Kako menadžer kaže „ne“ i čuva prioritete tima
Vodič pokazuje kako menadžer odlučuje koje zahtjeve nadređenog, drugih odjela i klijenata odbiti ili odgoditi, kako reći „ne“ s razlogom i ponudom, šta uraditi kad nadređeni insistira i kako zaštititi tim od preopterećenja.
Ukratko: Menadžer kaže „ne“ kad novi zahtjev ugrožava dogovorene prioritete tima, i to uz razlog i ponudu: kasniji rok, manji obim ili zamjenu za drugi zadatak. To je naša preporuka. Istraživanja povezuju veće opterećenje sa slabijom dobrobiti i češćom namjerom odlaska, a objašnjenje nepovoljne odluke s boljim ocjenama pravednosti.
Ovaj vodič je za menadžere i vođe timova u BiH koji dobijaju više zahtjeva nego što tim može uraditi: od nadređenog, od drugih odjela i od klijenata. Ako ste zaposleni koji odlučuje hoće li preuzeti dodatni zadatak, za vas je naš vodič o granicama na poslu. Ovdje je riječ o menadžeru: kako odlučuje šta tim neće raditi, kako to kaže i šta radi kad nadređeni ne prihvati odgovor.
Istraživanje o tome kako menadžeri u BiH odbijaju zahtjeve ili koliko su timovi u BiH opterećeni nismo našli.
Zašto menadžer treba reći „ne“?
Svaki zahtjev koji tim prihvati uzima vrijeme od nečeg drugog. Menadžer koji pristane na sve vodi tim koji radi na gomili zadataka umjesto na prioritetima, a tim brzo nauči da su prekovremeni rad i stalna dostupnost normalni. Menadžer koji zna odbiti zahtjev pokazuje timu da nije svaki zahtjev jednako važan. To je naša procjena, ne nalaz istraživanja.
Šta istraživanja kažu o opterećenju?
Nathan Bowling i saradnici su u meta-analizi (Work & Stress, 2015) objedinili 336 uzoraka iz istraživanja o opterećenju poslom. Veće opterećenje bilo je povezano sa slabijom psihičkom i fizičkom dobrobiti, slabijom emocionalnom privrženošću firmi, češćom namjerom odlaska i nešto češćim izostancima. Više podrške nadređenog bilo je povezano s manjim opterećenjem. To su veze, ne dokaz uzroka, a zemlje i broj ljudi sažetak rada ne navodi.
Simona Gilboa i saradnici su u meta-analizi (Personnel Psychology, 2008) objedinili 169 uzoraka s 35.265 zaposlenih. Svaki od sedam izvora stresa koje su ispitali, među njima preopterećenost ulogom (više posla nego što se može uraditi), sukob uloga i nejasnoća uloge, bio je u prosjeku povezan sa slabijim radnim učinkom. Najjače su sa slabijim učinkom bile povezane nejasnoća uloge i prepreke u radu. U uzorcima menadžera veza preopterećenosti ulogom i slabijeg učinka bila je jača nego u uzorcima ostalih zaposlenih.
Jasni prioriteti i manje suprotstavljenih zahtjeva znače manje onoga što je u ovim istraživanjima povezano sa slabijim učinkom i dobrobiti, a nalaz o uzorcima menadžera upućuje na to da „ne“ štiti i vas. To je naše tumačenje, ne dokaz da odbijanje zahtjeva samo po sebi popravlja učinak. O stresu i sagorijevanju pišemo u temi Mentalno zdravlje na poslu.
Šta se dešava kad tim stalno gasi požare?
Leslie Perlow je u kvalitativnoj studiji (Administrative Science Quarterly, 1999) devet mjeseci pratila rad jednog tima softverskih inženjera. Inženjeri su teško završavali svoj posao jer su ih drugi stalno prekidali, a takav način rada održavali su mentalitet krize i nagrađivanje pojedinačnog herojstva. Promjena načina na koji su inženjeri koristili vrijeme na poslu povećala je produktivnost tima kao cjeline. Studija je o jednom timu, pa je to primjer, ne pravilo.
Kako odlučiti šta odbiti?
Edwin Locke i Gary Latham u pregledu 35 godina istraživanja o ciljevima (American Psychologist, 2002) pišu da ciljevi usmjeravaju pažnju i trud prema aktivnostima važnim za cilj, a dalje od onih koje za cilj nisu važne. U istom pregledu navode da sukob ciljeva šteti učinku ako ljude navodi na radnje koje se ne mogu uskladiti. Zato je prvi korak naša preporuka: tim zna dva ili tri cilja za ovaj kvartal, a svaki novi zahtjev se mjeri prema njima.
Hitno ili važno?
Popularan alat za to je Eisenhowerova matrica, koja zadatke dijeli po tome da li su hitni i da li su važni. To je alat iz prakse: istraživanje koje bi provjerilo da li ta podjela popravlja rad nismo našli.
Jedno istraživanje pokazuje da se ljudi povode i za hitnošću koja ništa ne znači. Meng Zhu, Yang Yang i Christopher Hsee su u pet eksperimenata (Journal of Consumer Research, 2018) pokazali da ljudi češće biraju manje važan zadatak, s objektivno manjom nagradom, umjesto važnijeg, kad manje važan samo izgleda hitno, na primjer kad samo izgleda da mu ističe rok. Ko su bili učesnici, sažetak rada ne navodi, a riječ je o eksperimentima, ne o radu u firmi. Da se isto dešava timovima koji dobijaju „hitne“ zahtjeve, to je naša procjena.
Šta se zapitati prije odgovora?
Naša preporuka: prije nego što odgovorite na zahtjev, odgovorite sebi na ova pitanja.
- Kojem cilju tima služi? Ako nijednom, vjerovatno je odgovor „ne“, ili treba razgovarati o tome da li se ciljevi mijenjaju.
- Šta pomjeramo? Recite tačno koji zadatak tima kasni ako ovaj prihvatite, i koliko sati novi zadatak stvarno traži.
- Koliko je stvarno hitno? Pitajte šta se dešava ako posao bude gotov sedmicu kasnije. Ako odgovor nije jasan, rok je često dogovor, a ne stvarna granica.
- Ko odlučuje? Molba kolege iz drugog odjela nije odluka uprave. Ako zahtjev mijenja prioritete tima, o tome odlučuje onaj ko ih postavlja.
- Može li neko drugi? Možda posao pripada drugom timu, ili je članu tima prilika da nauči nešto novo. Kako predati zadatak, pisali smo u vodiču o delegiranju.
Pet mogućih odgovora
Odgovor ne mora biti samo „da“ ili „ne“. Podjela u tabeli je naša.
| Odgovor | Kada | Primjer rečenice |
|---|---|---|
| Da | Zahtjev služi cilju tima i tim ima vremena, ili je stvarno hitno | „Preuzimamo, gotovo je do četvrtka.“ |
| Da, uz zamjenu | Zahtjev je važan, ali je tim pun | „Možemo, ako izvještaj za nabavku pomjerimo na sljedeću sedmicu. Odgovara li vam to?“ |
| Ne sada | Zahtjev ima smisla, ali ne u ovom periodu | „Ovaj mjesec ne možemo. Možemo početi petnaestog ili ga uvrstiti u plan za sljedeći kvartal.“ |
| Ne, ali evo ko može | Posao pripada drugom timu ili osobi | „To radi podrška kupcima. Javit ću im se danas i proslijediti vaš upit.“ |
| Ne | Zahtjev ne služi nijednom cilju ili im se suprotstavlja | „Nećemo to raditi, jer tim ovaj kvartal uvodi novi sistem. Ako se prioriteti promijene, javite mi.“ |
Izvor: naši primjeri, ne nalaz istraživanja.
Kako reći „ne“ ili „ne sada“?
John Shaw, Eric Wild i Jason Colquitt su u meta-analizi 54 nezavisna uzorka (Journal of Applied Psychology, 2003) našli snažne učinke objašnjenja na procjene pravednosti i na to kako ljudi reaguju: da li sarađuju, uzvraćaju ili se povlače. Objašnjenja su više pomagala kad su data poslije nepovoljnog ishoda. Naše tumačenje: odbijen zahtjev je za onoga ko ga je poslao nepovoljan ishod, pa razlog uz „ne“ nije samo pristojnost.
Koraci su naša preporuka:
- Saslušajte zahtjev do kraja i pitajte šta je cilj i do kada treba. Nekad je dovoljan dio onoga što je traženo.
- Ne odgovarajte odmah ako ne znate šta bi tim morao odgoditi. „Pogledat ću s timom i javiti vam se sutra do podne“ je odgovor, ako se zaista javite.
- Prvo recite odluku, pa razlog. Razlog neka bude prioritet tima, a ne opće „zauzeti smo“: „Ove sedmice tim završava ponudu za klijenta, rok je petak.“
- Ponudite nešto: kasniji rok, manji obim, drugu osobu ili tim, ili zamjenu za zadatak koji tim pušta. Ne obećavajte u ime tima ono što niste provjerili s ljudima koji će posao raditi.
- Zapišite dogovor u kratkoj poruci: šta tim radi, šta ne radi i do kada. Tako „ne sada“ ne postane „možda“.
„Ne“ recite rano. Zahtjev koji tim prihvati pa ne završi na vrijeme obično košta više od jasnog odgovora na početku. To je naša procjena.
Od koga dolazi zahtjev?
Kad traži vaš nadređeni
Kad zahtjev dolazi od nadređenog, vaše „ne“ je obično pitanje o prioritetu. Naša preporuka: pokažite šta tim trenutno radi i pitajte šta da pomjerite. „Tim radi na ponudi, prelasku na novi sistem i mjesečnom izvještaju. Ako preuzmemo ovo, jedno od toga kasni. Šta je za vas važnije?“ Tako o prioritetu odlučuje onaj ko za njega odgovara, a vi ste rekli šta odluka košta.
Šta odlučujete sami, a šta uz odobrenje nadređenog, najbolje je dogovoriti unaprijed, kako smo savjetovali u vodiču za nove menadžere.
Kad traži drugi odjel
Naša preporuka:
- Jedan ulaz za zahtjeve. Zahtjevi drugih odjela idu preko vas ili preko zajedničke liste, a ne direktno članovima tima. Član tima kojem se obrati kolega iz drugog odjela može reći: „Pošalji to mom šefu, da vidimo gdje stane.“
- Razgovarajte s rukovodiocem tog odjela kad zahtjevi stalno dolaze. Ako se prioriteti dva odjela sudaraju, odluku treba donijeti zajednički nadređeni.
- Recite koliko vremena tim može dati, na primjer pola dana sedmično, pa zahtjeve u tom vremenu poredajte po važnosti.
Kad traži klijent
Naša preporuka:
- Prvo pogledajte šta je dogovoreno u ugovoru ili ponudi. Zahtjev izvan dogovora nije automatski „ne“, ali jeste nova stavka s vlastitim rokom i cijenom.
- Ne obećavajte na sastanku. „Zapisali smo, do sutra vam javljamo koliko bi to trajalo i kako utiče na rok.“ Onda ponudite izbor: novi zahtjev sada, uz pomjeren rok za nešto drugo, ili poslije predaje dogovorenog posla.
- Uključite osobu koja vodi odnos s klijentom ili svog nadređenog prije nego što odbijete nešto što utiče na ugovor ili prihod.
Šta ako nadređeni insistira?
Nekad nadređeni sasluša razlog i ipak traži da tim preuzme posao. Ako tim tada pokušava uraditi i staro i novo, a to se ne može uskladiti, dobijate sukob ciljeva koji, prema pregledu Lockea i Lathama, šteti učinku; to povezivanje je naše. Koraci su naša preporuka:
- Recite cijenu jednom, jasno i pisano. „Ako preuzmemo ovo, mjesečni izvještaj kasni sedmicu, a tim dvije sedmice radi prekovremeno.“
- Tražite redoslijed, a ne dozvolu da odbijete. „Šta od ovoga tim sada ne radi?“ Ako je odgovor „sve se radi“, tražite više ljudi, duži rok ili manji obim.
- Prihvatite odluku i zapišite je: šta tim radi, šta je odgođeno i do kada. Poslije pratite koliko je sati otišlo i šta je kasnilo, za sljedeći razgovor.
- Recite timu šta je odlučeno i zašto, bez komentara protiv nadređenog i bez obećanja koja ne zavise od vas.
- Kad je zahtjev nezakonit ili opasan po zdravlje ili sigurnost, to više nije pitanje prioriteta: uključite HR ili pravnika firme.
Šta zakoni kažu kad tim treba raditi duže?
Radnik je dužan raditi prekovremeno na zahtjev poslodavca u slučajevima koje zakon navodi. U FBiH i u institucijama BiH to su viša sila, iznenadno povećanje obima posla i slični slučajevi neophodne potrebe. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu to su neplanirano povećanje obima posla i otklanjanje posljedica nepogoda, havarija i drugih nesreća, na pismeni zahtjev ili nalog poslodavca. Granice su različite:
- Federacija BiH (Zakon o radu, član 38.): najviše do osam sati sedmično.
- Republika Srpska (Zakon o radu, članovi 60. i 61.): najviše deset časova sedmično i četiri časa dnevno, a 180 časova u kalendarskoj godini (kolektivnim ugovorom do 230).
- Brčko distrikt (Zakon o radu, član 50.): najduže deset sati sedmično; uz pismenu saglasnost radnika još najviše deset sati sedmično, a najviše 300 sati u kalendarskoj godini.
- Institucije BiH (Zakon o radu u institucijama BiH, član 21.): najviše deset sati sedmično, a dobrovoljno još najviše deset.
Kad se obavještava inspekcija i kome je prekovremeni rad zabranjen?
Sva četiri zakona traže da poslodavac obavijesti inspekciju kad prekovremeni rad traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od deset sedmica u kalendarskoj godini (FBiH član 38., Republika Srpska član 62., Brčko distrikt član 50., institucije BiH član 21.: Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH). Zakoni u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu maloljetnim radnicima prekovremeni rad zabranjuju, a trudnicama i nekim roditeljima i usvojiteljima male djece zabranjuju ga, osim na njihov pisani zahtjev ili uz pisani pristanak (FBiH član 38. stavovi 3. i 4., Republika Srpska član 64., Brčko distrikt član 51.). U institucijama BiH trudnica ne može raditi prekovremeno, a majka djeteta do tri godine i samohrani roditelj djeteta do šest godina mogu, ako daju pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku (član 21. tačka 4.). Tabela s pravilima za FBiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt je u vodiču o granicama na poslu, koji smo naveli na početku.
Naša procjena: ako tim mjesecima radi prekovremeno, to više liči na stalni manjak ljudi nego na iznenadno ili neplanirano povećanje obima posla, i to je argument za razgovor s nadređenim o ljudima ili rokovima. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.
Kako zaštititi tim od preopterećenja?
Naša preporuka:
- Jedna lista posla tima, koju vidi i vaš nadređeni: šta je u radu, ko radi i do kada. S njom je razgovor o novom zahtjevu kraći, jer se vidi šta bi kasnilo.
- Rezerva za nepredviđeno. Ne planirajte cijelu sedmicu tima, pa ćete rjeđe morati sve pomjerati zbog jedne hitne stvari.
- Vrijeme bez prekida. Dogovorite s timom dio dana bez sastanaka i bez očekivanja brzog odgovora na poruke.
- Pratite znakove preopterećenja: prekovremeni rad više sedmica zaredom, rokovi koji klize, greške u poslu koji ljudi inače rade dobro. Razgovarajte o tome na sastancima jedan na jedan.
- Recite timu i šta ste odbili. Kad tim zna šta je odbijeno ili odgođeno i zašto, zna i gdje da usmjeri vrijeme.
Lista za provjeru
Lista je naša preporuka.
- Tim zna dva ili tri cilja za ovaj kvartal.
- Postoji jedna lista posla tima koju vidi i vaš nadređeni.
- Za svaki novi zahtjev znate šta bi kasnilo da ga prihvatite.
- Uz svako „ne“ ili „ne sada“ rekli ste razlog i ponudili nešto.
- Zahtjevi drugih odjela dolaze preko vas ili preko zajedničke liste.
- Dogovore s nadređenim i s klijentima ste zapisali.
- Znate koliko tim radi prekovremeno i koliko dugo.
Ostale tekstove o vođenju ljudi naći ćete u temi Upravljanje timom.