Osmosatni radni dan: šta istraživanja stvarno pokazuju

Pregled stvarnih istraživanja o dužini radne sedmice, od britanskog i islandskog ogleda do akademskih studija o umoru i produktivnosti, uz ono što o radnom vremenu propisuje zakon u BiH.

22. septembar 2025. - 10:06
Ažurirano: prije 1 mjesec
Osmosatni radni dan: šta istraživanja stvarno pokazuju

Ukratko: Osmosatni radni dan nije dogma, ali nije ni prevaziđen. Britanski ogled je pokazao da firme mogu sačuvati prihod uz kraću sedmicu, ako prije toga promijene način rada. Akademske studije pokazuju da učinak po satu opada nakon određenog broja sati, a neke citirane brojke ne znače ono što izgledaju. Zakon u BiH puno radno vrijeme računa na 40 sati sedmično.

Osmosatni radni dan od 9 do 17 nastao je kao kompromis industrijske revolucije: dovoljno sati da se proizvodnja isplati, dovoljno malo da radnici ne budu iscrpljeni do mjere da se povrijede ili pobune. Taj kompromis je vijek i po kasnije postao podrazumijevana norma, a ne rezultat mjerenja koje bi odredilo koliko sati stvarno treba poslu koji danas obavljate. Posljednjih nekoliko godina nekoliko istraživačkih timova je to pitanje konačno testiralo, umjesto da ga samo komentariše. Rezultati nisu jednoznačni ni u jednom pravcu, ali su konkretniji od uobičajene liste prednosti i nedostataka.

Šta je pokazao najveći ogled s kraćom radnom sedmicom

Između juna i decembra 2022. godine 61 organizacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, s oko 2.900 zaposlenih, smanjila je radno vrijeme za 20 posto uz istu platu. Ogled su vodili sociolozi Univerziteta Cambridge zajedno s Boston Collegeom i think tankom Autonomy, a firme su same birale kako organizovati kraću sedmicu, od slobodnog petka do smjena koje se mijenjaju po timovima.

Prosječno radno vrijeme je palo sa 38 na 34 sata sedmično. Prihod se u prosjeku nije smanjio: kod 23 firme porastao je 1,4 posto od početka do kraja ogleda, a kod 24 firme 35 posto u odnosu na isti period godinu ranije, što autori tumače kao zdrav rast u tom periodu, ne kao čist učinak kraće sedmice.

Broj bolovanja po zaposlenom pao je 65 posto, a broj zaposlenih koji su napustili firmu 57 posto, u odnosu na isti period prethodne godine. Autori upozoravaju da, zbog malog uzorka i promjena na tržištu rada u tom periodu, ovo nije statistički potvrđeno kao posljedica kraće sedmice, samo kao promjena koja se poklopila s njom.

Na kraju ogleda, 56 od 61 firme (92 posto) nastavilo je s kraćom sedmicom, a 18 je promjenu učinilo trajnom. Zaposleni su prijavili manje umora: 71 posto je imalo niži nivo iscrpljenosti, a 39 posto manji stres nego na početku ogleda. Ovo su samoprocjene zaposlenih, ne nezavisno mjerenje, i ogled nije imao kontrolnu grupu firmi koje bi zadržale staru sedmicu radi poređenja: firme su se same prijavile za učešće, pa su vjerovatno već bile otvorene za ovakvu promjenu.

Island: kraća sedmica, ne nužno četiri dana

Island je sličnu ideju testirao ranije i drugačije. Između 2015. i 2019. grad Reykjavik i islandska vlada su, u saradnji s Autonomy i udruženjem Alda, skratili radno vrijeme sa 40 na 35 do 36 sati sedmično za više od 2.500 zaposlenih u javnom sektoru, više od jedan posto cijele radne snage zemlje. Cilj nije bio stisnuti posao u četiri dana, nego stvarno smanjiti broj sati, a istraživači su u izvještaju pratili pojedinačna radna mjesta, od centara za usluge do službe za zaštitu djece, ne jedan zbirni broj za cijelu zemlju.

U većini praćenih radnih mjesta usluga je ostala ista ili se poboljšala, uz promjene u organizaciji posla: kraći sastanci, manje administrativnih koraka, drugačiji raspored smjena. Na jednom centru za usluge dio ušteđenih sati je nadoknađen prekovremenim radom, pa je stvarna ušteda bila manja od planirane, ali i dalje pozitivna. Ovo nije eksperiment s jednom brojkom produktivnosti, nego skup studija slučaja: dokaz da je promjena moguća, ne dokaz koliko tačno vrijedi za svaku vrstu posla.

Šta kažu istraživanja o vezi sati rada i učinka po satu

Ideja da učinak po satu opada kad se radi previše sati nije nova, i nije testirana samo na uredskom poslu. Ekonomist John Pencavel je u radu objavljenom u Economic Journal 2015. analizirao podatke o radnicima, najviše ženama, u britanskim fabrikama municije tokom Prvog svjetskog rata. Nalaz: do 48 sati sedmično učinak raste proporcionalno sa satima, a iznad te granice raste sve sporije po dodatnom satu. Pencavel upozorava da je ova granica izmjerena za fabrički rad u ratnim uslovima, i da za druge vrste posla granica može biti i niža i viša.

Noviji primjer je iz uslužnog sektora: Marion Collewet i Jan Sauermann su 2017. u časopisu Labour Economics analizirali dnevne podatke agenata u jednom kontakt centru, gdje raspored smjena mijenja centralni sistem, ne sami zaposleni. Nalaz: što je smjena duža, agentu je potrebno više vremena po pozivu, znači postaje manje efikasan. Autori to tumače kao znak umora, i napominju da je efekat blag jer većina agenata u uzorku radi s nepunim radnim vremenom: kod punog radnog vremena bi, prema njihovoj procjeni, efekat umora vjerovatno bio izraženiji.

Fokus i umor, ne samo broj sati, često objašnjavaju razliku u učinku među danima. O tome kako sačuvati fokus kad je dan prekinut porukama i sastancima pisali smo u vodiču o dubokom radu i digitalnom minimalizmu.

Zašto brojka "40 posto veća produktivnost" zvuči bolje nego što jeste

Najčešće navođen primjer u tekstovima o četverodnevnoj sedmici je Microsoft Japan: u augustu 2019. firma je zatvarala kancelarije svakog petka, a u saopćenju od 31. oktobra 2019. navela da je prodaja po zaposlenom u augustu 2019. bila 39,9 posto veća nego u augustu 2018. Taj broj je od tada citiran u mnogim tekstovima kao dokaz da kraća sedmica sama po sebi podiže produktivnost 40 posto.

Microsoft Japan je, međutim, 8. novembra 2019. na istoj stranici dodao napomenu: broj je činjeničan, ali nije rezultat samo ove inicijative, nego više faktora zajedno. Firma, drugim riječima, sama kaže da se taj broj ne može pripisati isključivo kraćoj sedmici, iako to većina prenosa te brojke ne spominje. Ni ova inicijativa nije imala kontrolnu grupu ni nezavisnu reviziju: riječ je o unutrašnjem mjerenju jedne firme, upoređenom s istim mjesecom godinu ranije, u uslovima koje je mijenjalo i mnogo drugih stvari osim radnog vremena. Naša preporuka: brojku bez konteksta, iz jedne firme, iz jednog mjeseca, bez nezavisne provjere, ne prenosite kao dokaz da će isti učinak vrijediti i za vašu firmu.

Šta kaže zakon o radnom vremenu u BiH

Zakon o radu u sva tri dijela BiH računa puno radno vrijeme na 40 sati sedmično kao polaznu tačku, ne kao obavezu da se radi tačno toliko. U Federaciji BiH, član 36. Zakona o radu kaže da puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, osim ako zakon, kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne odrede kraće trajanje. U Republici Srpskoj, član 57. Zakona o radu postavlja isto, uz mogućnost da opći akt odredi kraće, ali ne manje od 36 sati. U Brčko distriktu, član 47. Zakona o radu ponavlja istih 40 sati.

Sva tri zakona dozvoljavaju i preraspodjelu radnog vremena: raspored gdje se u jednom periodu radi više, u drugom manje, dok prosjek u toku kalendarske godine ne prelazi puno radno vrijeme. FBiH i RS postavljaju gornju granicu od 52 sata sedmično u periodu preraspodjele, a Brčko distrikt nižu granicu od 50 sati; sva tri dozvoljavaju 60 sati za sezonske poslove. Ovo rješava samo neravnomjeran raspored sati tokom godine, ne stvarno smanjenje ukupnog broja sati.

Naša procjena: nijedan od ova tri zakona posebno ne spominje ni ne zabranjuje četverodnevnu sedmicu. Pošto svaki od zakona dozvoljava da kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu odrede puno radno vrijeme kraće od 40 sati, firma u BiH ugovorom može odrediti i 32 sata kao puno radno vrijeme, uz istu platu. To je ugovorna odluka poslodavca, ne zakonski podsticaj. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Šta ovo znači za vašu firmu

Naša preporuka, na osnovu svega iznad:

  • Prije nego što skratite sedmicu, promijenite način rada. I britanski i islandski ogled su kraću sedmicu uveli uz promjenu procesa (kraći sastanci, manje nepotrebnih koraka), ne samo uz odluku da se radi manje. O tome kako sastanci trošе vrijeme i kako ih skratiti pisali smo u vodiču o boljim sastancima i danu bez sastanaka.
  • Mjerite prije i poslije, ne samo osjećaj: prihod, bolovanja, odlazak zaposlenih, kao u britanskom ogledu. Bez brojke od prije promjene nemate s čim da poredite poslije.
  • Testirajte na jednom timu ili odjelu prije nego što promjenu uvedete za cijelu firmu, kao što je Island radio po pojedinačnim radnim mjestima.
  • Prema brojci iz jedne firme, bez kontrolne grupe i bez konteksta, budite sumnjičavi, naročito ako zvuči previše dobro da bi bila tačna.
  • Provjerite kako vaš pravilnik o radu ili ugovori definišu puno radno vrijeme za vaš dio BiH prije nego što zaposlenima obećate konkretan broj sati.

Osmosatni radni dan nije ni zlatni standard ni relikt: to je samo jedno od mogućih podešavanja, i jedino koje je decenijama bilo podrazumijevano bez testiranja. Ono što se promijenilo nije da je osam sati pogrešno, nego da sada postoje stvarni podaci s kojima možete provjeriti šta za vaš tim zaista radi.

Pregled: šta istraživanja stvarno pokazuju

IstraživanjeŠta pokazujeStatus
Britanski ogled 2022 (Cambridge, Boston College, Autonomy)61 firma, kraća sedmica uz istu platu: prihod održan, manje bolovanja i odlazaka zaposlenih, samoprocjene manje umora i stresa.Potvrđeno ogledom, bez kontrolne grupe; firme su se same prijavile.
Islandski ogledi 2015 do 2019 (Reykjavik, vlada, Autonomy, Alda)Sati sa 40 na 35 do 36 sedmično u javnom sektoru: usluga održana ili bolja uz promjenu organizacije rada.Potvrđeno studijama slučaja po radnim mjestima, ne jednom zbirnom brojkom.
Pencavel 2015 (Economic Journal, fabrike municije)Učinak raste proporcionalno satima do 48 sedmično, iznad toga sve sporije.Potvrđeno za fabrički rad u ratnim uslovima; prenos na druge poslove je naša procjena.
Collewet i Sauermann 2017 (Labour Economics, kontakt centar)Duže smjene znače duže vrijeme po pozivu, znači manji učinak po satu.Potvrđeno za agente s nepunim radnim vremenom; efekat kod punog radnog vremena je procjena autora.
Microsoft Japan 2019 (saopćenje firme)39,9 posto veća prodaja po zaposlenom u augustu 2019. nego godinu ranije.Firma sama kaže da broj nije rezultat samo kraće sedmice; bez kontrolne grupe.

Izvor: Autonomy i Univerzitet Cambridge, britanski ogled (2023), Autonomy i Alda, islandski ogledi (2021), Pencavel (2015), Collewet i Sauermann (2017), Microsoft Japan (2019); puni linkovi u tekstu iznad.

Više tekstova o fleksibilnom radu naći ćete u temi Fleksibilan i hibridni rad.

O organizaciji radnog vremena pišemo i u temi Produktivnost i upravljanje vremenom.