Bolji timski sastanci i dan bez sastanaka: vodič za timove
Vodič za zaposlene, vođe timova i menadžere u BiH: šta istraživanja kažu o sastancima, kako pripremiti i voditi timski sastanak, kada ga zamijeniti porukom ili dokumentom i kako probati dan bez sastanaka.
Ukratko: Naša preporuka: svrha i agenda unaprijed, samo potrebni ljudi, vremenski okvir i pisane odluke s nosiocem i rokom; dan bez sastanaka uvedite kao probu koju pratite. U anketama zaposleni i menadžeri kažu da sastanci gube vrijeme kad ih je previše, kad su loše vođeni i kad nemaju jasne sljedeće korake. Zadovoljstvo sastancima povezano je sa zadovoljstvom poslom.
Vodič je za zaposlene, vođe timova i menadžere u firmama u BiH koji imaju previše sastanaka ili sastanke poslije kojih niko ne zna šta je dogovoreno. Ostale tekstove o sastancima, e-mailu i razgovoru u timu naći ćete u temi Komunikacija na poslu.
Zašto sastanci tako često izgledaju kao gubljenje vremena?
Leslie Perlow, Constance Noonan Hadley i Eunice Eun su u članku „Stop the Meeting Madness“ (Harvard Business Review, 2017) opisale anketu koju su provele među 182 viša menadžera iz različitih djelatnosti. Njih 65% je reklo da ih sastanci sprječavaju da završe svoj posao, 71% da su sastanci neproduktivni i neefikasni, 64% da idu na račun dubokog razmišljanja, a 62% da propuštaju priliku da zbliže tim.
Na drugom mjestu u istom članku autorice pišu o anketi s „blizu 200“ viših rukovodilaca (ne kažu da li je to ista anketa): samo 17% je reklo da su njihovi sastanci uglavnom dobro iskorišteno vrijeme i za grupu i za pojedinca. Najviše njih, 54%, opisalo je sastanke koji su u isto vrijeme prečesti, zakazani u loše vrijeme i loše vođeni. Članak ne kaže iz kojih su država ispitanici ni kako su izabrani: to je anketa autorica u časopisu za praksu, ne recenzirana studija.
Šta kažu zaposleni u 31 državi?
Slično pokazuje anketa za Microsoftov Work Trend Index 2023, koju je od 1. februara do 14. marta 2023. provela firma Edelman Data x Intelligence među 31.000 zaposlenih s punim radnim vremenom i samozaposlenih u 31 državi. Kad su rangirali šta im najviše smeta u produktivnosti, ispitanici su na prvo mjesto stavili neefikasne sastanke, a previše sastanaka na treće. Njih 55% je reklo da su sljedeći koraci na kraju sastanka nejasni, a samo 35% misli da bi se na većini njihovih sastanaka primijetilo da ih nema. Anketa je Microsoftova, a Microsoft prodaje alate za sastanke; BiH nije bila među državama.
Podatak o sastancima u firmama u BiH nismo našli. Istraživanja u ovom vodiču su iz drugih država, a sažeci naučnih radova koje navodimo ne kažu ni u kojoj su državi ljudi ispitani. Zato ih ne prenosite direktno na svoju firmu.
Šta istraživanja kažu o dobrim i lošim sastancima?
Jesu li sastanci povezani s tim kako se osjećamo na poslu?
Steven Rogelberg i saradnici su u dvije internet ankete (Journal of Applied Psychology, 2006) ispitali zaposlene koji rade 35 ili više sati sedmično: 676 o zakazanim sastancima u tipičnoj sedmici, 304 o sastancima tog dana. Veza između vremena na sastancima i stavova prema poslu i dobrobiti zavisila je od toga koliko posao zavisi od drugih, kakvi su sastanci bili i koliko osoba teži postignuću. Rezultati su donekle zavisili i od vremenskog okvira studije i načina mjerenja. Ocjena da su sastanci djelotvorni bila je snažno povezana sa stavovima prema poslu i dobrobiti.
U dvije ankete Rogelberga i saradnika (Human Resource Management, 2010), s 201 i 785 zaposlenih, zadovoljstvo sastancima bilo je povezano sa zadovoljstvom poslom i kad su uzeti u obzir, među ostalim, zadovoljstvo samim poslom, nadređenim i platom. Veza je bila jača kod ljudi koji imaju više sastanaka. To su veze iz anketa, ne dokaz da bolji sastanci sami podižu zadovoljstvo.
Šta radi menadžer koji vodi sastanak?
Joseph Allen i Steven Rogelberg su u dvije ankete u vremenskom razmaku (Group & Organization Management, 2013) pitali 319 zaposlenih o sastancima koje vodi njihov menadžer. Kad menadžer sastanke čini relevantnim, kad ljudima daje priliku da kažu svoje i kad pazi na vrijeme, to je bilo povezano s većom angažovanošću zaposlenih u poslu općenito.
Agenda, tačnost i ko sjedi na sastanku
Melissa Cohen i saradnici (Group Dynamics, 2011) zamolili su 367 zaposlenih iz online panela da u roku od 48 sati ocijene svoj posljednji sastanak osoblja ili tima. Od 18 ispitanih osobina sastanka, 9 je bilo povezano s ocjenom kvaliteta. Prema sažetku, rad potvrđuje da su korištenje agende, tačnost, kvalitet prostora (rasvjeta, prostorija, osvježenje, temperatura) i status voditelja povezani s kvalitetom sastanka, a važan je bio i broj učesnika. Sažetak ne kaže da li su bolje ocijenjeni sastanci s manje ili s više ljudi.
Kašnjenje na sastanke je, prema dvije studije Rogelberga i saradnika (European Journal of Work and Organizational Psychology, 2014), čest događaj na poslu, povezan, među ostalim, sa zadovoljstvom poslom, namjerom odlaska iz firme i zadovoljstvom sastancima općenito.
Šta se govori na sastanku?
Simone Kauffeld i Nale Lehmann-Willenbrock su snimile 92 redovna timska sastanka (Small Group Research, 2012) i kodirale interakciju. Timovi u kojima je bilo više rješavanja problema i planiranja akcija bili su zadovoljniji sastancima, bolji sastanci bili su povezani s većom produktivnošću tima, a konstruktivna interakcija s uspjehom firme dvije i po godine kasnije. Kritikovanje drugih i žaljenje bili su povezani s lošijim ishodima, i ta veza je bila jača od veze dobre interakcije s boljim ishodima.
Jesu li stojeći sastanci kraći?
Allen Bluedorn, Daniel Turban i Mary Sue Love (Journal of Applied Psychology, 1999) uporedili su 56 grupa od po pet ljudi koje su se sastajale stojeći s 55 grupa koje su sjedile. Sastanci sjedeći trajali su 34% duže, a odluke nisu bile bolje. Razlika je nađena i u zadovoljstvu sastankom, ali sažetak ne kaže u čiju korist, kao ni ko su bili učesnici. To je jedna studija iz 1999. godine, pa je naša preporuka samo proba: kratko dnevno usklađivanje tima održite stojeći i pratite da li traje kraće.
Kako pripremiti i voditi timski sastanak?
Koraci ispod su naša preporuka; gdje se korak oslanja na nalaz ili na savjet autora, to piše uz njega.
1. Napišite svrhu i ishod sastanka
Prije zakazivanja definišite svrhu: svaki sastanak treba imati cilj koji se može sažeti u jednu ili dvije rečenice. Naša preporuka: u pozivu napišite i šta mora postojati kad sastanak završi, na primjer odluka, plan ili lista rizika. Ako to ne možete napisati, sastanak vjerovatno nije potreban.
2. Pozovite samo one koji moraju biti tu
Naša preporuka: pozovite one koji odlučuju, one koji će odluku provoditi i one koji imaju informaciju koja nedostaje; ostali dobijaju zapisnik. Istraživanje Cohen i saradnika pokazuje da je broj učesnika povezan s ocjenom sastanka, ali sažetak ne kaže koliki je broj najbolji. Kako za jednu odluku utvrditi ko ima autoritet, moć i uticaj, opisali smo u vodiču o CAPI-ju po Adizesu.
3. Pošaljite agendu i materijal unaprijed
Korištenje agende je među osobinama koje su u istraživanju Cohen i saradnika bile povezane s ocjenom kvaliteta sastanka. Naša preporuka: pošaljite je bar dan ranije, uz svaku tačku napišite pitanje na koje tražite odgovor i ko ga priprema, a materijal za čitanje priložite uz poziv. Amazon ide dalje: Jeff Bezos je u pismu dioničarima Amazona za 2017. napisao da u Amazonu nema prezentacija sa slajdovima, nego se pišu memorandumi od šest stranica, a na početku svakog sastanka prisutni jedan takav memorandum čitaju u tišini.
4. Odredite trajanje i počnite na vrijeme
Tačnost i kašnjenje povezani su s ocjenom sastanaka i zadovoljstvom poslom, a vođenje vremena s angažovanošću zaposlenih (istraživanja iznad). Naša preporuka: zakažite onoliko minuta koliko agenda traži, ne pun sat po navici, uz svaku tačku napišite koliko vremena ima i završite kad je agenda gotova, makar i ranije. Naša procjena: ako se sastanci redovno produžavaju, ljudi nauče da dogovoreno vrijeme ne važi.
5. Podijelite uloge
Naša preporuka: na svakom sastanku neka bude jasno ko vodi razgovor, ko pazi na vrijeme i ko piše odluke. Laker i saradnici, o čijoj anketi pišemo niže, savjetuju jasnu agendu i očekivani ishod, a za veće grupe i uloge: zapisničar i osoba koja mjeri vrijeme pomažu da se ostane uz agendu. Naša preporuka je i da voditelj pita za mišljenje i one koji šute i vrati razgovor na rješenje kad pređe u žaljenje. Na snimljenim sastancima iz istraživanja Kauffeld i Lehmann-Willenbrock žaljenje i kritikovanje drugih bili su povezani s lošijim ishodima.
6. Zapišite odluke, nosioce i rokove
Svaki sastanak treba završiti konkretnim zadacima: ko je odgovoran za šta i do kada. Na snimljenim sastancima planiranje akcija bilo je dio interakcije povezane sa zadovoljstvom sastancima, a u Microsoftovoj anketi više od polovine ljudi kaže da sljedeći koraci nisu jasni. Naša preporuka: posljednjih pet minuta pročitajte naglas šta je odlučeno, a zapisnik u tri dijela (odluke, zadaci s imenom i rokom, otvorena pitanja) pošaljite istog dana. Na sljedećem sastanku prvo pogledajte zadatke iz zapisnika.
Kada poruka ili dokument mogu zamijeniti sastanak?
Nisu svi problemi vrijedni sastanka. Naša preporuka: za kraća i jednostavnija pitanja dovoljni su e-mail, poruka u grupi (chat) ili kratak sastanak stojeći (stand-up). Tabela daje našu preporuku za česte situacije:
| Situacija | Naša preporuka |
|---|---|
| Informacija koju svi samo trebaju znati (nova procedura, raspored) | Poruka ili e-mail, uz rok za pitanja |
| Pregled stanja na projektu | Pisani pregled u zajedničkom dokumentu; sastanak samo za tačke koje su zapele |
| Novi prijedlog koji ljudi trebaju razumjeti prije odluke | Dokument unaprijed, pa kratak sastanak za pitanja i odluku |
| Odluka u kojoj više strana ima različite interese | Sastanak, uz materijal poslan unaprijed |
| Loša vijest, napet odnos ili povratna informacija jednoj osobi | Razgovor uživo ili video, ne poruka |
Izvor: naša preporuka.
O pravilima za e-mail u timu pišemo u vodiču o e-mail kulturi.
Dan bez sastanaka: šta se zna?
Dan bez sastanaka je dan u sedmici rezervisan za nesmetan rad. Recenziranu studiju o takvim danima nismo našli: ono što se zna je iz ankete u firmama i iz zapažanja autora koji su radili s timovima. U Microsoftovoj anketi 68% ispitanih reklo je da tokom radnog dana nema dovoljno vremena za rad bez prekida.
Šta su prijavile firme koje su ga uvele?
Benjamin Laker, Vijay Pereira, Pawan Budhwar i Ashish Malik su u članku za MIT Sloan Management Review (januar 2022.) opisali anketu u 76 firmi s više od 1.000 zaposlenih svaka, koje su u prethodnih 12 mjeseci uvele od jednog do pet dana bez sastanaka sedmično. Razgovarali su i s menadžerima i HR direktorima, a promjene su pratili kratkim (pulsnim) anketama. Prema autorima, bez obzira na broj takvih dana, zaposleni su poslije uvođenja prijavili više autonomije i saradnje, a manje stresa i mikromenadžmenta; najbolje rezultate, po njihovoj ocjeni, imale su firme s tri dana bez sastanaka. U autorskoj verziji članka (repozitorij Univerziteta u Readingu) pišu i da su zadovoljstvo, produktivnost, angažovanost i saradnja opali tamo gdje su sastanci potpuno ukinuti.
Te nalaze čitajte oprezno. Članak ne objavljuje upitnik, ne kaže kako su firme izabrane i nema poređenja s firmama koje takve dane nisu uvele. Udjeli firmi po broju dana (47% s dva, 35% s tri, 11% s četiri i 7% bez sastanaka uopšte) zajedno daju 100%, pa ne ostavljaju mjesta firmama s jednim danom, koje tekst ipak opisuje. Zbir je naš.
Šta se mijenja kad tim ima vrijeme bez sastanaka?
Perlow i saradnice opisuju šta se dešava kad tim proglasi periode bez sastanaka: tim mora preispitati sastanke koji su bili u tim terminima i pitati ko zaista treba prisustvovati. Po njihovom zapažanju, timovi tada imaju manje sastanaka, a na svakom je manje ljudi.
Kako uvesti dan bez sastanaka u timu?
Koraci su naša preporuka, osim gdje je naveden izvor:
Prije početka
- Pitajte tim prije odluke. Perlow i saradnice savjetuju da se prvo od svakog člana prikupi kako sastanci utiču na njegov posao, da se podaci zajedno protumače i da se dogovori zajednički cilj od kojeg svako ima koristi.
- Odaberite dan. To treba biti dan kada tim zaista može raditi bez prekida i kada najmanje zavisi od klijenata i drugih odjela. Naša procjena: utorak ili srijeda često su pogodniji od ponedjeljka i petka, koji imaju svoj ritam, ali odlučuje raspored vašeg tima.
- Napišite pravilo i stavite ga u kalendare. Svi u timu i svi koji timu zakazuju sastanke moraju znati da je to dan bez sastanaka, a menadžeri dogovor moraju poštovati prvi.
- Izuzetak samo za hitno. Ako se pojavi neodložna kriza, sastanak je dopušten, ali to mora ostati izuzetak. Unaprijed dogovorite šta je hitno i ko smije sazvati takav sastanak.
Tokom probe
- Ne selite sastanke na druge dane. Laker i saradnici upozoravaju da ništa nije riješeno ako se sastanci jednog dana ne održe, a svi se natrpaju u drugi dan. Zato uz dan bez sastanaka skratite i prorijedite ostale sastanke, po koracima iznad.
- Iskoristite dan za rad u blokovima. Dan bez sastanaka je dobar za zahtjevne projekte, pisanje izvještaja i analize, koji traže punu koncentraciju. Kako zaštititi takav rad, pišemo u vodiču o dubokom radu (deep work).
- Pratite kako ide. Perlow i saradnice opisuju farmaceutsku firmu koja je eksperiment s danima bez sastanaka pratila kratkim provjerama s četiri pitanja: kako se osjećate, koliko vrijedi način na koji trošite vrijeme, kako radite kao tim i da li je ovo održivo. Savjetuju kratke provjere svake sedmice nekoliko mjeseci, dok se nova pravila ne ustale, a zatim svake druge sedmice.
- Odlučite poslije probe. Ako praksa pokaže rezultate, neka dan bez sastanaka postane stalni dio radne sedmice. Ako ne, promijenite dan ili pravila i probajte ponovo.
Više tekstova o fokusu i organizaciji vremena naći ćete u temi Produktivnost i upravljanje vremenom.
Lista za provjeru prije sljedećeg sastanka
Lista je naša preporuka:
- Svrha, očekivani ishod, agenda i materijal poslani su bar dan ranije.
- Pozvani su samo oni koji odlučuju, provode odluku ili imaju potrebnu informaciju.
- Sastanak traje onoliko koliko agenda traži i počinje na vrijeme.
- Zna se ko vodi, ko pazi na vrijeme i ko piše.
- Na kraju su pročitane odluke, a zapisnik s nosiocima i rokovima poslan je istog dana.
- Za pitanje koje ne traži razgovor poslana je poruka ili dokument umjesto poziva na sastanak.
- Dan bez sastanaka ima napisano pravilo, dogovorene izuzetke i datum kada ćete ga zajedno ocijeniti.