset u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

U timovima se često govori o tipovima zaposlenih, na primjer o onome ko svima kaže da ili onome ko uvijek traži kompromis. To je opis iz prakse, a ne podjela provjerena istraživanjem. Ponašanje se mijenja s ulogom, šefom i opterećenjem, pa je korisnije gledati pojedinačne odluke nego etiketu. To je naša procjena, ne nalaz istraživanja.

Zato ovaj vodič ne pita koji ste tip, nego šta uraditi kad zahtjev ne stane u vaš dan: kada pristati, kako odbiti ili pregovarati i šta o prekovremenom radu kažu zakoni o radu u BiH.

Ako dobro radite, a to niko ne primjećuje, to je drugo pitanje. O vidljivosti rada pisali smo u vodiču o karijernom platou.

Šta košta kad uvijek kažete da?

Dobrovoljan rad koji pomaže firmi, a formalno se ne traži, istraživači zovu organizacijsko građansko ponašanje (OCB, organizational citizenship behavior): pomoć kolegama, inicijativa, dodatni zadaci. Ova istraživanja ne mjere koliko često ljudi pristaju na molbe, nego koliko rade preko očekivanog i koliki pritisak osjećaju. Bolino i Turnley (Journal of Applied Psychology, 2005.) polaze od toga da su se ranija istraživanja uglavnom bavila njegovom dobrom stranom, pa su ispitali 98 parova. Veća inicijativa zaposlenog, kako ju je ocijenio bračni ili životni partner, bila je povezana s većom preopterećenošću, više stresa na poslu i više sukoba posla i porodice. Veza sa sukobom posla i porodice bila je jača kod žena nego kod muškaraca.

Važno je i da li pomažete zato što želite ili zato što se to od vas očekuje. U istraživanju Bolina i saradnika (Journal of Organizational Behavior, 2010.) na 245 zaposlenih pritisak da se radi preko opisa posla bio je povezan s više takvog rada, ali i sa sukobom posla i porodice, sukobom posla i slobodnog vremena, stresom na poslu i namjerom da se ode iz firme. Te veze su ostale i kad su istraživači uzeli u obzir koliko ljudi stvarno rade preko opisa posla, broj radnih sati i preopterećenost.

Psihoterapeutkinja Mirjana Gavrić taj prelaz opisala je u razgovoru za Kulturu poslovanja o burnoutu: „Problem nastaje kada granica između 'dajem jer želim' i 'moram davati da bih bila dovoljno dobra' postane nevidljiva“.

Zadaci koji malo vrijede za napredovanje

Nije svaki dodatni zadatak isti. Neki malo donose pri ocjeni i napredovanju, na primjer pisanje izvještaja, rad u komisiji ili organizacija događaja. Babcock, Recalde, Vesterlund i Weingart (American Economic Review, 2017.) zovu ih zadacima niske vrijednosti za napredovanje. Na jednom velikom javnom univerzitetu, čije ime autorice ne navode, 3.271 nastavnik dobio je e-mail s molbom da se javi za komisiju univerzitetskog senata: javilo se 7,0% nastavnica i 2,6% nastavnika.

U laboratorijskim eksperimentima na Univerzitetu u Pittsburghu (SAD), sa studentima uvodnih kurseva, uglavnom ekonomije, žene su se u mješovitim grupama za zadatak koji je svako radije prepuštao drugima javljale 50% više od muškaraca, a u grupama samo muškaraca ili samo žena razlike nije bilo. Kad je osoba izvan grupe trebala zamoliti jednog člana da preuzme zadatak, češće je birala ženu, a žene su na molbu češće pristajale. Kao važan razlog autorice navode očekivanje da će žene češće reći da. Za BiH slično istraživanje nismo našli.

Kada fleksibilnost pomaže?

Odbijanje nije cilj. Rad preko opisa posla ima i koristi. Metaanaliza Podsakoffa i saradnika (Journal of Applied Psychology, 2009.), na 168 uzoraka i 51.235 ljudi, našla je da je takav rad povezan s tim kako menadžeri ocjenjuju rad zaposlenih i kako dijele nagrade, kao i s namjerom odlaska, odlascima i izostancima. Na nivou timova i firmi (38 uzoraka) bio je povezan s produktivnošću, efikasnošću, nižim troškovima i zadovoljstvom kupaca.

Od uslova zavisi i koliko rad preko opisa posla iscrpljuje. Bolino i saradnici (Journal of Applied Psychology, 2015.) pratili su 273 zaposlena i njihove kolege kroz više mjerenja. Takav rad bio je povezan s većim zamorom kad su zaposleni osjećali da ih firma slabo podržava, a s manjim zamorom kad su odnosi u timu bili dobri i pritisak da rade preko opisa posla nizak. Taj zamor bio je povezan s manje takvog rada kasnije.

Naša preporuka: pristanite bez dugog razmišljanja kad je riječ o stvarnom hitnom slučaju, kad je zadatak kratak i jednokratan, kad vas uči nečemu što vam treba ili kad pomažete kolegi koji i vama pomaže. Budite oprezni kad isti zahtjev dolazi svake sedmice, kad niko drugi nije ni pitan i kad zbog njega kasni posao po kojem vas ocjenjuju.

Šta se zapitati prije nego što odgovorite?

Naša preporuka: tražite malo vremena („javim vam do 14 sati“) i odgovorite sebi na četiri pitanja.

  1. Da li je to dio mog posla? Pogledajte opis poslova u ugovoru o radu ili u aktu o sistematizaciji. Ako zadatak nije tu, to ne znači automatski ne, ali imate pravo pitati zašto baš vi.
  2. Šta će kasniti? Sat za novi zadatak uzima se od nečeg drugog. Ako ne znate od čega, još niste spremni odgovoriti.
  3. Da li je jednokratno? Zadatak koji preuzmete dva puta može postati vaš stalni zadatak. Pitajte da li se to očekuje i ubuduće.
  4. Da li se računa? Pitajte da li će se zadatak vidjeti u ocjeni rada ili u razgovoru o napredovanju. Ako neće, a takvih zadataka imate mnogo, to je tema za razgovor s rukovodiocem.

Posebno pazite na zahtjeve za daleku budućnost. Zauberman i Lynch (Journal of Experimental Psychology: General, 2005.) u sedam eksperimenata pokazuju da ljudi uglavnom očekuju da će u budućnosti imati više vremena na raspolaganju nego sada. To očekivanje je obično jače kod vremena nego kod novca. Naša preporuka: kad vas pitaju za obavezu za mjesec dana, zamislite da je za sljedeću sedmicu i tek onda odgovorite.

Kako odbiti ili pregovarati, a sačuvati odnos?

Ako ne odbijate jer se bojite da ćete zvučati grubo, imajte na umu jedan nalaz iz pregovora. Ames i Wazlawek (Personality and Social Psychology Bulletin, 2014.) u prvoj od četiri studije, u pregovorima u parovima, našli su da su mnogi ljudi koje je druga strana vidjela kao primjereno asertivne (koliko čvrsto zastupaju ono što žele) pogrešno mislili da ih ona vidi kao previše asertivne. Autori to zovu iluzijom prelaska granice.

Ni suprotna krajnost ne pomaže. Ames i Flynn (Journal of Personality and Social Psychology, 2007.) u tri studije našli su da su ljudi koje drugi vide kao izrazito malo ili kao vrlo asertivne uglavnom ocijenjeni kao manje uspješni lideri: previše asertivnosti kvari odnose, a premalo ograničava postizanje ciljeva. Odbijanje uz prijedlog obično je bliže sredini. To je naša procjena, ne nalaz istraživanja.

Rečenice koje možete prilagoditi

Naša preporuka: u odgovoru recite šta možete, do kada i šta tražite zauzvrat. Primjeri:

  • Kolegi, kad nemate vremena: „Danas ne mogu, do 15 sati predajem ponudu. Sutra ujutro imam pola sata, ako vam to pomaže.“
  • Šefu, kad se zadaci sudaraju: „Mogu preuzeti analizu, ali onda izvještaj kasni do četvrtka. Šta vam je važnije?“
  • Kad možete samo dio: „Ne mogu voditi projekat, ali mogu pregledati prijedlog prije slanja.“
  • Kad se zahtjev ponavlja: „Zapisnik vodim treći put ovog mjeseca. Predlažem da se smjenjujemo po redu.“
  • Van radnog vremena: „Pogledat ću sutra ujutro i javiti se do 10 sati.“

Ako zahtjeve najčešće donosi šef, o tom razgovoru pisali smo u tekstu Kako zaustaviti šefa koji vas zatrpava dodatnim poslovima.

Šta zakon kaže o prekovremenom radu?

Zakoni o radu u BiH ne uređuju svaki dodatni zahtjev u radnom vremenu, ali uređuju rad duži od punog radnog vremena, koje traje 40 sati sedmično ako nije određeno kraće (FBiH član 36., Republika Srpska član 57., Brčko distrikt član 47.). Kad su ispunjeni zakonski uslovi, na primjer iznenadno ili neplanirano povećanje obima posla, radnik je dužan raditi prekovremeno, do zakonske granice i osim ako pripada zaštićenoj grupi iz tabele. Takav zahtjev zato nije molba koju možete odbiti kao dodatni zadatak.

PitanjeFBiHRepublika SrpskaBrčko distrikt
Kada je radnik dužan raditi prekovremenoviša sila, iznenadno povećanje obima posla i slični slučajevi neophodne potrebe, na zahtjev poslodavca (čl. 38.)neplanirano povećanje obima posla, otklanjanje posljedica nepogoda, havarija i drugih nesreća, na pismeni zahtjev ili nalog poslodavca (čl. 60.)neplanirano povećanje obima posla, otklanjanje posljedica više sile, havarija i drugih nesreća, na pismeni zahtjev ili nalog poslodavca (čl. 50.)
Najviše prekovremenog rada8 sati sedmično (čl. 38.)10 časova sedmično i 4 dnevno; 180 časova godišnje, kolektivnim ugovorom do 230 (čl. 61.)10 sati sedmično (čl. 50.)
Dodatno, uz pisanu saglasnost radnikazakon to ne predviđazakon to ne predviđajoš do 10 sati sedmično, najviše 300 sati u kalendarskoj godini (čl. 50.)
Kome je zabranjenmaloljetnim radnicima, trudnicama, majkama i usvojiteljima djeteta do 3 godine, samohranim roditeljima, samohranim usvojiteljima i licima kojima je dijete rješenjem povjereno na čuvanje i odgoj, do 6 godina djeteta; osim maloljetnih, mogu uz pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku (čl. 38.)mlađima od 18 godina, trudnicama i majkama djeteta do 3 godine, samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlađeg od 6 godina; osim mlađih od 18, poslodavac može odobriti na njihov pismeni zahtjev (čl. 64.)mlađima od 18 godina, trudnicama i majkama djeteta do 3 godine, samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlađeg od 7 godina; osim mlađih od 18, poslodavac može odobriti na pismeni zahtjev ili uz pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku (čl. 51.)
Platapovećana plata; postotak ne određuje zakon, nego kolektivni ugovor, pravilnik o radu i ugovor o radu (čl. 76.)uvećanje plate; postotak ne određuje zakon, nego kolektivni ugovor, opšti akt i ugovor o radu (čl. 63. i 124.)uvećanje najmanje 30% (čl. 91.) i naknada dodatnih putnih troškova (čl. 50.)
Obavještenje inspekciji radaako traje duže od 3 sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u godini (čl. 38.)ako traje više od 3 sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u godini (čl. 62.)ako traje duže od 3 sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u godini (čl. 50.)
Odmornajmanje 12 sati između dva radna dana i 24 sata sedmično (čl. 45. i 46.)najmanje 12 časova između dva radna dana; sedmični najmanje 24 časa, kojem se dodaje najmanje 8 časova dnevnog odmora (čl. 77. i 78.)najmanje 12 sati između dva radna dana; sedmični najmanje 24 sata, uz koje ide i dnevni odmor (čl. 59. i 60.)

Izvor: Zakon o radu FBiH, Zakon o radu Republike Srpske i Zakon o radu Brčko distrikta BiH, prečišćeni tekstovi sa svim izmjenama.

U januaru 2026. Vladi FBiH upućen je prednacrt novog zakona o radu; ovaj pregled važi za zakon na snazi u oktobru 2026.

Šta još ograničava duži rad?

Zakoni FBiH i Republike Srpske ne predviđaju dodatni prekovremeni rad uz pristanak radnika, kakav postoji u Brčko distriktu. Duže radno vrijeme u preraspodjeli radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom (FBiH član 39., Republika Srpska član 69., Brčko distrikt član 54.), ali i ono ima granicu: 52 sata sedmično u FBiH i Republici Srpskoj, 50 u Brčko distriktu, a za sezonske poslove 60. U FBiH i Brčko distriktu to je prosjek za vrijeme preraspodjele, a u Republici Srpskoj najduže radno vrijeme u tom dijelu godine. Prekovremeni rad se ne može narediti ni roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju, u FBiH i Brčko distriktu onom koji koristi pravo na rad s polovinom punog radnog vremena (FBiH član 69. i Republika Srpska član 111.: bez njegovog pristanka; Brčko distrikt član 83.). Inspekcija rada zabranjuje prekovremeni rad uveden suprotno zakonskim uslovima (FBiH član 38., Republika Srpska član 65., Brčko distrikt član 50.).

Koja pravila važe u institucijama BiH?

Za zaposlenike u institucijama BiH važi Zakon o radu u institucijama BiH, za državne službenike ako nije u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi (član 1.): obavezan prekovremeni rad najviše 10 sati sedmično, a dobrovoljno još najviše 10 sati (član 21.).

Šta to znači za vaše granice?

Zakon postavlja granicu za sate, a ne za svaki zahtjev u radnom vremenu. O ostalim zahtjevima odlučuje razgovor o prioritetima. Naša preporuka: ako prekovremeni rad od izuzetka postane pravilo, pitajte rukovodioca kako je uveden i kako se plaća. Za savjet se obratite sindikatu, a kršenje zakona možete prijaviti inspekciji rada (u institucijama BiH Upravnom inspektoratu Ministarstva pravde BiH).

Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet. Za konkretan slučaj važe i vaš ugovor o radu, pravilnik o radu i kolektivni ugovor.

Šta mogu uraditi menadžeri?

Babcock i saradnice pišu da firmi može biti pogrešno da zadatke koji malo vrijede za napredovanje prepusti dobrovoljnom javljanju: kad su ljudi podjednako sposobni, može biti bolje da se smjenjuju ili da se zadatak dodijeli nasumično nego da se traži ko će se javiti. To je prijedlog autorica, a ne izmjeren učinak. Bolino i saradnici (2015.) našli su da je rad preko opisa posla bio povezan s manjim zamorom tamo gdje su odnosi u timu bili dobri, a pritisak da se tako radi nizak.

Naša preporuka za menadžere:

  • kad dodajete zadatak, recite i šta može čekati;
  • vodite spisak zadataka koji se ne vide u ocjeni rada (zapisnici, organizacija događaja, uvođenje novih kolega) i pratite ko ih radi;
  • za iste zadatke ne tražite svaki put dobrovoljce, nego uvedite raspored;
  • odbijanje uz razlog ne tumačite kao manjak lojalnosti: tako ćete na vrijeme čuti da je neko preopterećen.

Lista za provjeru

  • Prije odgovora znate šta će kasniti ako prihvatite.
  • Znate da li je zahtjev dio vašeg opisa poslova i da li je jednokratan.
  • Kad odbijate, nudite ono što možete: drugi rok, dio posla ili drugu osobu.
  • Zadatke koji se ne računaju pri ocjeni ne preuzimate uvijek vi.
  • Za obavezu za mjesec dana pitate se da li biste pristali da je za sljedeću sedmicu.
  • Znate koliko prekovremenog rada dozvoljava zakon u vašem dijelu BiH i kako se plaća po vašem kolektivnom ugovoru ili pravilniku.

Više tekstova o razvoju karijere naći ćete na stranici teme Razvoj karijere.