Inflacija u BiH ubrzava: Hormuški moreuz gura cijene goriva, rast privrede revidiran na 1,7%

Početak 2026. godine obilježilo je smirivanje cjenovnih pritisaka, uz postupno usporavanje rasta cijena hrane i uvoznih proizvoda, što je djelimično rezultat stabilizacije globalnih robnih tržišta.

Ipak, inflatorni pritisci su se zadržali kroz domaće faktore, prije svega rast troškova stanovanja, energenata, komunalnih usluga i cijena uslužnih djelatnosti. Dodatni pritisci proizašli su iz rasta troškova rada i poslovanja, koji su se brzo prelijevali na krajnje potrošačke cijene.

Međutim, eskalacija sukoba na Bliskom istoku rezultirala je i zatvaranjem Hormuškog moreuza, što je izazvalo značajne poremećaje na globalnom energetskom tržištu i snažan rast cijena nafte. Iako sukob nema direktne sigurnosne implikacije za BiH, visoka zavisnost od uvoza nafte dovela je do snažnog rasta cijena energenata i dodatnih inflatornih pritisaka.

To se odrazilo na ubrzanje inflacije u martu na 5,1% godišnje, pri čemu je kategorija transporta zabilježila najsnažiji rast cijena od 11,1%. Uz očekivanja da će se cjenovni pritisci nastaviti te da će se snažan rast cijena goriva preliti na ostale komponente indeksa potrošačkih cijena, prvenstveno hranu i usluge, realno je očekivati da će prosječna inflacija u 2026. godini dostići nivo od oko 4,5%.

Posmatrajući ekonomska kretanja u prvom kvartalu 2026. godine, promet maloprodaje ponovo bilježi dvocifrene stope rasta, koje su s februarom dostigle nivo od skoro 12%. Takva dinamika predstavlja jedan od ključnih faktora u kontekstu domaće potrošnje i njenog doprinosa kretanju BDP‑a u 2026. godini.

Iako će inflacija i globalna previranja uticati na ponašanje potrošača, očekivanja su da domaća potrošnja i tokom ove godine ostane relativno otporna. S druge strane, kretanja u vanjskoj trgovini i industriji Bosne i Hercegovine dodatno su naglasila strukturnu asimetriju između domaće potražnje i proizvodnog sektora.

Iako je izvoz u februaru zabilježio rast od oko 6%, kumulativno gledajući se ipak nalazi u negativnoj zoni, dok je smanjenje trgovinskog deficita od 3,4% na godišnjem nivou u većoj mjeri rezultat slabije uvozne dinamike nego stvarnog jačanja izvozne konkurentnosti. Paralelno s tim, industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti izražen negativan trend, s padom od oko 6% na godišnjem nivou u prvom kvartalu. Posebno snažna kontrakcija zabilježena je u rudarstvu (‑20%), dok je prerađivačka industrija ostala u zoni negativnog rasta (‑3,5%).

Ovakva kretanja potvrđuju da izostanak oporavka industrije i ograničen izvozni zamah ostaju ključna ograničenja rasta, te da se ekonomska aktivnost u ranoj fazi 2026. i dalje oslanja prvenstveno na domaću potrošnju.

"Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, uz izraženu osjetljivost ekonomije Bosne i Hercegovine na vanjske šokove, bila je ključni razlog za reviziju najvažnijih makroekonomskih projekcija. Pored pojačanih inflatornih pritisaka, zbog kojih će se inflacija i ove godine kretati iznad zdravog nivoa od 2%, pogoršanje vanjskog okruženja, uz slab rast ekonomije eurozone od svega 0,5% kao glavnog trgovinskog partnera BiH, ima direktne implikacije na izvoznu tražnju.

Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni dodatno ograničava izvozna kretanja BiH, što, u kombinaciji s postojećim unutrašnjim slabostima u industrijskoj proizvodnji, doprinosi usporavanju ukupne domaće ekonomske aktivnosti i pogoršanju izgleda ekonomskog rasta. U tom kontekstu, očekivanja ekonomskog rasta u 2026. godini revidirana su naniže, na 1,7%. Rizici po makroekonomsku stabilnost u srednjem roku i dalje su prisutni, prvenstveno kroz inflatorne pritiske i slabiju dinamiku rasta“, zaključili su analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Klix.ba