Društvene mreže za malu firmu u BiH: sedam koraka

Vodič za vlasnike, menadžere i ljude iz marketinga u malim firmama u BiH: ko koristi koju mrežu, kako izabrati jednu ili dvije, planirati objave i kratki video, odgovarati na poruke, platiti oglase i mjeriti rezultate, uz pravila za oglašavanje finansijskih i zdravstvenih usluga.

25. februar 2025. - 11:47
Ažurirano: prije 1 mjesec
Društvene mreže za malu firmu u BiH: sedam koraka

Ukratko: Naša preporuka za malu firmu u BiH: izaberite jednu ili dvije mreže na kojima su vaši kupci, objavljujte onoliko koliko možete održati, na poruke odgovarajte istog radnog dana, oglase plaćajte kao mali test i mjerite upite i prodaju, ne lajkove. Službeni podaci za 2025. ne razdvajaju mreže; u anketi iz 2021. Facebook je koristilo 73% odraslih.

Vodič je za vlasnike, menadžere i ljude iz marketinga u malim firmama u BiH. Na kraju je dio za finansijske savjetnike i druge regulisane usluge. Gdje istraživanja nema, uz savjet piše da je naš. Ostale tekstove naći ćete u temi Digitalni marketing i društvene mreže.

1. Ko u BiH koristi društvene mreže?

Prema anketi Agencije za statistiku BiH (Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u BiH 2025.; maj i juni 2025., uzorak od 7.726 domaćinstava, odgovorilo je 75,2%, osobe od 16 do 74 godine), internet je u posljednja tri mjeseca koristilo 90,1% osoba. Među korisnicima interneta 73,8% je učestvovalo na društvenim mrežama, a 87,9% slalo je poruke preko Vibera, WhatsAppa i sličnih aplikacija. Eurostat iste podatke daje i po starosti:

Društvene mreže u posljednja tri mjeseca, 2025.BiHEU
16 do 24 godine94,2%90,5%
25 do 34 godine91,6%85,5%
35 do 44 godine85,3%78,2%
45 do 54 godine83,5%68,2%
55 do 74 godine42,5%44,1%
Ukupno, 16 do 74 godine66,5%67,3%

Izvor: Eurostat, tabela isoc_ci_ac_i (ažurirano 17. aprila 2026.), postotak svih osoba u grupi, a ne samo korisnika interneta, zaokruženo na jednu decimalu.

U svim grupama mlađim od 55 godina na mrežama je u BiH veći udio ljudi nego u EU, a od 55 do 74 godine manje od polovine (42,5%).

Koju mrežu koristi koliko ljudi?

Agencija i Eurostat mreže ne razdvajaju. Posljednji javni podaci po mrežama koje smo našli su iz Studije o medijskim navikama odraslih u BiH, koju je na inicijativu Vijeća Evrope i Regulatorne agencije za komunikacije provela agencija Custom Concept (anketa licem u lice, avgust i septembar 2021., 1.450 odraslih):

  • aktivan profil na Facebooku imalo je 73% odraslih, na Instagramu 39%, na YouTubeu 38%, na TikToku 9%, na Snapchatu 8%, na Twitteru 4%, a na Pinterestu i LinkedInu po 2%;
  • glavna mreža za korisnike mreža od 18 do 24 godine bio je Instagram (59,6%), od 25 do 34 godine Facebook (62,3%, Instagram 32,3%), a od 35 godina naviše Facebook, za tri četvrtine i više korisnika;
  • 28% korisnika mreža i aplikacija uglavnom samo čita sadržaje, a često objavljuje svaki deveti (11%).

To je slika iz 2021. Novijeg službenog podatka po mrežama nismo našli, pa ne znamo koliko se promijenila, posebno za TikTok.

2. Koju mrežu izabrati?

Naša preporuka: zapišite kome se obraćate, koji problem kupcu rješavate i šta želite postići, pa počnite s jednom ili dvije mreže i vodite ih redovno nekoliko mjeseci, umjesto pet mreža napola. Pitajte posljednjih dvadesetak kupaca kako su vas našli i gdje traže ponude.

MrežaKada ima smisla za malu firmu
Facebooklokalne usluge i radnje, kupci od 35 godina naviše, događaji
Instagramproizvodi i usluge koji se dobro vide na fotografiji, kupci od 18 do 24 godine, a od 25 do 34 uz Facebook
YouTubeuputstva koja ljudi traže i mjesecima poslije objave
TikTokkratki video za mlađe kupce; udio iz 2021. je mali, a noviji ne znamo
LinkedInprodaja drugim firmama i zapošljavanje

Izvor: naša procjena, uz podatke o starosti iz studije iz 2021.

Naša procjena: aplikacije za poruke (Viber, WhatsApp, Messenger) nisu za objave, ali kupci malih firmi tu često pitaju za cijenu i rok. Naša preporuka: na profilu napišite gdje vam se može pisati i kada odgovarate.

3. Koliko često objavljivati i šta?

Naša preporuka: plan objava napravite za mjesec unaprijed, s onoliko objava koliko možete održati i u mjesecu s najviše posla, na primjer jednom ili dvaput sedmično na jednoj mreži. Ton, boje i potpis neka budu isti u svim objavama, a format prilagodite svakoj mreži. Uz tekst objavite fotografiju ili kratki video.

Šta pokazuju istraživanja o objavama firmi?

Lee, Hosanagar i Nair su u radu u časopisu Management Science (2018) analizirali 106.316 objava 782 firme na Facebooku. Objave s humorom i emocijom, koje pokazuju karakter brenda, bile su povezane s više lajkova, komentara i dijeljenja. Objave samo s cijenom ili popustom bile su povezane s manje takvih reakcija, a s više kad su bile spojene s takvim sadržajem; ponude i popusti bili su povezani s više klikova na link.

Kumar i saradnici su u radu u časopisu Journal of Marketing (2016) spojili podatke o učešću kupaca na društvenim mrežama s njihovim kupovinama i anketama. Prema procjeni autora, i kad se uzmu u obzir TV oglasi i e-mail, sadržaj koji objavljuje sama firma imao je pozitivan učinak na potrošnju i na dobit od kupca. Sažetak ne opisuje eksperiment, nego procjenu iz podataka o kupcima, i ne kaže o kojoj je firmi riječ ni u kojoj zemlji.

Naša preporuka: neka se u planu smjenjuju ove vrste objava:

  • kako radite: posao iza scene, ljudi u timu, kako nastaje proizvod;
  • odgovori na pitanja: pitanje koje kupci najčešće postave, s kratkim odgovorom;
  • ponuda: cijena, rok i kako naručiti, napisani vašim tonom, ne kao letak;
  • rezultat za kupca: urađen posao, uz dozvolu kupca (za zdravstvene usluge vidi dio o regulisanim uslugama);
  • najave: događaj, novi proizvod, radno vrijeme za praznike.

4. Kako koristiti kratki video?

U studiji Vijeća Evrope i RAK-a iz 2021. kratke video klipove gledalo je bar nekad 57% odraslih korisnika interneta u BiH, od 25 do 34 godine 68,2%, a od 65 godina naviše 30,5%. Novijeg podatka za BiH nismo našli, a ni mjerenje koje bi pokazalo da video u BiH donosi više reakcija od drugih objava.

Naša preporuka:

  • snimajte telefonom, uspravno, uz dnevno svjetlo;
  • u prvim sekundama pokažite o čemu je video: proizvod, problem ili rezultat;
  • dodajte titlove, da se video razumije i bez zvuka;
  • u jednom videu jedna poruka: kako se nešto radi, odgovor na pitanje, prije i poslije (ne za rezultate liječenja, vidi dio o regulisanim uslugama);
  • prijenos uživo koristite kad imate šta pokazati u tom trenutku, na primjer otvaranje radnje;
  • isti video, prilagođen svakoj mreži, možete objaviti kao Reels, kao YouTube Shorts i na TikToku.

5. Kako odgovarati na komentare i poruke?

Ma, Sun i Kekre su u radu u časopisu Marketing Science (2015) na podacima o pohvalama i pritužbama kupaca na Twitteru i odgovorima firme procijenili model ponašanja kupaca. Jedan od glavnih razloga za pritužbe bila je želja da se dobije rješenje ili naknada. Prema modelu, odgovor firme popravljao je odnos s kupcem, ali je podsticao i više pritužbi kasnije; autori zato pišu da firme vjerovatno potcjenjuju korist od odgovaranja kad je mjere samo po broju pohvala i pritužbi. Ni ovaj rad ni radovi iz koraka 3 ne govore o BiH.

Naša preporuka:

  • na poruke odgovarajte istog radnog dana, a van radnog vremena neka automatski odgovor kaže kada ćete se javiti;
  • za česta pitanja (cijena, rok, dostava) pripremite kratke odgovore i prilagodite ih osobi;
  • na kritiku odgovorite javno i mirno, priznajte grešku ako je bilo, a detalje riješite u poruci ili telefonom;
  • u javnom odgovoru ne pišite podatke o kupcu, kao što su broj narudžbe, adresa ili zdravstveno stanje;
  • ne brišite kritiku, nego samo uvrede, spam i tuđe lične podatke;
  • pitanja i ankete postavljajte kad vas odgovor zaista zanima.

6. Kada platiti oglase?

Naša procjena: samim objavama teško je doći do ljudi koji vas još ne prate, pa su za nove kupce potrebni oglasi. Prema Metinoj pomoći za oglašivače, publiku za oglase na Facebooku i Instagramu birate po ovim osnovama:

  • starost (od 13 do 65 i više godina), spol i jezik;
  • lokacija: država, grad ili poštanski broj;
  • detaljno ciljanje: demografija, interesi i ponašanja;
  • prilagođene publike: ljudi koje već poznajete, s liste, preko Meta piksela na vašoj stranici ili po reakcijama na vaše objave;
  • slične publike (lookalike): novi ljudi slični vašim najboljim kupcima.

Naša preporuka: listu kupaca u oglasni alat učitajte tek kad s pravnikom provjerite da za to imate osnov po Zakonu o zaštiti ličnih podataka. Za prvi oglas izaberite jedan cilj (poruke, pozivi ili posjete stranici), lokaciju u kojoj radite, dvije ili tri verzije oglasa i unaprijed zapisan iznos i rok. Ako plaćate da objavu vidi više ljudi, izaberite onu koja je donijela upite, ne onu s najviše lajkova.

Meta u pomoći o fazi učenja piše da skup oglasa obično izađe iz faze učenja poslije oko 50 rezultata u sedmici nakon posljednje značajne izmjene. Šta to znači za mali budžet i kako postaviti test s pravilom prekida, opisali smo u vodiču o marketingu s malim budžetom.

Ako plaćate kreatora sadržaja (influensera), za takve objave važe posebna pravila platformi. Opisali smo ih, uz izbor kreatora i dogovor, u vodiču o saradnji s kreatorima sadržaja.

7. Kako mjeriti rezultate?

Naša procjena: lajkovi i doseg pokazuju da je objavu neko vidio, ne da je kupio. U radu o objavama na Facebooku iz koraka 3 objave samo s popustom bile su povezane s manje reakcija, a ponude i popusti bili su povezani s više klikova. Naš zaključak: mjera mora odgovarati cilju objave.

Naša preporuka:

  • sedmično: broj poruka, poziva i upita s mreže; svakog novog kupca pitajte kako je čuo za vas;
  • mjesečno: koliko je upita postalo kupovina i koliko je koštao jedan upit iz oglasa;
  • tromjesečno: koje objave su donijele upite, a koje samo lajkove, i da li mreža ostaje.

Koje brojke pratiti i kako ih čitati, opisali smo u vodiču o analizi marketinških podataka.

Naša preporuka: kad ne znate šta radi bolje (video ili fotografija, jedna ili druga verzija oglasa), probajte oboje u isto vrijeme i unaprijed odredite po čemu ćete odlučiti. Kako planirati takve probe, opisali smo u vodiču o eksperimentima u marketingu.

Šta ako nudite finansijske, zdravstvene ili druge regulisane usluge?

Naša preporuka: finansijski savjetnici, privatne ordinacije i druge regulisane djelatnosti neka u objavama i kratkim videima objašnjavaju složene teme na jednostavnim primjerima: kako planirati štednju ili penziju, šta je efektivna kamatna stopa, kada ići na pregled. Za ordinacije važe i pravila iz dijela o zdravstvenim uslugama ispod. Naša procjena: ljudi lakše vjeruju savjetniku čije korisne objave redovno viđaju nego onome koji obećava zaradu ili izlječenje. Još nekoliko preporuka:

  • objašnjavajte pojmove i postupke, a uslugu ne predstavljajte kao rješenje za svakoga;
  • ne obećavajte prinos, uštedu ili izlječenje i ne pišite da je ulaganje bez rizika;
  • prošle rezultate ne predstavljajte kao predviđanje budućih;
  • u komentarima ne savjetujte konkretnu osobu o njenim finansijama ili zdravlju, nego je pozovite na razgovor;
  • sačuvajte primjerak svakog oglasa i izvor za svaku brojku u njemu.

Meta u standardima za finansijske i osiguravajuće proizvode traži da oglasi za kreditne kartice, kredite i osiguranje budu usmjereni samo na osobe od 18 godina naviše i navodi da oglašivač može morati imati dozvolu u zemlji u kojoj oglašava. Oglase za kratkoročne kredite od 90 dana i kraće Meta ne dozvoljava, a od oglašivača traži da poštuje zakonske obaveze o podacima koje oglas mora sadržavati.

Prema Metinom pravilu o ličnim osobinama, oglas ne smije tvrditi ni nagovještavati lične osobine čitaoca, među njima fizičko ili mentalno zdravlje i ranjiv finansijski položaj; kao nedozvoljene primjere Meta navodi oglase koji čitaoca pitaju da li ima dijabetes ili da li je bankrotirao.

Šta kažu propisi u BiH za banke, mikrokredit i lizing?

U Federaciji BiH Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga („Službene novine FBiH“ 31/14) važi za banke, mikrokreditne organizacije, davaoce finansijskog lizinga i trgovce. Član 6. traži da se uslovi finansijskih usluga oglašavaju jasno i razumljivo, bez netačnih podataka i podataka koji mogu dovesti u zabludu prosječnog korisnika. Prema članu 13., oglas banke, mikrokreditne organizacije ili davaoca lizinga za depozit, kredit, mikrokredit ili lizing koji navodi kamatnu stopu ili drugi podatak o cijeni mora na reprezentativnom primjeru navesti, među ostalim, efektivnu kamatnu stopu i sve troškove za korisnika, a efektivna kamatna stopa mora biti uočljivija od ostalih podataka. Zakon to izričito primjenjuje i na internet stranicu; društvene mreže posebno ne spominje.

Član 14. zabranjuje da oglas kredit, mikrokredit ili lizing naziva besplatnim ako je odobrenje uslovljeno drugim ugovorom ili troškom za korisnika. Za trgovce koji prodaju na rate važi član 43.: u oglasu moraju navesti podatke o robi ili usluzi, gotovinsku cijenu i iznos učešća ili prve rate. Ako je kamatna stopa 0%, navode se i povoljnosti za kupca koji plaća gotovinom, a kad se prodaja na rate smatra kreditiranjem, razlika između cijene na rate i gotovinske cijene iskazuje se u procentima.

U Republici Srpskoj zakon s tim nazivom nismo našli. Ministarstvo finansija Republike Srpske piše da zaštitu korisnika bankarskih usluga i osiguranja uređuju posebni propisi o bankarstvu i osiguranju; njih za ovaj vodič nismo pregledali. Naša preporuka: prije prve kampanje pitajte agenciju za bankarstvo svog entiteta, a za osiguranje Agenciju za osiguranje Republike Srpske, šta važi za vaše oglase.

Koja pravila važe za investicijske fondove?

Zakoni oba entiteta traže da sve promotivne informacije o fondu prije objave odobri komisija: u FBiH Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH (Zakon o investicijskim fondovima, „Službene novine FBiH“ 85/08 i 25/17, član 111.), a u Republici Srpskoj Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske (Zakon o investicionim fondovima, „Službeni glasnik RS“ 92/06, 82/15, 94/19 i 64/22, član 115.). Fond smije promovisati samo ovlašteno društvo za upravljanje, pravila obuhvataju i oglase na internet stranicama, a izvještaj o rezultatima fonda s javnom ponudom ne smije davati nikakvu garanciju ni obećanje ni izgledati kao predviđanje budućih rezultata (u FBiH članovi 110., 112. i 115., u Republici Srpskoj 114., 116. i 119.).

Šta važi za zdravstvene usluge?

U Federaciji BiH Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“ 46/10 i 75/13, član 180.) zabranjuje oglašavanje zdravstvenih usluga, postupaka i metoda, i u privatnoj praksi, suprotno etičkim, stručnim i naučnim principima struke. Dozvoljeno je oglašavati naziv ustanove ili privatne prakse, sjedište, djelatnost i radno vrijeme. Rezultati liječenja i drugih stručno-medicinskih postupaka smiju se saopštavati samo na stručnim i naučnim skupovima i u stručnim i naučnim časopisima i publikacijama. Način oglašavanja privatne prakse propisuju komore (član 222.). Naše čitanje: ordinacija u FBiH na mrežama ne objavljuje rezultate liječenja, ni kao slike prije i poslije.

Propise Republike Srpske i Brčko distrikta o oglašavanju zdravstvenih usluga i propise za druge regulisane djelatnosti za ovaj vodič nismo pregledali. Naša preporuka: pitajte svoju komoru ili regulatora šta važi za vašu djelatnost, i neka oglase za regulisane usluge pregleda pravnik.

Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Lista za provjeru

Lista je naša preporuka.

  • Pitali ste dvadesetak kupaca gdje su vas našli i izabrali jednu ili dvije mreže.
  • Plan objava za sljedeći mjesec postoji i možete ga održati i u sedmici s najviše posla.
  • U planu su objave o tome kako radite i odgovori na pitanja kupaca, ne samo ponude.
  • Na profilu piše gdje vam se može pisati, a poruke se čitaju svaki radni dan.
  • Prvi oglas ima jedan cilj, jednu lokaciju, iznos i rok.
  • Svaki mjesec znate koliko je upita i kupaca došlo s mreže.
  • Ako nudite regulisanu uslugu, znate koja pravila važe za vaše oglase i ko ih pregleda prije objave.