Mala firma ili velika kompanija: kako izabrati posao u BiH

Šta podaci iz BiH i Evropske unije i istraživanja iz SAD-a, Kanade i Evrope kažu o plati, obuci, sigurnosti posla i odnosu sa šefom u malim i velikim firmama, šta zakoni o radu FBiH i RS vežu za broj radnika i koja pitanja postaviti na razgovoru za posao.

6. februar 2025. - 11:28
Ažurirano: prije 1 mjesec
Mala firma ili velika kompanija: kako izabrati posao u BiH

Ukratko: Birajte konkretnu firmu i šefa, ne veličinu. Velike firme u Evropskoj uniji u prosjeku plaćaju više i češće organizuju obuku, a u malim su zaposleni u britanskom istraživanju bili zadovoljniji poslom i odnosom s rukovodstvom. U privredi BiH skoro polovina zaposlenih radi u firmama s manje od 50 ljudi. Firmu i šefa provjerite pitanjima na razgovoru.

U privredi BiH skoro sve firme su male. Prema Agenciji za statistiku BiH (strukturne poslovne statistike, preliminarni rezultati za 2024.), u obuhvaćenim djelatnostima radilo je 617.109 ljudi u 86.920 preduzeća i kod preduzetnika. U firmama s manje od 50 zaposlenih radilo ih je 296.803, u srednjim (od 50 do 249 zaposlenih) 139.365, a u velikim (250 i više) 180.941. Računica je naša: to je 48,1%, 22,6% i 29,3% zaposlenih, a velikih firmi je samo 280, odnosno 0,3% svih. Obuhvaćeni su industrija, građevinarstvo, trgovina i većina usluga, bez poljoprivrede, finansija i javne uprave.

Po djelatnostima se slika mijenja. U malim firmama radilo je 62,5% zaposlenih u uslugama, 61,7% u građevinarstvu i 49,9% u trgovini. U industriji (rudarstvo, prerađivačka industrija, energetika, voda i otpad) najviše ljudi radi u velikim firmama, 39,6%.

Veličinu firme ovdje određujemo kao Agencija za statistiku BiH: mala ima do 49 zaposlenih, srednja od 50 do 249, a velika 250 i više. Eurostat i istraživanja iz drugih zemalja ponekad koriste drugačije razrede, pa ih navodimo uz svaki podatak. Vodič je za one koji biraju posao ili razmišljaju o prelasku; više tekstova o tome je na stranici razvoj karijere.

Da li velike firme plaćaju više?

U Evropskoj uniji da, i razlika raste s veličinom. Prema Eurostatovoj anketi o strukturi zarada za oktobar 2022., prosječna mjesečna bruto zarada kod poslodavaca s 10 do 49 zaposlenih bila je 2.461 euro, kod onih s 50 do 249 zaposlenih 2.718 eura, a kod onih s 1.000 i više zaposlenih 3.221 euro. Računica je naša: kod najvećih poslodavaca to je oko 31% više nego kod onih s 10 do 49 zaposlenih. Za poslodavce s manje od 10 zaposlenih Eurostat ne objavljuje prosjek za EU.

U BiH je ista anketa provedena prvi put, za 2022. godinu (pravne osobe s 10 i više zaposlenih, bez poljoprivrede). Prema podacima Agencije za statistiku BiH koje objavljuje Eurostat, prosječna mjesečna bruto zarada kod poslodavaca s 10 do 49 zaposlenih bila je 1.685 KM, a kod onih s 50 do 249 zaposlenih 1.851 KM, oko 10% više (računica je naša). Za poslodavce s 250 i više zaposlenih podatak za BiH nije objavljen, ni kod Eurostata ni u saopćenju Agencije.

Trošak rada po zaposleniku u BiH

Strukturne poslovne statistike obuhvataju i najmanje firme, ali mjere prosječne troškove rada po zaposleniku: sve što poslodavac plati za radnika, s porezima, doprinosima, nagradama i trinaestom platom. To nije neto plata, ali pokazuje odnos po veličini.

Djelatnost (godišnje, KM po zaposleniku)Mala (do 49)Srednja (od 50 do 249)Velika (250 i više)
Sve obuhvaćene djelatnosti21.88726.56430.568
Prerađivačka industrija19.95225.17427.619
Trgovina21.81325.43225.603
Građevinarstvo20.40723.28336.110
Informacije i komunikacije37.22947.16141.441

Izvor: Agencija za statistiku BiH, strukturne poslovne statistike, preliminarni rezultati za 2024. godinu, tabela 2 (prosječni troškovi rada po zaposleniku).

Računica je naša: u velikim firmama trošak rada po zaposleniku je oko 40% veći nego u malim. Razlika nije ista svuda. U trgovini su srednje i velike firme gotovo izjednačene, a u informacijama i komunikacijama najveći trošak rada po zaposleniku imaju srednje firme. Prosjek po veličini miješa različite poslove i zanimanja, pa ga ne čitajte kao cijenu istog posla u maloj i velikoj firmi.

Zašto velike firme plaćaju više?

Brown i Medoff su u radu iz 1989., na američkim podacima, ispitali šest objašnjenja: velike firme zapošljavaju kvalifikovanije radnike, nude lošije uslove rada, višom platom sprečavaju sindikalno organizovanje, mogu više platiti, imaju manje kandidata po slobodnom mjestu i teže nadziru rad. Prema njihovim rezultatima, razlika u kvalitetu radnika može objasniti oko polovine razlike u plati, a uslovi rada, izbjegavanje sindikata i moć firme na tržištu malo od ostatka. Značajna razlika u plati ostala je i poslije toga.

Razlika se mijenja kroz vrijeme i nije ista u svakoj zemlji. Bloom i saradnici (2018) bilježe da se u SAD-u prednost velikih firmi u plati u tri decenije prije njihovog rada stalno smanjivala, najviše kod najvećih poslodavaca. Colonnelli i saradnici (2018) našli su je u Brazilu, Njemačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji (muškarci od 20 do 65 godina s punim radnim vremenom), ali se u svakoj od tih zemalja kroz decenije mijenjala drugačije. U kanadskom istraživanju Ane Ferrer i Stéphanie Lluis (2008) sposobnost koja se ne vidi u izmjerenim vještinama najviše su nagrađivale srednje firme, više i od malih i od velikih.

To je naša procjena, ne nalaz istraživanja: viša prosječna plata u velikoj firmi ne znači da ćete vi, s istim znanjem i na istom poslu, dobiti toliko više. Zato uporedite konkretne ponude i cijeli paket, ne prosjeke. Kako se pregovara o plati i dodacima, objasnili smo u vodiču Kako pregovarati o plati i povišici.

Gdje ćete više naučiti?

U Evropskoj uniji organizovanu obuku češće nude veće firme. U Eurostatovoj anketi o stručnom usavršavanju u preduzećima za 2020. godinu (preduzeća s 10 i više zaposlenih), na kursevima je bilo 27,5% zaposlenih u firmama s 10 do 49 zaposlenih, 35,0% u firmama s 50 do 249 i 54,5% u firmama s 250 i više zaposlenih. Nikakvu obuku nije organizovalo 36,5% firmi s 10 do 49 zaposlenih i 7,2% firmi s 250 i više (Eurostat, firme koje nude obuku). Podaci su za 2020., godinu pandemije.

BiH nije učestvovala u ovoj anketi, pa sličnog podatka za nas nema. U Srbiji je obrazac isti: na kursevima je bilo 16,4% zaposlenih u firmama s 10 do 49 zaposlenih i 30,6% u firmama s 250 i više.

Anketa mjeri kurseve i drugu organizovanu obuku, ne ono što naučite sami, radeći. To je naša procjena, ne nalaz istraživanja: u maloj firmi jedna osoba češće pokriva više poslova i ranije dobije odgovornost, a u velikoj češće ima kurs, mentora i užu ulogu.

Koliko je posao siguran?

U SAD-u male firme češće prestaju s radom. U istraživanju Johna Haltiwangera, Rona Jarmina i Javiera Mirande na podacima američkog zavoda za statistiku (Census Bureau), stopa gašenja firmi opada s veličinom firme, i kad se uzme u obzir koliko je firma stara. Važna je i starost: mlade firme se gase mnogo češće, pa oko 47% radnih mjesta koja otvore nove firme nestane u prvih pet godina, jer se te firme ugase. Mlade firme koje opstanu rastu brže od starijih. Za BiH ovakvu analizu nismo našli.

Naša preporuka: kod male i mlade firme pitajte koliko dugo posluje, od koliko klijenata zavisi i kako je prošla kroz posljednju lošu godinu. Velika firma nije garancija posla, ali kod većeg otpuštanja zakon od poslodavca s više od 30 radnika traži više koraka, o čemu je riječ u dijelu o zakonu.

Kakav je odnos sa šefom u maloj, a kakav u velikoj firmi?

U britanskom istraživanju prednost su imale manje firme. Aysit Tansel i Saziye Gazioglu su u radu iz 2013. analizirali britansku anketu o odnosima na radnom mjestu (Workplace Employee Relations Survey) iz kasnih 1990-ih, s više od 28.000 zaposlenih u više od 3.000 radnih jedinica. Odnos rukovodstva i zaposlenih bio je lošiji u velikim nego u malim firmama, a zadovoljstvo poslom niže.

  • Vrlo zadovoljnih uticajem na svoj posao bilo je 14,4% u firmama s manje od 25 zaposlenih i 10,4% u firmama s 500 i više.
  • Vrlo zadovoljnih poštovanjem nadređenih bilo je 19,0% u najmanjim i 13,3% u najvećim firmama.
  • Zadovoljstvo platom bilo je otprilike isto u firmama svih veličina.

Autori zaključuju da lošiji odnos s rukovodstvom može biti važan izvor nižeg zadovoljstva u velikim firmama. Naša procjena: u maloj firmi je šef bliži, pa se ni loš odnos s njim ne može izbjeći.

Napredovanje: ljestvica ili širina

Za napredovanje po veličini firme nismo našli pouzdan podatak. Naša procjena: velika firma ima više nivoa i internih oglasa, ali i više kandidata za svako mjesto, a u maloj je rukovodećih mjesta malo, pa posao raste s firmom. Rast ne mora biti nova titula, o čemu smo pisali u tekstu Kada karijerna ljestvica nestane: Kako danas mjerimo profesionalni rast?

Šta zakon traži od poslodavca prema broju radnika

Zakoni o radu FBiH i Republike Srpske važe za svakog poslodavca, bez obzira na broj radnika (FBiH član 5., RS član 2.). Zakon o radu FBiH traži da svaki poslodavac radnika prijavi na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (član 4.), pa zdravstveno osiguranje nije prednost velike firme, nego obaveza svake. U Brčko distriktu važi poseban zakon o radu, koji ovaj pregled ne obuhvata.

Neke obaveze ipak počinju tek od određenog broja radnika. Ti pragovi (15 i 30 radnika) nisu iste granice kao u statistici: i firma s 31 radnikom, koju statistika broji kao malu, u FBiH mora imati pravilnik o radu.

Federacija BiH

  • Poslodavac s više od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, koji uređuje plate, organizaciju rada, sistematizaciju radnih mjesta i druga pitanja (član 118.), a radnici kod poslodavca s najmanje 30 radnika imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika (član 119.).
  • Poslodavac s više od 30 radnika koji u naredna tri mjeseca namjerava iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor najmanje petorici radnika, mora se prije toga konsultovati s vijećem zaposlenika i sindikatom (član 109.).

Republika Srpska

  • Prema Zakonu o radu, kod poslodavca s najmanje 15 radnika radnici mogu uspostaviti savjet radnika (član 208.).
  • Poslodavac donosi program rješavanja viška radnika kad u 90 dana prestaje potreba za radom najmanje 10 radnika na neodređeno vrijeme (kod poslodavca s više od 30, a manje od 100 zaposlenih na neodređeno vrijeme), 10% radnika (više od 100 zaposlenih) ili 30 radnika (preko 300 zaposlenih); za 30 i više radnika program je obavezan bez obzira na ukupan broj zaposlenih (član 160.).

Ugovor o radu kad nema pravilnika

U FBiH ugovor o radu mora biti pisan i sadržavati, između ostalog, mjesto rada, opis poslova, radno vrijeme, platu i dodatke, godišnji odmor i otkazni rok (član 24.). Za dio tih podataka (radno vrijeme, plata, godišnji odmor, otkazni rok) ugovor može samo uputiti na odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu. Kod poslodavca bez pravilnika o radu (u FBiH ga ne mora imati poslodavac s 30 i manje radnika) ugovor je zato najvažniji dokument koji imate, uz zakon i kolektivni ugovor, pa ga pročitajte prije potpisa. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Koja pitanja postaviti na razgovoru za posao?

Naša preporuka: podaci o veličini firme su prosjeci, pa na razgovoru pitajte o poslu koji biste vi radili. Pitanja ispod nisu iz istraživanja; slijede iz tema koje su podaci iznad pokazali kao važne.

O ulozi i učenju

  • Šta bi bio moj posao u prvih šest mjeseci i ko bi me uvodio u njega?
  • Koju obuku je tim imao prošle godine i ko ju je platio?
  • Koliko različitih poslova pokriva jedna osoba na ovoj poziciji?

O plati i sigurnosti

  • Koliki je neto iznos plate i šta je još u paketu: topli obrok, prevoz, bonusi?
  • Kada i po kojim pravilima se plate usklađuju?
  • Koliko dugo firma posluje i koliki dio prihoda dolazi od najvećeg klijenta?
  • Ima li firma pravilnik o radu ili kolektivni ugovor koji mogu pročitati?

O šefu i kulturi

  • Ko bi mi bio neposredni rukovodilac i koliko često bismo razgovarali o mom radu?
  • Kako tim donosi odluke i ko ih može promijeniti?
  • Zašto je osoba prije mene otišla s ove pozicije?
  • Ko je posljednji napredovao u ovom timu i koliko mu je trebalo?

Kako donijeti odluku

Naša preporuka: prije poređenja ponuda napišite šta vam u naredne dvije ili tri godine treba najviše.

  • Plata: uporedite neto iznos i cijeli paket, ne prosjek za veličinu firme.
  • Kursevi i obuka: pitajte postoji li plan obuke; u Evropskoj uniji organizovanu obuku češće nude veće firme.
  • Uticaj na svoj posao: u britanskom istraživanju zaposleni u malim firmama bili su zadovoljniji njime, ali provjerite koliko je firma stabilna.

U svakoj firmi mnogo zavisi od neposrednog šefa, pa razgovor s njim ne preskačite.

Kako se kreću plate i zapošljavanje u BiH, pratimo na stranici teme tržište rada.