Kako voditi tim na daljinu i hibridni tim: organizacija rada

Vodič za menadžere u BiH: kako dogovoriti dostupnost i rok za odgovor, šta riješiti sastankom, a šta porukom, kako bilježiti odluke, uvesti novog člana tima i ocjenjivati rezultate, i šta zakoni o radu traže za rad od kuće.

19. mart 2025. - 13:48
Ažurirano: prije 1 mjesec
Kako voditi tim na daljinu i hibridni tim: organizacija rada

Ukratko: Naša preporuka: tim na daljinu ili hibridni tim vodite kroz napisana pravila o dostupnosti, roku odgovora, tome šta ide na sastanak, a šta u poruku, i gdje se bilježe odluke. Učinak ocjenjujte po rezultatima, a nove ljude uvodite po planu. Zakoni o radu FBiH, RS i Brčko distrikta traže da ugovor uredi rad od kuće i naknadu troškova.

U Bosni i Hercegovini je rad od kuće i dalje izuzetak. Prema Eurostatu, 2025. godine 93,1% radnika kod poslodavca u BiH (od 20 do 64 godine, bez samozaposlenih) nikad nije radilo od kuće, a u Evropskoj uniji 78,9%. Zato menadžer koji kod nas vodi takav tim često nema gotova pravila u firmi, pa ih pravi sam, s timom. To je naša procjena, ne podatak.

Ovaj vodič je o organizaciji rada takvog tima i o tome šta traže zakoni o radu FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Kako takav tim motivisati, opisali smo u vodiču o motivaciji tima koji radi od kuće ili hibridno.

Šta istraživanja kažu o radu na daljinu?

Gajendran i Harrison su u meta-analizi objavljenoj u časopisu Journal of Applied Psychology (2007) objedinili 46 studija iz stvarnih radnih okruženja, s ukupno 12.883 zaposlena. Rad na daljinu bio je povezan s malim, uglavnom povoljnim učincima: većim osjećajem samostalnosti i manje sukoba između posla i porodice. Povezan je bio i s većim zadovoljstvom poslom, boljim radnim učinkom, manjom namjerom odlaska i manje stresa vezanog za ulogu na poslu. Kvalitet odnosa na poslu u prosjeku nije bio lošiji.

Razlika je bila u broju dana. U studijama u kojima su ljudi radili na daljinu više od dva i po dana sedmično sukoba posla i porodice bilo je još manje, ali su odnosi s kolegama bili lošiji. Meta-analiza je objavljena 2007., pa su sve studije iz vremena prije pandemije. Naša procjena: što više dana tim radi odvojeno, to više pažnje traže odnosi među kolegama.

Kako dogovoriti dostupnost i rok za odgovor?

Kad tim nije u istoj prostoriji, niko ne vidi da je kolega na sastanku ili na pauzi. Bez dogovora jedni očekuju odgovor odmah, a drugi ga daju sutradan. Naša preporuka je da tim napiše kratak dogovor i drži ga tamo gdje ga svi vide. Neka sadrži:

  • zajedničko vrijeme kad su svi dostupni, na primjer od 10 do 14 sati;
  • koji kanal služi za šta i u kojem roku se odgovara;
  • kako svako pokazuje da trenutno nije dostupan i ko ga tada mijenja;
  • da poruka poslana van radnog vremena čeka sljedeći radni dan.
KanalZa štaOdgovor (primjer)
Telefonski pozivHitno: klijent čeka, sistem ne radi, rok je danasOdmah ili u roku od sat vremena
Poruka u timskom alatu za dopisivanjeKratko pitanje ili dogovor koji ne može čekati sutraIsti radni dan
E-mailInformacija, dokument, dogovor s nekim izvan timaJedan do dva radna dana
Zajednički dokument ili alat za zadatkeStanje posla, komentari na nacrtDo sljedećeg sastanka ili roka zadatka

Izvor: naša preporuka; rokove prilagodite poslu svog tima.

Šta ide na sastanak, a šta u pisanu poruku?

Daft i Lengel su u radu u časopisu Management Science (1986) razlikovali dvije sile koje utiču na obradu informacija u organizacijama: nesigurnost i dvosmislenost. Jedan od zaključaka za menadžere, kako pišu, jeste da je veliki problem nejasnoća, a ne manjak podataka. Iz te podjele izvodimo pravilo, kao našu preporuku: dvosmislene stvari idu na razgovor, a jasne informacije u pisanu poruku.

  • Na razgovor, uživo ili video pozivom: neslaganje oko prioriteta, odluka u kojoj se nešto dobija, a nešto gubi, povratna informacija o nečijem radu, sukob u timu, početak projekta.
  • U pisanu poruku ili zajednički dokument: stanje posla i rokovi, informacija koju treba samo pročitati, jednostavno pitanje, komentari na nacrt, zapis odluke poslije razgovora.

Kamera: uključena ili ne?

Shockley i saradnici su u terenskom eksperimentu (Journal of Applied Psychology, 2021) četiri sedmice prikupljali dnevne zapise (ukupno 1.408) od 103 zaposlena, kojima su istraživači određivali kada na virtuelnim sastancima drže kameru uključenu, a kada isključenu. Uključena kamera bila je povezana s većim umorom tog dana, a umor s tim da su ljudi na sastancima manje iznosili mišljenje i bili manje angažovani. Žene i novije članove organizacije kamera je umarala više.

Autori istraživanja o uvođenju novih ljudi, opisanog ispod, ipak preporučuju kamere, jer je više novih zaposlenih željelo da ih kolege uključe, da bi bolje razumjeli tim i povezali se s njim. Naša preporuka: uključite kameru na prvim susretima s novim kolegom i u osjetljivim razgovorima, a na rutinskim sastancima neka svako bira sam.

Kako bilježiti odluke kad tim nije na jednom mjestu?

U hibridnom timu odluka lako nastane u hodniku, a oni koji su taj dan radili od kuće za nju saznaju kasnije. Naša preporuka: odluka važi tek kad je zapisana na jednom, svima poznatom mjestu, na primjer u zajedničkom dokumentu. Zapis je kratak:

  1. datum i ko je odlučio;
  2. šta je odlučeno, jednom rečenicom, i zašto;
  3. ko šta radi i do kada.

Koje odluke član tima smije donijeti bez vas, pitanje je delegiranja, o kojem smo pisali u vodiču o delegiranju i mikroupravljanju.

Kako uvesti novog člana tima na daljinu?

Rodeghero i saradnici su anketirali nove programere u Microsoftu u SAD-u koji su posao počeli od januara do juna 2020. (odgovorilo je 267 od 1.000 pozvanih; rad je objavljen 2021.). Većina je uvođenje prošla na daljinu i nikad nije uživo upoznala kolege iz tima, a jedan od najvećih problema bio im je da izgrade jaku vezu s timom. Neki su imali osjećaj da kolegama smetaju ili ih prekidaju kad ih nešto pitaju.

Autori preporučuju, između ostalog, sljedeće (učinak tih preporuka nije mjeren):

  • kratke dnevne razgovore menadžera s novom osobom, da ne zapne na zadatku;
  • kolegu za podršku iz drugog tima iste organizacije, kome se nova osoba može obratiti s pitanjima;
  • jednostavan prvi zadatak, da nova osoba brzo prođe cijeli tok posla;
  • ažurnu dokumentaciju, jer je mnogima bila preobimna, a drugi su je zatekli zastarjelu ili je nije bilo.

Plan za prve sedmice

Naša preporuka, uz preporuke autora:

  1. Prije prvog dana: oprema i pristupi su spremni, a ugovor o radu uređuje rad od kuće.
  2. Prvi dan: upoznavanje s timom na video pozivu i timski dogovor o kanalima.
  3. Prvi mjesec: sedmični razgovor i, ako je moguće, bar jedan dan uživo s timom.
  4. Kraj trećeg mjeseca: razgovor o tome šta je jasno, a šta treba popraviti u dokumentaciji.

Kako ocjenjivati rezultate, a ne prisutnost?

Elsbach, Cable i Sherman (Human Relations, 2010) su u kvalitativnom istraživanju među zaposlenima sa stručnim poslovima u kancelarijama došli do nalaza koji upućuju na to da samo to što je neko viđen na poslu, bez ikakvog razgovora, navodi druge da ga smatraju pouzdanim, a ako je viđen izvan radnog vremena, posvećenim. Eksperiment je potvrdio te nalaze i upućuje na to da ljudi takav zaključak donose spontano, bez namjere i bez svijesti o tome. Naša procjena: u hibridnom timu to ide u korist onih koji su češće u kancelariji.

Šta pokazuju eksperimenti

Dva eksperimenta u istoj kineskoj firmi dala su različite rezultate o unapređenjima. U turističkoj agenciji Ctrip (Bloom i saradnici, 2015) od radnika pozivnog centra koji su se dobrovoljno javili, slučajno izabrani su devet mjeseci radili od kuće četiri dana sedmično, a ostali u kancelariji. U poređenju s kolegama iz kancelarije, učinak im je porastao za 13%, a odlazaka iz firme bilo je upola manje, ali su, kad se uzme u obzir bolji učinak, rjeđe unapređivani. Zašto, autori nisu dokazali. U kasnijem eksperimentu u istoj firmi, koja se od 2019. zove Trip.com Group (Bloom, Han i Liang, 2024), mogućnost rada od kuće srijedom i petkom, koju je većina koristila oko jedan dan sedmično, nije uticala na ocjene učinka ni na unapređenja u naredne dvije godine, u poređenju s kolegama koji su svih pet dana radili u kancelariji.

Naše čitanje: razlika može biti u broju dana kod kuće i u vrsti posla, pa iz ta dva rezultata ne slijedi pravilo za svaki tim. Naša preporuka:

  • Za svakog člana tima dogovorite tri do pet rezultata za tromjesečje, s mjerom po kojoj ćete znati da su postignuti.
  • Napredak pratite u redovnim razgovorima, ne po tome ko je stalno prikazan kao dostupan.
  • Prije ocjene ili prijedloga za unapređenje provjerite da li važne zadatke i vidljive projekte dobijaju samo oni koji su češće u kancelariji.

Kako graditi povjerenje i spriječiti izolaciju?

Golden, Veiga i Dino (Journal of Applied Psychology, 2008) anketirali su 261 stručnog zaposlenog koji radi na daljinu i njihove menadžere. Osjećaj profesionalne izolacije bio je povezan sa slabijim učinkom na poslu i, suprotno očekivanjima autora, s manjom namjerom odlaska. Veza je bila jača što je neko više vremena radio na daljinu, a slabija kod onih koji su imali više susreta licem u lice i bolji pristup alatima za komunikaciju.

Naša preporuka:

  • Tim koji radi potpuno na daljinu neka se bar povremeno sastane uživo, na primjer na početku većeg projekta.
  • Pratite ko se na sastancima rijetko javlja i ko nema nijedan zajednički zadatak s kolegama, pa ga uključite u rad s drugima.
  • Povjerenje gradite tako što obećano uradite na vrijeme i to tražite od drugih; zapisani rokovi i odluke pokazuju ko je šta obećao.

Kako se grade dobri odnosi među članovima tima, opisali smo u vodiču o tome kako izgraditi jak tim.

Ko plaća opremu i troškove rada od kuće?

Zakoni o radu traže da ugovor za rad izvan prostorija poslodavca uredi naknadu za radnikova sredstva za rad i druge troškove, ali iznos ne propisuju (tabela ispod). Naša preporuka je da prije početka rada od kuće napravite spisak i za svaku stavku odredite ko je obezbjeđuje, ko je plaća i čija je:

  • računar, monitor, slušalice i kamera;
  • stolica i radni sto, ako se od kuće radi cijeli dan;
  • internet, telefon i struja, na primjer kroz mjesečni paušal;
  • zaštita podataka firme na kućnom računaru;
  • povrat opreme kad radni odnos prestane.

Kako se takva naknada oporezuje, provjerite s računovođom prije nego što je uvedete; to ovdje nismo obradili. Ostale tekstove o radu od kuće naći ćete u temi Fleksibilni rad.

Šta kažu zakoni o radu u BiH?

Zakoni o radu rad od kuće i rad na daljinu uređuju kao rad izvan (van) prostorija poslodavca, koji se ugovara ugovorom o radu. Tabela pokazuje pravila iz Zakona o radu FBiH, Zakona o radu Republike Srpske i Zakona o radu Brčko distrikta koja su važna za organizaciju rada.

PitanjeFederacija BiHRepublika SrpskaBrčko distrikt
Gdje je uređenoČlan 26.Članovi 44., 45. i 47.Član 35.
Šta ugovor sadrži uz opće podatkeTrajanje radnog vremena; vrstu poslova i način organizovanja rada; uslove rada i način nadzora nad radom; platu i rokove isplate; upotrebu vlastitih sredstava za rad i naknadu za njih; naknadu drugih troškova; druga prava i obavezeIste podatke kao u FBiH (član 44.); ugovor se registruje kod nadležnog organa jedinice lokalne samouprave (član 47.)Vrstu poslova i način organizovanja rada; uslove rada i način nadzora; sredstva za rad i naknadu za njih; naknadu drugih troškova; druga prava i obaveze. Radnik ima ista prava kao radnik u prostorijama poslodavca, osim onih koja proističu iz prirode rada van prostorija, utvrđenih ugovorom o radu
Iznos naknade troškovaNije propisan; rad izvan prostorija uređuje se u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o raduNije propisan; određuje ga ugovor o raduNije propisan; rad van prostorija uređuje se u skladu s općim aktom
Puno radno vrijeme40 sati sedmično, ako nije određeno kraće (član 36.)40 sati sedmično; općim aktom može kraće, ali ne ispod 36 (član 57.)40 sati sedmično, ako nije određeno kraće (član 47.)
Dostupnost van radnog vremena (pripravnost)Nije radno vrijeme; trajanje i naknada uređuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu (član 35.)Nije radno vrijeme dok niste na mjestu rada ni na mjestu koje je odredio poslodavac; uređuje se posebnim propisom, općim aktom ili ugovorom o radu. Vrijeme provedeno u poslu po pozivu poslodavca jeste radno vrijeme, bez obzira na to da li ga obavljate na mjestu koje je odredio poslodavac ili na mjestu koje ste sami izabrali (član 56.)Nije radno vrijeme dok niste na mjestu rada ni na mjestu koje je odredio poslodavac; trajanje i naknada uređuju se općim aktom i ugovorom o radu (član 46.)
Odmor u toku radaNajmanje 30 minuta ako radite duže od šest sati; ne ulazi u radno vrijeme (član 44.)30 minuta uz puno radno vrijeme ili najmanje šest sati rada; ulazi u radno vrijeme (član 75.)Najmanje 30 minuta ako radite duže od šest sati; ulazi u radno vrijeme (član 58.)
Dnevni i sedmični odmorNajmanje 12 sati između dva radna dana (član 45.) i 24 sata sedmično; ta prava se ne mogu uskratiti (član 46.)Najmanje 12 sati (član 77.) i 24 sata sedmično, uz najmanje osam sati dnevnog odmora (član 78.)Najmanje 12 sati (član 59.) i 24 sata sedmično, uz dnevni odmor (član 60.)

Izvor: Zakon o radu FBiH, Zakon o radu Republike Srpske i Zakon o radu Brčko distrikta BiH, prečišćeni tekstovi s izmjenama na Paragrafu, provjereno 20. oktobra 2026.

Prema prednacrtu novog zakona o radu FBiH, koji je u januaru 2026. upućen Vladi FBiH, pauza od 30 minuta ulazila bi u radno vrijeme, pa se red o odmoru u toku rada za FBiH mijenja ako zakon bude usvojen.

Šta to znači za organizaciju rada

Naša preporuka: rok za odgovor iz timskog dogovora važi samo u radno vrijeme, pa poruka poslana u 22 sata čeka jutro. Tako dogovor ne zadire u dnevni odmor od najmanje 12 sati, na koji radnik ima pravo. Ako vam neko treba dostupan i van radnog vremena, uredite to kao pripravnost (vrijeme u kojem se radnik mora odazvati pozivu poslodavca ako zatreba), s naknadom. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu pripravnost je po zakonu vrijeme kad radnik nije na mjestu rada ni na mjestu koje je odredio poslodavac (RS član 56., Brčko distrikt član 46.). Kad je mjesto rada iz ugovora dom radnika, zakon ne kaže da li je čekanje poziva kod kuće pripravnost ili radno vrijeme, pa to prije uvođenja provjerite s pravnikom.

Zaštita na radu i propisi u pripremi

Ugovor za rad izvan prostorija poslodavca može se zaključiti samo za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje radnika i drugih (FBiH član 26., RS član 44., Brčko distrikt član 35.). Zakon o zaštiti na radu FBiH rad od kuće posebno ne spominje, ali mjesto rada definiše i kao svaki prostor u kojem se obavlja posao, a koji je pod posrednim ili neposrednim nadzorom poslodavca (član 3.). Zakone o zaštiti na radu Republike Srpske i Brčko distrikta ovdje nismo obradili.

Nijedan od tri zakona o radu ne uvodi pravo na isključivanje van radnog vremena, a poseban zakon o radu od kuće nismo našli ni u jednom dijelu BiH. U Brčko distriktu je nacrt izmjena zakona o radu u razmatranju. Pravila provjerite kad novi zakon u FBiH, odnosno izmjene u Brčko distriktu budu usvojeni. Za zaposlene u institucijama BiH važi poseban zakon o radu, koji ovdje nismo obradili. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Lista za menadžera

  • Tim ima napisan dogovor o zajedničkom vremenu dostupnosti, kanalima i roku odgovora.
  • Za svaki sastanak znate šta se na njemu mora riješiti uživo, a odluke su zapisane na jednom mjestu.
  • Nova osoba ima opremu prvog dana, kolegu za podršku i plan za prve sedmice.
  • Svako ima tri do pet dogovorenih rezultata za tromjesečje i ocjenjuje se po njima.
  • Važni zadaci i projekti ne idu samo onima koji su češće u kancelariji.
  • Ugovor ili aneks uređuje rad izvan prostorija poslodavca, opremu i naknadu troškova, a dostupnost van radnog vremena, ako je potrebna, uređena je uz savjet pravnika.

Ostale tekstove o vođenju ljudi naći ćete u temi Upravljanje timom.