Buddy program: šta radi kolega vodič i kako ga postaviti
Šta je buddy program, po čemu se buddy razlikuje od mentora i menadžera, šta istraživanja kažu o podršci kolega novim zaposlenima i kako program postaviti, uz listu za provjeru.
Ukratko: Buddy, odnosno kolega vodič, iskusniji je kolega kojem se novi zaposlenik u prvim mjesecima obraća s pitanjima, uz menadžera, a ne umjesto njega. Istraživanja povezuju podršku kolega s boljim snalaženjem novih zaposlenih, ali recenziranu studiju koja buddy program poredi s grupom bez buddyja nismo našli. Savjeti o tome kako odabrati i rasteretiti buddyja su naša preporuka.
Vodič je za poslodavce, HR i vođe timova u firmama u BiH. Prvi dan u novoj firmi donosi mnoštvo informacija i nepoznatih ljudi, a novi zaposlenik često ne zna koga šta smije pitati. U buddy programu svaki novi član tima dobija iskusnijeg kolegu za sva pitanja, od procedura do sitnica, na primjer gdje se pije kafa ili kako se koristi interna platforma.
Istraživanja u vodiču su iz SAD-a i drugih zemalja, dio njih iz Microsofta. Za BiH postoji srodan podatak: u Eurofoundovom izvještaju o uslovima rada na Zapadnom Balkanu (2026), iz telefonske ankete koja je u BiH rađena od marta do jula 2021., 51,6% zaposlenih u BiH kaže da im kolege uvijek pomažu i podržavaju ih, 41,8% ponekad ili često, a 6,6% rijetko ili nikad (u EU 46,7%, 45,2% i 8,1%). Anketa ne pita o novim zaposlenima ni o buddy programima.
Više tekstova o prvim mjesecima na poslu naći ćete u temi Onboarding i zadržavanje zaposlenih.
Šta je buddy i šta radi?
Buddy je kolega s istog ili sličnog posla koji novom zaposleniku u prvim mjesecima objašnjava ono što ne piše u pravilnicima: ko je za šta zadužen, kako se stvari zaista rade i koga pitati kad zapne. Naša procjena: tako novi zaposlenik manje vremena gubi na snalaženje. Buddy nije nadređeni i ne ocjenjuje rad.
Dawn Klinghoffer, Candice Young i Dave Haspas, zaposleni u Microsoftu, napisali su u članku u časopisu Harvard Business Review (2019) da buddy daje kontekst koji se ne nalazi u priručniku za zaposlene: ko su ljudi od kojih zavisi posao, kako se snaći među odjelima i koja nepisana pravila postoje.
Naša procjena: buddy često postane i prvi poznanik u firmi, pa novi kolega lakše uđe u razgovore tima.
Po čemu se buddy razlikuje od mentora i menadžera?
| Buddy | Mentor | Menadžer | |
|---|---|---|---|
| Ko je | kolega sa sličnog posla, bez nadređenosti | iskusniji stručnjak ili lider, obično ne direktni šef | neposredni rukovodilac |
| Čemu služi | snalaženje: ljudi, alati, nepisana pravila, svakodnevna pitanja | razvoj stručnosti i karijere | ciljevi, zadaci, povratna informacija |
| Koliko traje | dogovoren rok, obično prva tri mjeseca | duže, često godinu i više | stalno |
| Ocjenjuje rad | ne | ne | da, i probni rad ako je ugovoren |
Izvor: naša preporuka; podjela uloga je naša, ne iz jednog istraživanja.
Mentorstvo je duži odnos usmjeren na razvoj. Šta istraživanja kažu o mentorstvu i kako ga postaviti u firmi, opisali smo u vodiču o programima razvoja zaposlenih.
Buddy ne zamjenjuje menadžera. Naša preporuka: ciljevi, povratna informacija i razgovori na 30, 60 i 90 dana ostaju posao menadžera i kad novi zaposlenik ima buddyja.
Šta istraživanja kažu o podršci kolega novim zaposlenima?
Talya Bauer i saradnici su u meta-analizi 70 uzoraka novih zaposlenih (Journal of Applied Psychology, 2007) uglavnom potvrdili model u kojem su način uvođenja u firmu i traženje informacija povezani sa zadovoljstvom poslom, učinkom i ostankom preko tri stvari: jasne uloge, vjere da posao može dobro raditi i prihvaćenosti u timu. Naša procjena: buddy može pomoći upravo kod traženja informacija i prihvaćenosti.
Taj rad i istraživanje iz 2013. po kojem podrška kolega i nadređenih novim zaposlenima opada već u prva tri mjeseca opisali smo u vodiču o prvih 90 dana rada.
Pomažu li kolege da se novi zaposlenik snađe?
Elizabeth Morrison je u istraživanju sa 154 nova revizora (Academy of Management Journal, 2002) našla da je mreža ljudi od kojih novi zaposlenik dobija informacije bila povezana s tim koliko poznaje firmu, koliko je savladao posao i koliko mu je jasna uloga. Mreža prijateljstava bila je povezana s uklapanjem u kolektiv i vezanošću za firmu. To su veze, ne dokaz uzroka, a zemlju sažetak rada ne navodi.
Šta kažu programeri u Microsoftu?
An Ju i saradnici su u studiji slučaja u Microsoftu (zbornik konferencije ICSE, 2021) razgovarali s 32 programera koji su došli u nov tim (od toga 21 novi zaposlenik i 11 premještenih iz drugog tima) i s 15 menadžera. Od 18 programera koji su imali mentora ili buddyja, 14 je reklo da im je mentor pomogao, a oni bez njega vjerovali su da bi im uvođenje s mentorom bilo bolje. Prema autorima, novim programerima je lakše pitati jednu određenu osobu nego bilo koga iz tima, a pitanja ponekad ne postavljaju jer se ne osjećaju sigurno ili ne žele smetati drugima.
U našoj pretrazi (oktobar 2026.) nismo našli recenziran rad koji učinak buddy programa mjeri poređenjem s grupom novih zaposlenih bez buddyja. Zato ne tvrdimo da buddy program sam po sebi povećava produktivnost ili zadržava ljude.
Šta pokazuje Microsoftov pilot?
Već spomenuti članak zaposlenih u Microsoftu (Harvard Business Review, 2019) opisuje pilot program sa 600 zaposlenih. To je izvještaj firme u poslovnom časopisu, a ne recenziran rad. Članak ne opisuje kako su grupe formirane ni kako je mjereno zadovoljstvo.
Prema članku, udio novih zaposlenih koji su rekli da im je buddy pomogao da brzo postanu produktivni rastao je s brojem susreta u prvih 90 dana:
| Susreti s buddyjem u prvih 90 dana | Udio koji kaže da mu je buddy pomogao da brzo postane produktivan |
|---|---|
| bar jednom | 56% |
| dva do tri puta | 73% |
| četiri do osam puta | 86% |
| više od osam puta | 97% |
Izvor: Klinghoffer, Young i Haspas, Harvard Business Review, 2019 (novi zaposleni u Microsoftu, samoprocjena).
To je samoprocjena, a ne izmjerena produktivnost. Prema istom članku, novi zaposleni s buddyjem bili su poslije prve sedmice 23% zadovoljniji uvođenjem u posao od onih bez buddyja, a poslije 90 dana razlika je bila 36%. Rekli su i da su dobijali više podrške od menadžera i od tima.
Naša procjena: ko se s buddyjem češće sastaje, možda je i inače bolje uklopljen. Brojke zato pokazuju vezu, a ne dokaz da susreti uzrokuju bolji početak.
Kako odabrati buddyja?
Microsoftov članak kao primjer dobrog izbora navodi tri uslova: buddy dovoljno poznaje posao novog zaposlenika ili vrstu posla, ima dobre rezultate u radu i ima vremena. Prema autorima, buddyji koji odgovaraju istom menadžeru kao novi zaposlenik dobijali su bolje ocjene od ostalih, vjerovatno zato što bolje poznaju posao novog kolege; to objašnjenje je njihova pretpostavka.
Paige Rodeghero i saradnici u radu o novim programerima Microsofta (zbornik konferencije ICSE, 2021) preporučuju drugačije: buddyja iz drugog tima iste organizacije, da novom zaposleniku pomogne upoznati ljude izvan tima, i posebnog tehničkog mentora iz istog tima za konkretna pitanja o poslu. To je preporuka autora, a ne izmjeren rezultat.
Naša preporuka:
- Buddy neka bude kolega koji radi sličan posao, ali ne direktni nadređeni i ne neko ko će novog zaposlenika ocjenjivati.
- Birajte među kolegama koji se sami jave. Kolega koji je ulogu dobio kao obavezu, bez vremena za nju, teško će biti dostupan.
- Gledajte kako kolega objašnjava i koliko je strpljiv, ne samo koliko dugo radi u firmi.
- Jedan buddy neka istovremeno vodi najviše jednog novog zaposlenika.
- U firmi s malo ljudi buddy može biti i iz drugog odjela, a stručna pitanja tada idu menadžeru ili kolegi s istog posla.
Kako pripremiti buddyja?
Prema Microsoftovom članku, i novom zaposleniku i buddyju treba reći da je saradnja vremenski ograničena, jer se kolege, po autorima, možda lakše prijave kad unaprijed znaju koliko traje.
Naša preporuka:
- Prije dolaska novog zaposlenika menadžer ili HR s buddyjem dogovori šta se od njega očekuje, koliko program traje (na primjer tri mjeseca) i koliko vremena sedmično ima za to.
- Buddy dobije listu tema koje pokriva (ljudi, alati, nepisana pravila, praktične stvari) i onih koje nisu njegove: plata, ocjena rada, probni rad i sukobi idu menadžeru ili HR-u.
- Dogovorite povjerljivost: ono što novi zaposlenik pita buddyja ne prenosi se menadžeru kao ocjena, osim kad je riječ o sigurnosti ili ozbiljnom problemu.
- Buddy zna kome se javlja ako primijeti da novi kolega ne napreduje ili razmišlja o odlasku.
Šta buddy radi u prvim sedmicama?
Raspored je naša preporuka. Susreta je više od osam u prvih 90 dana jer je u Microsoftovim podacima više susreta išlo uz veći udio novih zaposlenih koji kažu da im je buddy pomogao. Da baš taj broj daje bolji početak, nije provjerilo nijedno istraživanje koje smo našli.
- Prije prvog dana: buddy se javi kratkom porukom i kaže kad i gdje se sastaju prvog dana.
- Prvi dan: obilazak prostora, upoznavanje s ljudima s kojima će novi kolega najviše raditi, zajednička kafa ili ručak i provjera da oprema i pristupi rade.
- Prva sedmica: svaki dan od 10 do 15 minuta: šta je bilo nejasno, koga treba upoznati, gdje se šta nalazi.
- Druga do četvrta sedmica: dva kratka razgovora sedmično. Buddy objašnjava ko o čemu odlučuje i šta se radi kad nešto zapne.
- Drugi i treći mjesec: jedan razgovor sedmično, a na kraju zajednički razgovor s menadžerom o tome šta je pomoglo, a šta nije.
Naša preporuka: buddy neka na početku kaže da nijedno pitanje nije glupo i neka se u prvim sedmicama javlja prvi, umjesto da čeka pitanja, jer novi zaposleni, kako pišu Ju i saradnici, ponekad ne pitaju da ne bi smetali.
Buddy ne zamjenjuje obuku za siguran rad, plan rada s menadžerom ni razgovore o probnom radu. Šta zakoni traže na početku rada, opisano je u vodiču o prvih 90 dana koji smo naveli gore.
Koliko vremena buddy troši i kako to priznati?
Microsoftov članak savjetuje da se pri izboru gleda trenutno opterećenje buddyja i da mu se, kad treba, dio posla preraspodijeli ili odgodi, kako bi imao vremena za novog zaposlenika. John Kammeyer-Mueller i saradnici, autori istraživanja sa 264 nova zaposlena jednog američkog univerziteta (Academy of Management Journal, 2013), savjetuju da firme kolege obuče za podršku novim zaposlenima i da tu podršku pretvore u redovan dio njihovog posla, a ne da zavisi od dobre volje.
Računica je naša, iz rasporeda iznad, i nije izmjerena: buddy u prvoj sedmici troši oko dva do tri sata, a poslije oko pola sata do sat sedmično, uz pitanja između susreta.
Naša preporuka:
- Menadžer buddyju za to vrijeme smanji druge zadatke ili pomjeri rok i to kaže timu.
- Uloga buddyja upiše se u ciljeve za taj period i spomene u godišnjem razgovoru.
- Ako buddy ne stiže, zamijenite ga na vrijeme, umjesto da novi zaposlenik ostane bez ikoga.
- Kad program završi, zahvalite buddyju pred timom i pitajte ga šta bi promijenio.
Šta buddy dobija?
Autori Microsoftovog članka smatraju da uloga buddyja daje priliku da se pokažu i razviju menadžerske i liderske vještine; to je njihovo mišljenje, ne mjerenje. Kod mentora je veza slaba: Rajashi Ghosh i Thomas Reio su u meta-analizi 18 studija (Journal of Vocational Behavior, 2013) našli da su mentori, po samoprocjeni, bili tek nešto zadovoljniji poslom i vezaniji za organizaciju od onih koji nisu mentori, a kod namjere odlaska razlika nije bila značajna. Naša procjena: buddy nije mentor, pa taj nalaz za buddyje nije provjeren.
Kako znati da li program radi?
Naša preporuka: pratite nekoliko stvari i od početka ih zapisujte.
- Susreti: koliko su se puta sreli u prvih 90 dana; dovoljna je kratka bilješka buddyja.
- Kratka anketa na 30. i 90. dan: „Kome ste se prošle sedmice obratili s pitanjem?“, „Znate li koga pitati kad zapnete?“ i „U čemu vam je buddy pomogao, a u čemu nije?“
- Mišljenje buddyja: koliko je vremena potrošio i šta mu je nedostajalo.
- Odlasci: koliko novih zaposlenih ode u prvih šest mjeseci, uz razlog iz izlaznog razgovora.
Naša procjena: u firmi koja godišnje primi nekoliko ljudi brojke same malo govore. Čitajte odgovore pojedinačno. Razlika između onih s buddyjem i onih bez njega ne pokazuje učinak programa, jer grupe nisu slučajno raspoređene.
Šta ako novi zaposlenik radi od kuće ili hibridno?
Rodeghero i saradnici su u istom radu anketirali 267 novih programera Microsofta u SAD-u koji su počeli raditi od januara do juna 2020. (odgovorilo je 26,7% pozvanih), a u vrijeme ankete svi su radili od kuće. Većina nikad nije upoznala kolege uživo, a jedan od najvećih izazova bio im je da izgrade jaku vezu s timom, iako je 83,3% reklo da osjeća povezanost s timom.
U odgovorima na otvorena pitanja novi zaposleni s buddyjem pisali su da im je pomogao, a oni bez njega da bi buddy poboljšao uvođenje; koliko ih je, rad ne kaže. Autori preporučuju i redovne zajedničke aktivnosti tima, u koje su uključeni i oni koji rade od kuće i oni u kancelariji.
Kako voditi tim koji radi od kuće ili hibridno, opisali smo u vodiču za menadžere o timu koji radi od kuće ili hibridno.
Naša preporuka:
- Ako je moguće, prvi dan i nekoliko dana u prvim sedmicama neka novi zaposlenik i buddy budu u kancelariji u isto vrijeme.
- U prvoj sedmici svaki dan kratak video poziv, a buddy se javlja prvi.
- Otvorite poseban kanal za pitanja novih zaposlenih, u kojem odgovaraju buddy i drugi iz tima.
Ju i saradnici opisuju programera kojem je takav kanal olakšao početak, jer nije morao tražiti koga da pita.
Lista za provjeru
Pitanja su naša preporuka.
- Da li je buddy određen i obaviješten prije prvog dana novog zaposlenika?
- Zna li buddy šta je njegov posao, a šta ide menadžeru ili HR-u?
- Da li je buddyju za vrijeme programa smanjen drugi posao?
- Da li menadžer i dalje vodi ciljeve, povratnu informaciju i razgovore na 30, 60 i 90 dana?
- Ima li novi zaposlenik koji radi od kuće i susrete uživo, ili barem redovne video pozive?
- Da li na 30. i 90. dan pitate i novog zaposlenika i buddyja šta je pomoglo?