Karijera bez ljestvice: kako rasti i šta danas čini sigurnost posla
Vodič za zaposlene u BiH: kako rasti bez nove titule, šta ugovor o radu štiti po zakonima FBiH i RS, a šta ne, i kako voditi vlastiti razvoj.
Ukratko: Bez unapređenja možete rasti tako što preuzimate širi posao ili prelazite u drugu ulogu unutar firme. Ugovor na neodređeno vas i dalje štiti od otkaza bez opravdanog razloga, ali ukidanje radnog mjesta može biti takav razlog ako vas poslodavac ne može rasporediti na drugi posao. Naša preporuka: jednom godišnje popišite vještine, napravite plan učenja i čuvajte dokaze o rezultatima.
Generacijama je sigurnost posla značila ugovor na neodređeno, redovnu platu i jasnu radnu poziciju. Karijera je izgledala kao ljestvica: početna pozicija, pa unapređenja, nova titula, veći tim i veća odgovornost. Danas mnogi osjećaju da taj model više ne daje istu sigurnost i da se napredovanje ne vidi uvijek kroz promjenu titule.
Ovaj vodič je za zaposlene u BiH koji žele rasti i kad unapređenja nema: šta istraživanja kažu o nestanku klasične karijere, šta ugovor o radu štiti po zakonima FBiH i Republike Srpske, kako izgleda rast bez nove titule i kako sami voditi svoj razvoj. Ostale tekstove o planiranju karijere naći ćete u temi Razvoj karijere.
Da li je klasična karijerna ljestvica nestala?
Ne sasvim. Rodrigues i Guest su u preglednom radu u časopisu Human Relations (2010) povezali literaturu o karijerama s radovima ekonomista rada o stabilnosti posla i tvrde da pretpostavka o kolapsu tradicionalnog modela karijere nije potkrijepljena dokazima. To je pregled tuđih podataka, ne novo mjerenje.
Ljestvica jeste postala kraća, barem u velikim američkim firmama koje su istraživane. Raghuram Rajan i Julie Wulf su na podacima o više od 300 velikih firmi u SAD-u od 1986. do 1998. (Review of Economics and Statistics, 2006; godine iz radne verzije) našli da hijerarhije postaju pliće: broj pozicija koje odgovaraju direktno izvršnom direktoru znatno je porastao, a između njega i šefova poslovnih jedinica ima manje nivoa. Manje nivoa znači i manje stepenica za unapređenje; to je naša procjena, ne nalaz rada.
Kod menadžera se napredovanje i dalje najčešće dešava unutar firme. Bidwell i Mollick su na karijerama bivših studenata MBA programa (Organization Science, 2015) pokazali da ljudi do posla s većom odgovornošću mnogo češće dođu unutar iste organizacije nego prelaskom u drugu, iako prelazak u drugu firmu donosi slično povećanje plate kao i prelazak unutar firme. To povećanje je manje kad se u drugu firmu prelazi iz drugih razloga, na primjer poslije otpuštanja ili na drugu vrstu posla.
Ugovor na neodređeno je i dalje pravilo
Ni ugovori na neodređeno ne nestaju. Prema podacima Eurostata iz Ankete o radnoj snazi, u BiH je 2025. godine na privremeni ugovor radilo 10,4% zaposlenih od 15 do 64 godine (onih koji rade za poslodavca), manje nego 2021., kad ih je bilo 12,8%. U Evropskoj uniji taj udio je u istom periodu pao s 14,0% na 12,6%. Računica je naša: oko devet od deset zaposlenih koji u BiH rade za poslodavca nema privremeni ugovor.
Naša procjena: promjena je više u poslu nego u vrsti ugovora. Zato je korisno znati šta ugovor štiti, a šta ne.
Šta ugovor o radu štiti, a šta ne
Zakoni o radu u oba entiteta traže opravdan razlog za otkaz. Ukidanje posla može biti takav razlog, ali uz uslov koji je važan za ovaj tekst: da vas poslodavac ne može zaposliti na drugom poslu. Tabela pokazuje pravila iz Zakona o radu FBiH i Zakona o radu Republike Srpske.
| Pitanje | Federacija BiH | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Ugovor na određeno vrijeme | Najduže tri godine; uzastopni ugovori s istim poslodavcem duži od tri godine bez prekida smatraju se ugovorom na neodređeno (član 22.); prestaje istekom vremena (član 94.) | Ukupno najviše 24 mjeseca, s prekidima ili bez njih, uz izuzetke kao što su zamjena privremeno odsutnog radnika i projekat do 60 mjeseci. Ugovor zaključen suprotno zakonu, ili ako nastavite raditi najmanje pet radnih dana po isteku, smatra se ugovorom na neodređeno; inače prestaje istekom roka (član 39.) |
| Otkaz kad posao nestane | Iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ako se ne može osnovano očekivati da vas poslodavac zaposli na drugim poslovima ili prekvalifikuje i dokvalifikuje (član 96.). Ako u roku od godinu dana namjerava zaposliti radnika s istim kvalifikacijama i stručnom spremom ili na istom radnom mjestu, zaposlenje prvo mora ponuditi vama (član 96.). | Ako zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promjena prestane potreba za vašim poslom ili se smanji obim posla, a poslodavac vam ne može obezbijediti drugi posao (član 179.). U roku od godinu dana ne smije na istim poslovima u istom mjestu zaposliti drugu osobu, a ako se potreba za tim poslovima ponovo javi, zaposlenje prvo mora ponuditi vama (član 190.). |
| Otkaz zbog rada i znanja | Ako niste u mogućnosti da izvršavate obaveze iz radnog odnosa, uz isti uslov o drugim poslovima i prekvalifikaciji (član 96.); morate dobiti priliku da se izjasnite (član 101.) | Ako ne ostvarujete rezultate rada ili nemate potrebna znanja i sposobnosti, samo ako ste prethodno dobili pismeno upozorenje s uputstvima i primjerenim rokom za poboljšanje, rad u tom roku niste poboljšali, a poslodavac vam ne može obezbijediti drugi odgovarajući posao (članovi 179. i 181.) |
| Najkraći otkazni rok kad otkazuje poslodavac | 14 dana; kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se odrediti duži, najviše tri mjeseca (član 105.). Ako se probni rad prekine prije roka, otkazni rok je sedam dana (član 21.). Bez otkaznog roka poslodavac može otkazati zbog težeg prijestupa ili teže povrede radnih obaveza (član 97.) | 30 kalendarskih dana, a opštim aktom i ugovorom o radu određuje se duži za radnike s dužim stažom (član 192.). Ugovor o probnom radu može se otkazati uz otkazni rok od sedam dana (član 37.). Otkaznog roka nema kod nekih razloga za otkaz, na primjer teže povrede radne obaveze (član 192.) |
| Otpremnina | Uz ugovor na neodređeno i najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim kod otkaza zbog kršenja ili neispunjavanja vaših obaveza: najmanje trećina prosječne mjesečne plate po navršenoj godini, najviše šest prosječnih plata (član 111.). Pripada i kad se otkazuje iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. | Uz ugovor na neodređeno i najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim kod nekih razloga za otkaz, na primjer teže povrede radne obaveze: najmanje trećina neto prosječne mjesečne plate po navršenoj godini, najviše šest prosječnih plata (član 194.). Pripada i kad prestane potreba za vašim poslom i kod otkaza zbog rezultata rada ili znanja. |
| Obuka | Kad mijenja ili uvodi nov način ili organizaciju rada, poslodavac mora omogućiti obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje; i radnik je obavezan usavršavati se u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada (član 31.) | Poslodavac vas može uputiti na stručno osposobljavanje i usavršavanje, posebno kad uvodi nove metode u organizaciji i tehnologiji rada, i za to vrijeme imate pravo na naknadu u visini pune plate (član 53.); po takvom zahtjevu ste dužni postupiti (član 54.). Troškovi se obezbjeđuju iz sredstava poslodavca i drugih izvora; ako osposobljavanje prekinete bez opravdanog razloga, poslodavcu naknađujete troškove (član 55.) |
Izvor: Zakon o radu FBiH i Zakon o radu Republike Srpske, prečišćeni tekstovi s izmjenama na Paragrafu, provjereno 20. oktobra 2026.
Za vas to znači da ugovor na neodređeno daje stvarnu zaštitu: otkaz traži opravdan razlog i, osim kod težih povreda, otkazni rok, a poslije najmanje dvije godine neprekidnog rada i otpremninu. Ali kad posao nestane, zakon pita postoji li za vas drugi posao u firmi, a kod pojedinačnog otkaza u FBiH i da li vas je razumno prekvalifikovati. Kad posao nestaje za više radnika odjednom, poslodavac ima i dodatne obaveze: u FBiH konsultacije s vijećem zaposlenika i sindikatom, s mjerama kao što su raspoređivanje na drugo mjesto i prekvalifikacija (članovi 109. i 110.), a u RS program rješavanja viška radnika s mjerama kao što su premještaj i prekvalifikacija (članovi 160. i 161.). Što više poslova u firmi možete raditi, to je odgovor na to pitanje vjerovatnije u vašu korist. To je naša procjena, ne nalaz istraživanja.
Za zaposlene u Brčko distriktu i u institucijama BiH važe posebni zakoni o radu, koje ovdje nismo obradili. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.
Koliko se brzo mijenjaju vještine koje posao traži?
Svjetski ekonomski forum je za izvještaj Future of Jobs Report 2025 anketirao više od 1.000 vodećih poslodavaca u 55 ekonomija. Oni procjenjuju da će se do 2030. promijeniti ili zastarjeti 39% vještina koje radnici danas imaju. Procjena je niža nego u izdanju iz 2023. (44%) i iz 2020. (57%). BiH nije među ekonomijama iz ankete, pa je to slika velikih kompanija u svijetu, a ne domaćeg tržišta.
Za sigurnost posla važno je šta ti poslodavci planiraju sa zaposlenima. Njih 40% planira smanjiti broj zaposlenih čije vještine gube na značaju, a polovina planira premještati ljude iz poslova kojih je sve manje u poslove koji rastu. Kad bi svjetsku radnu snagu činilo 100 ljudi, njih 59 bi do 2030. trebalo proći obuku. Poslodavci predviđaju da bi 29 mogli dodatno obučiti na sadašnjem poslu, a 19 dodatno obučiti i premjestiti na drugo mjesto u firmi. Za 11 smatraju da vjerovatno neće dobiti obuku koja im treba, pa im je zaposlenje sve ugroženije.
Analitičko razmišljanje ostaje osnovna vještina koju poslodavci najviše traže: sedam od deset kompanija smatra ga neophodnim. Slijede otpornost, fleksibilnost i agilnost, te liderstvo i društveni uticaj. Najbrže raste potražnja za znanjem o umjetnoj inteligenciji i velikim podacima, zatim o mrežama i kibernetičkoj sigurnosti te za tehnološkom pismenošću. O kretanjima na domaćem tržištu pišemo u temi Tržište rada.
Kako izgleda rast bez nove titule
Ljudi mogu godinama ostati na istoj formalnoj funkciji, a da im se stvarni uticaj, znanje i odgovornost značajno povećaju. Takav horizontalni rast može djelovati nevidljivo, posebno ako ste navikli na jasne stepenice, iako je stvaran. Oblici rasta koje vrijedi tražiti, kao naša preporuka:
- Širi posao na istom mjestu: složeniji zadaci, zahtjevniji klijenti ili odgovornost za cijeli proces, a ne samo za njegov dio.
- Vođenje projekta: i bez uloge šefa vodite ljude, rok i budžet jednog posla.
- Mentorstvo: uvodite nove kolege u posao i prenosite im znanje.
- Povezivanje funkcija: radite tamo gdje se sastaju dva dijela firme, na primjer prodaja i proizvodnja ili IT i računovodstvo.
- Horizontalni prelazak: prelazite u drugi tim ili drugu struku unutar firme, na sličnom nivou.
Zašto prvo pogledati unutar firme
Prema istraživanju Bidwella i Mollicka, prelazak u drugu firmu na drugu vrstu posla donosio je manje povećanje plate od prelaska u drugu firmu radi napredovanja. Naša preporuka: ako želite promijeniti vrstu posla, prvo pitajte postoji li ta mogućnost u vašoj firmi. Tamo vas znaju po rezultatima.
Za razgovor s nadređenim o razvoju pripremite pitanja. Ovo je naša preporuka:
- Koje vještine će timu trebati za dvije godine?
- Koji projekat izvan mog opisa posla mogu preuzeti?
- Postoji li prelazak u drugi tim ili ulogu i šta za njega treba?
- Ima li vremena i budžeta za obuku i ko je plaća?
- Kako ćemo zapisati širi posao: u opisu poslova, u ocjeni rada ili u plati?
Posljednje pitanje nije formalnost: ugovor o radu navodi radno mjesto, u FBiH i kratak opis poslova (FBiH član 24.; RS član 35.). Naša preporuka je da širi posao koji traje uredite i na papiru. Ako širi posao preraste u novu ulogu, pročitajte naš vodič o tome kada unapređenje prihvatiti, a kada odbiti.
Kako znati da rastete
Bez nove titule rast se mjeri doprinosom. Jednom godišnje postavite sebi jednostavno pitanje: šta danas znam i mogu raditi, a nisam mogao prije dvije ili tri godine? Ako je odgovor nejasan, to može biti znak da je vrijeme za novi iskorak u učenju.
Kako sami voditi svoj razvoj
Kad nema unaprijed definisane ljestvice, karijera postaje projekat koji svjesno oblikujete, a više odgovornosti za napredak prelazi na vas. Istraživanja o tome daju umjerenu sliku. Prema pregledu i meta-analizi koje su objavili Wiernik i Kostal (Journal of Counseling Psychology, 2019), sklonost da karijeru usmjeravate sami (autori je zovu proaktivnom orijentacijom prema karijeri) povezana je s aktivnijim upravljanjem karijerom i većim zadovoljstvom karijerom, ali slabije s objektivnim uspjehom u karijeri. Naša procjena: samostalno vođenje razvoja samo po sebi ne garantuje unapređenje ni veću platu.
Stalno učenje traži i vrijeme i energiju, pa plan mora biti realan. Ova tri koraka su naša preporuka.
Korak 1: Popišite vještine
- Napišite zadatke koje ste radili u posljednje dvije godine, ne naziv radnog mjesta.
- Uz svaki zadatak dopišite vještinu i dokaz: rezultat, projekat, broj ljudi ili iznos novca.
- Označite vještine koje bi trebale i drugim timovima u firmi.
- Uporedite listu s onim što tim traži za dvije godine ili s oglasima za poslove koji vas zanimaju.
Detaljniji postupak, s oglasima za posao kao mjerilom, opisali smo u vodiču kako promijeniti profesiju.
Korak 2: Napravite plan učenja
Izaberite jednu ili dvije vještine za narednu godinu i vežite ih za posao: projekat izvan osnovnog opisa posla, zadatak u drugom timu, obuku koju dogovorite s nadređenim. Zapišite šta ćete naučiti, do kada i po čemu ćete znati da ste naučili. Kad firma uvodi nov način rada, pogledajte red o obuci u tabeli iznad.
Rezultat rijetko dolazi odmah. David Card, Jochen Kluve i Andrea Weber su u meta-analizi više od 200 studija o aktivnim mjerama tržišta rada, kao što su programi obuke (Journal of the European Economic Association, 2018), našli da je prosječan učinak na zaposlenje u kratkom roku blizu nule, a da postaje pozitivniji dvije do tri godine po završetku programa. Veći prosječni dobitak s vremenom imali su programi usmjereni na sticanje znanja i vještina. Ti programi nisu isto što i učenje uz posao; zaključak da na rezultat učenja treba čekati je naša procjena.
Ako vam je teško naći vrijeme, učite u kratkim koracima; šta takvo učenje može, a šta ne, pisali smo u tekstu o mikroučenju.
Korak 3: Čuvajte dokaze o vještinama
Do 2030. poslodavci iz već spomenute ankete Svjetskog ekonomskog foruma vještine kandidata planiraju najčešće provjeravati kroz radno iskustvo (81%), zatim testovima prije zapošljavanja (48%) i završenim fakultetom (43%). U poređenju s prethodnim izdanjem izvještaja, sve se više oslanjaju na radno iskustvo i psihometrijske testove nego na diplome. Online certifikate u odluci o zapošljavanju planira uzeti u obzir 14% poslodavaca, a uklanjanje uslova diplome i zapošljavanje po vještinama kao obećavajući način da dođu do radnika vidi 19%.
Naša preporuka: dokaz o vještini je prije svega posao koji ste uradili, pa vodite kratku evidenciju o rezultatima. Za svaki projekat zapišite šta ste uradili, rezultat u brojkama i ko to može potvrditi. Certifikat s kursa pokazuje inicijativu, ali više vrijedi uz primjer posla u kojem ste naučeno primijenili.
Lista za provjeru jednom godišnje
- Imate popis vještina s dokazima i znate koje od njih trebaju i drugim timovima.
- Razgovarali ste s nadređenim o razvoju, projektu izvan opisa posla ili prelasku u drugi tim.
- Imate plan učenja za jednu ili dvije vještine, s rokom i načinom provjere.
- Širi posao koji radite duže vrijeme uređen je u opisu poslova, ocjeni rada ili plati.
- Znate vrstu svog ugovora i šta vam zakon o radu vašeg entiteta daje ako se posao ukine.