Da li vas šef sabotira? Znakovi, koraci i šta kaže zakon u BiH

Ukratko: Šef vas vjerovatno sabotira ako se isto ponašanje ponavlja i šteti vama, a poslu ne pomaže: kritika pred drugima, isključivanje iz sastanaka, nemogući rokovi. Zahtjevan šef kritikuje rad nasamo i kaže kako ga popraviti. Zapisujte činjenice, razgovarajte, pa pisano tražite zaštitu od poslodavca. Zakoni o radu zabranjuju mobing, a u RS važi i poseban zakon o uznemiravanju na radu.

Ako ulažete veliki napor, a napredak u karijeri izostaje, lako je pomisliti da vas šef koči. Ponekad je to tačno, a ponekad je šef strog, ali korektan. Od te razlike zavisi šta ćete uraditi. Više o planiranju karijere naći ćete na stranici teme razvoj karijere.

Zahtjevan šef ili šef koji vas potkopava?

Acas, britanska javna služba za radne odnose, u vodiču za zaposlene daje tri primjera s istim šefom i radnikom koji griješi:

• Nije zlostavljanje: šef nasamo pokaže greške i objasni kako ih ispraviti. Radnik se osjeća nepravedno tretiranim, ali šef radi svoj posao.
• Zlostavljanje bez namjere: šef provjerava sav rad, šalje e-mail za svaku grešku, makar i sitnu, i govori „još jedna glupa greška“. Acas kaže da je to vjerovatno zlostavljanje, iako šef toga nije svjestan.
• Namjerno zlostavljanje: šef radnika kritikuje pred drugima i ponekad kritike šalje e-mailom uz kopiju drugima, da bi radnik sam potražio drugi posao. To je otvoreno i ozbiljno zlostavljanje.

Zakoni o radu u BiH ozbiljan oblik takvog ponašanja zovu mobing i traže ponavljanje: jedna oštra rečenica na sastanku zato sama po sebi nije mobing, a ponižavanje iz sedmice u sedmicu može biti. U Republici Srpskoj poseban Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu kaže da uznemiravanje može biti i jedna radnja.

Izvor: naša procjena prema primjerima Acasa i zakonskim definicijama mobinga u BiH, ne rezultat istraživanja.

Šta istraživanja kažu o šefu koji potkopava

Istraživači ovo zovu potkopavanje (social undermining) ili zlostavljanje od nadređenog (abusive supervision). U istraživanju na policajcima u Sloveniji, koje su Duffy, Ganster i Pagon objavili 2002. u časopisu Academy of Management Journal, potkopavanje je bilo povezano s ishodima za zaposlene, uglavnom jače nego podrška. Kad su i potkopavanje i podrška bili izraženi i dolazili iz istog izvora (na primjer od nadređenog), bili su povezani s negativnim ishodima, a podrška iz drugog izvora, kako izgleda, tek je malo ublažavala štetu. Naše čitanje: podrška šefa koji vas istovremeno potkopava ne poništava štetu.

Tepper je u istom časopisu 2000. objavio da su zaposleni koji su šefa doživljavali kao nasilnijeg češće davali otkaz, a kod onih koji su ostali to je bilo povezano s manjim zadovoljstvom poslom i životom, slabijom emocionalnom i moralnom privrženošću firmi, više sukoba posla i porodice i više psihološkog stresa. Više o tome na stranici teme mentalno zdravlje na poslu.

Meta-analiza Mackeyja i saradnika (Journal of Management, 2015) zaključuje da su veze doživljenog zlostavljanja od nadređenog s ishodima za zaposlene, kako izgleda, svuda negativne. Sva ova istraživanja mjere povezanost, ne dokazuju da je šef jedini uzrok.

Sličan nalaz ima i istraživanje o novim zaposlenima: u radu objavljenom 2013. u Academy of Management Journal, na 264 nova zaposlena jednog američkog univerziteta, potkopavanje od nadređenog bilo je povezano s većim rizikom odlaska. Više u tekstu Zašto kompanije gube zaposlenike u prvih 90 dana rada.

Koliko je to često?

Psihičko nasilje i uznemiravanje najčešći je oblik nasilja i uznemiravanja na radu koji su ljudi u svijetu prijavili. U istraživanju Međunarodne organizacije rada, Lloyd's Register Foundationa i Gallupa iz 2022. (anketa iz 2021. u 121 zemlji i teritoriji) 17,9% zaposlenih reklo je da su ga doživjeli tokom radnog vijeka, na primjer uvrede, prijetnje, maltretiranje ili zastrašivanje. U Evropi i Centralnoj Aziji to je reklo 22,7% žena i 17,4% muškaraca.

Mnogi šute. Od onih koji su nasilje ili uznemiravanje na poslu doživjeli u posljednjih pet godina, nekome je reklo samo 54,4%, a kao najčešće razloge za šutnju navodili su „gubljenje vremena“ i strah za ugled. Anketa je obuhvatila i Bosnu i Hercegovinu, ali izvještaj rezultat za BiH ne navodi posebno, a drugo istraživanje na reprezentativnom uzorku zaposlenih u BiH nismo našli. U izvještaju Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH iz 2016. stoji da se mobing „teško prepoznaje i još teže dokazuje“.

Znakovi na koje treba paziti

Pažnju zaslužuje obrazac, ne jedan znak: isto ponašanje se ponavlja, usmjereno je na vas i šteti vašem radu ili ugledu. Ovo je naša lista prema primjerima Acasa i zakonskim definicijama, ne rezultat istraživanja:

• Kritika bez valjanog razloga: šef vas stalno kritikuje i omalovažava vaš trud, a ne kaže šta tačno treba popraviti.
• Javno ponižavanje: kritika pred drugima, podsmijeh, kritika e-mailom uz kopiju kolegama.
• Isključivanje: bez jasnog razloga ostajete izvan važnih projekata, sastanaka i e-mailova.
• Preopterećenje ili oduzimanje posla: prekomjeran broj zadataka bez obzira na vaš kapacitet ili oduzimanje poslova za koje ste zaposleni. Vidi i tekst Kako zaustaviti šefa koji vas zatrpava dodatnim poslovima.
• Nemogući uslovi: rokovi koji se ne mogu ispuniti, informacije koje stižu prekasno, pravila koja važe samo za vas.
• Prijetnje i uvrede: vikanje, uvrede, prijetnje otkazom bez razloga.

Prije zaključka provjerite utisak: Acas savjetuje da o tome prvo porazgovarate s nekim kome vjerujete, jer razgovor ponekad pokaže stvari u drugom svjetlu.

Šta uraditi, korak po korak

1. Zapisujte činjenice od danas

Acas savjetuje da vodite zapis u kojem stoji:

• šta se desilo;
• kako ste se osjećali;
• datum i vrijeme;
• dokazi, na primjer e-mailovi ili snimci ekrana;
• svjedoci, ako ih ima.

Većina takvog ponašanja dešava se kad drugih nema, pa svjedoka možda nećete imati, ali vas to, kaže Acas, ne treba spriječiti da ga prijavite. Naša preporuka: pišite odmah poslije događaja, izgovorene rečenice zapišite doslovno, a povjerljive dokumente firme ne iznosite bez dozvole.

2. Razgovarajte, ako možete

Šef možda ne zna kako njegovo ponašanje djeluje. Ako se osjećate sigurno, recite mu šta je uradio i kako je to djelovalo na vas, mirno i odlučno, ali ne agresivno (Acas). Ako vam je razgovor uživo neugodan, napišite e-mail. Naša preporuka: navedite konkretne situacije i predložite da se zadaci i rokovi ubuduće dogovaraju pisano.

3. Uključite nekoga iznad ili sa strane

Kad je problem upravo šef, Acas savjetuje da se obratite drugom rukovodiocu ili HR-u, po pravilima firme ako ih ima. Pitajte da li firma ima proceduru za prijavu uznemiravanja i mobinga. Ako ste član sindikata, uključite i njega.

4. Pisani zahtjev poslodavcu

Ako razgovor ne pomogne, zaštitu tražite od poslodavca pisano. Rokovi su kratki: po zakonima o radu opći rok je 30 dana od saznanja za povredu prava, a kod diskriminacije u FBiH i Brčkom 15 dana. U Republici Srpskoj Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu traži zahtjev u roku od 30 dana od posljednjeg uznemiravanja. Da li rok od 15 dana važi i za mobing, pitanje je tumačenja: Brčko distrikt mobing svrstava u oblike diskriminacije, a FBiH ga uređuje odvojeno. Naša preporuka: zahtjev predajte što prije, po mogućnosti u 15 dana od posljednjeg događaja, i zadržite kopiju s potvrdom prijema. Ko ide putem zaštite od diskriminacije, i za tužbu ima samo 30 dana. Sve rokove vidite u tabeli niže.

Zbog žalbe vas poslodavac ne smije otpustiti: u FBiH i Brčkom žalba ili tužba protiv poslodavca zbog povrede zakona i obraćanje nadležnim organima nisu opravdan razlog za otkaz (FBiH član 98., Brčko član 116.). U Republici Srpskoj poslodavac ne smije preduzimati nikakve mjere protiv radnika zato što se žalio na mobing (član 24. Zakona o radu), a zbog postupka zaštite od uznemiravanja radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, disciplinski gonjen, otpušten ni proglašen viškom (član 24. Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu).

5. Inspekcija, Ombudsmen i sud

Ako poslodavac ne riješi problem, možete ga tužiti. Inspektoru rada možete se obratiti u sva tri dijela BiH: u FBiH radnik može tražiti inspekcijski nadzor (član 162.), a u Republici Srpskoj i Brčko distriktu zakon o radu izričito kaže da to možete nezavisno od postupka kod poslodavca. U Republici Srpskoj spor zbog uznemiravanja na radu možete pokrenuti i kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Žalbe zbog diskriminacije, pa i mobinga, prima Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH. Prije tužbe se posavjetujte sa sindikatom ili advokatom.

6. Kada otići

Ako se ništa ne mijenja, a zdravlje trpi, odlazak je razumna odluka, ali Acas upozorava da je otkaz velik korak i da ga treba dobro razmotriti. U FBiH i Brčkom radnik može otkazati bez otkaznog roka kad se zbog povrede obaveza poslodavca od njega ne može opravdano očekivati da nastavi raditi; u Republici Srpskoj takav otkaz dostavlja najmanje dan unaprijed (rokovi u tabeli niže).

Mislite i na naknadu za nezaposlene. Po važećem federalnom zakonu o posredovanju u zapošljavanju, ko dobrovoljno napusti posao bez opravdanog razloga nema pravo na novčanu naknadu, a zlostavljanje je izričito navedeno kao opravdan razlog (članovi 36. i 37.). Vlada FBiH je u julu 2026. Parlamentu uputila prijedlog novog zakona po kojem bi i mobing bio opravdan razlog, ali utvrđen pravosnažnom odlukom nadležnog organa (član 45.); do usvajanja važi postojeći zakon. Za Republiku Srpsku i Brčko distrikt pitajte službu za zapošljavanje. Naša preporuka: novi posao tražite dok ste još zaposleni (vidi i tekst Kada je pravi trenutak za odlazak iz stabilnog posla).

Šta kaže zakon u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu

Sva tri zakona o radu zabranjuju mobing i definišu ga slično: ponavljano psihičko zlostavljanje ili ponižavanje koje ugrožava ugled, čast, dostojanstvo i integritet radnika. U FBiH i Brčkom dovoljno je da je to svrha ili posljedica, a definicija uključuje i degradaciju radnih uslova ili profesionalnog statusa. U Republici Srpskoj ponašanje mora biti sistematsko, u dužem periodu i s ciljem ugrožavanja ugleda, časti, dostojanstva i integriteta. Tamo važi i poseban Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu iz 2021. (u tabeli: poseban zakon). Riječ mobing ne koristi, ali kao uznemiravanje navodi i neopravdano isključivanje iz rada i odlučivanja, uskraćivanje potrebnih informacija, prekratke rokove, neosnovano preopterećenje i stalno omalovažavanje rezultata rada (član 8.).

Izvori: neslužbeni prečišćeni tekstovi Zakona o radu FBiH, Zakona o radu Republike Srpske, Zakona o radu Brčko distrikta BiH i Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu Republike Srpske.

Državni Zakon o zabrani diskriminacije

Na nivou BiH važi i Zakon o zabrani diskriminacije, s izmjenama iz 2016. Mobing svrstava u oblike diskriminacije (član 4.), žalbe prima Ombudsmen za ljudska prava BiH (član 7.), a tužba se podnosi u roku od tri godine od saznanja za povredu, najkasnije pet godina od povrede. Kod diskriminacije koja traje, rok se računa od posljednje radnje (član 13.). Kad radnik dokazima koje ima učini vjerovatnim da je diskriminacije bilo, teret dokazivanja prelazi na drugu stranu (član 15.).

U FBiH i Brčko distriktu poseban zakon o mobingu, kakav je Republika Srpska donijela 2021., nismo našli. Za zaposlene u institucijama BiH važi Zakon o radu u institucijama BiH, koji mobing uređuje u članu 86e. Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH predložila je u izvještaju iz 2016. da se mobing odvoji od pojma diskriminacije i detaljnije propiše u Zakonu o zabrani diskriminacije ili posebnim zakonom.

Šta treba da uradi poslodavac

Acas kaže da poslodavac svaku prijavu zlostavljanja treba shvatiti ozbiljno i ispitati je što prije. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu zakon traži pravovremene i efikasne mjere sprečavanja, a u Republici Srpskoj poslodavac s 15 i više radnika mora opštim aktom propisati postupak zaštite od uznemiravanja (član 15. posebnog zakona). Naša preporuka za HR: pisana procedura za prijavu, osoba izvan linije rukovođenja kojoj se radnik može obratiti i odgovor u dogovorenom roku.

Za konkretan slučaj važe i pravilnik o radu, kolektivni ugovor i ugovor o radu, a zakoni se mijenjaju, pa članove i rokove provjerite na dan predaje zahtjeva. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Lista za provjeru

• Provjerili ste utisak s nekim kome vjerujete.
• Vodite zapis: šta se desilo, kada, kako ste se osjećali, dokazi i svjedoci.
• Sa šefom ste razgovarali ili mu pisali, mirno i konkretno.
• Obratili ste se HR-u, drugom rukovodiocu ili sindikatu.
• Zahtjev poslodavcu predali ste pisano, u roku i s potvrdom prijema.
• Znate kome se možete obratiti dalje: inspektoru rada, Ombudsmenu, sudu, a u Republici Srpskoj i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova.
• Prije otkaza ste provjerili otkaz bez otkaznog roka i pravo na naknadu za nezaposlene.