Lider ili šef: šta istraživanja kažu o dobrom nadređenom
Šta istraživanja mjere umjesto podjele na šefa i lidera, koja ponašanja nadređenog povezuju s boljim ishodima, šta timu šteti i kako menadžer može provjeriti sebe.
Ukratko: Istraživanja s boljim ishodima povezuju nadređenog koji daje smjer i ličnu pažnju, jasno dogovori šta očekuje i prizna ispunjeno i vodi računa o potrebama ljudi. Podjela na šefa i lidera je popularna slika: istraživanja koja navodimo mjere ponašanja, ne dvije vrste ljudi. Nadređeni koji izbjegava odluke ili ponižava ide uz lošije ishode, a ponižavanje i uz češće odlaske.
Slika šefa koji naređuje i lidera koji vodi primjerom česta je, prema našem zapažanju, u objavama na društvenim mrežama i u tekstovima o motivaciji. U njoj šef i lider izgledaju kao dvije vrste ljudi. Istraživanja koja navodimo mjere ponašanja, pa isti nadređeni ima rezultat za svako od njih. Naše čitanje: ista osoba može nekad voditi, a nekad samo naređivati.
Vodič je za menadžere i vođe timova u BiH, i za zaposlene koji žele znati šta od nadređenog mogu očekivati. Ostale tekstove o vođenju ljudi naći ćete u temi Liderstvo.
Koliko je nadređeni važan?
Gallup u izvještaju o američkim menadžerima (2015) procjenjuje da na menadžera otpada najmanje 70% razlike u angažovanosti zaposlenih među poslovnim jedinicama. U BiH je, prema Gallupovom izvještaju za 2026., angažovano 15% zaposlenih (prosjek anketa od 2023. do 2025.), u Evropi 12% (također trogodišnji prosjek), a u svijetu 20% (2025.).
Istraživanje o tome šta zaposleni u BiH očekuju od nadređenih nismo našli. Vodič se zato oslanja na meta-analize i studije iz drugih zemalja, a uz savjet koji nijedno istraživanje ne mjeri piše da je naš.
Koja ponašanja nadređenog istraživanja mjere?
Meta-analiza koju opisujemo u sljedećem dijelu obuhvata ista ponašanja koja je Bernard Bass opisao u tekstu za časopis Organizational Dynamics (1990). Prema Bassu, transformacijski lideri nadahnjuju zaposlene, daju im energiju i podstiču ih da razmišljaju. Transakcijsko vođenje je, našim riječima, razmjena dogovorenog posla za dogovorenu nagradu.
| Vrsta | Ponašanje | Šta nadređeni radi |
|---|---|---|
| Transformacijsko | Karizma | Daje viziju i osjećaj misije, budi ponos, stiče poštovanje i povjerenje |
| Transformacijsko | Nadahnuće | Iznosi visoka očekivanja, usmjerava trud, jednostavno objašnjava zašto je nešto važno |
| Transformacijsko | Podsticanje razmišljanja | Podstiče razmišljanje, racionalnost i pažljivo rješavanje problema |
| Transformacijsko | Lična pažnja | Posvećuje se svakom zaposlenom kao pojedincu, uči ga i savjetuje |
| Transakcijsko | Nagrada po dogovoru | Dogovara nagradu za trud, obećava nagradu za dobar rad, priznaje postignuto |
| Transakcijsko | Aktivno upravljanje izuzetkom | Prati i traži odstupanja od pravila i standarda, pa ih ispravlja |
| Transakcijsko | Pasivno upravljanje izuzetkom | Reaguje tek kad standard nije ispunjen |
| Transakcijsko | Nemiješanje (laissez-faire) | Odriče se odgovornosti, izbjegava odluke |
Izvor: Bass, 1990, pregled osobina transformacijskih i transakcijskih lidera; prevod i skraćenje su naši. Bass nemiješanje navodi među osobinama transakcijskog lidera; meta-analiza u sljedećem dijelu ga posmatra kao zaseban stil.
Popularni „šef“ iz objava najviše liči na aktivno upravljanje izuzetkom: traži greške i ispravlja ih. A nagradu po dogovoru popularna slika bi pripisala šefu, ne lideru. To poređenje je naše.
Šta pokazuje meta-analiza 87 izvora?
Timothy Judge i Ronald Piccolo s Univerziteta Floride su u meta-analizi (Journal of Applied Psychology, 2004) objedinili 626 korelacija iz 87 izvora. Korelacija pokazuje koliko dvije stvari idu zajedno: nula znači da veze nema, jedan da je potpuna, a minus da idu u suprotnom smjeru. Ukupne veze stilova s ishodima koje su studije mjerile bile su ovakve:
- Transformacijsko vođenje: 0,44. Veza je važila i u studijama koje su ljude pratile kroz vrijeme i u onima u kojima su podaci došli iz više izvora.
- Nagrada po dogovoru: 0,39. Za nekoliko ishoda veza je bila jača nego kod transformacijskog vođenja.
- Nemiješanje: minus 0,37.
- Upravljanje izuzetkom, aktivno i pasivno: veza s ishodima nije bila dosljedna.
Transformacijsko vođenje i nagrada po dogovoru bili su jako povezani (0,80), a transformacijsko vođenje i nemiješanje u suprotnom smjeru (minus 0,65). Naše tumačenje: ko je visoko na jednom od prva dva stila, obično je visoko i na drugom. I kad se uzmu u obzir ostale dimenzije vođenja, oba stila su uglavnom predviđala ishode; izuzetak je to što transformacijsko vođenje u toj analizi nije predviđalo učinak samog nadređenog. Sažetak ne navodi iz kojih su zemalja studije. Sve su to veze, ne dokaz da stil uzrokuje ishode.
Šta to znači za podjelu na šefa i lidera?
Naše tumačenje: jasan dogovor i priznanje ispunjenog dio su dobrog vođenja. U ovim podacima nagrada po dogovoru ide uz bolje ishode, aktivno traženje grešaka nije dosljedno povezano s ishodima, a uz lošije ishode ide nadređeni kojeg nema kad treba odlučiti. O nadređenom koji ponižava pišemo niže.
Nadređeni koji se ne miješa nije neutralan
Anders Skogstad i saradnici s Univerziteta u Bergenu su u anketi 2.273 zaposlena u Norveškoj (Journal of Occupational Health Psychology, 2007) provjerili pretpostavku da nemiješanje nije samo odsustvo vođenja, nego vođenje koje šteti. Nemiješanje je bilo povezano s više sukoba uloga, nejasnijim ulogama i više sukoba s kolegama. U modelu autora veza nemiješanja sa zlostavljanjem na poslu (engl. bullying) išla je preko tih stresora, a veza s psihološkim stresom preko istih stresora, posebno preko izloženosti zlostavljanju. Autori zaključuju da rezultati podržavaju pretpostavku da je nemiješanje destruktivno vođenje. I ovo su veze iz jedne ankete, ne dokaz uzroka.
Da li su etičko, autentično i služeće liderstvo nešto novo?
Uz transformacijsko vođenje, istraživači proučavaju i tri novija oblika vođenja koja naglašavaju etično i moralno ponašanje: etičko, autentično i služeće liderstvo (engl. servant leadership), u kojem se lider usmjerava na potrebe svojih ljudi. Julia Hoch i saradnici su u nizu meta-analiza (Journal of Management, 2018) provjerili da li ti oblici objašnjavaju više od transformacijskog vođenja, na devet ishoda:
- Etičko i autentično liderstvo bili su jako povezani s transformacijskim i malo su mu dodali. Prema autorima, to upućuje na to da je njihova korist mala, osim kad se istražuju vrlo posebni ishodi.
- Služeće liderstvo više obećava kao samostalan pristup koji pomaže da se bolje objasni širok raspon ishoda.
Allan Lee i saradnice su u meta-analizi 130 nezavisnih studija (Journal of Occupational and Organizational Psychology, 2020) našli dokaze da služeće liderstvo predviđa ishode i kad se uzmu u obzir transformacijsko, autentično i etičko vođenje. Veza služećeg liderstva s ponašanjem pojedinaca i timova može se dijelom objasniti povjerenjem u lidera, pravednošću postupaka i kvalitetom odnosa lidera i zaposlenog.
Naše tumačenje: važnije od etikete je ono čime se, prema ovoj meta-analizi, dijelom objašnjava veza služećeg liderstva s ishodima: povjerenje u lidera, pravedni postupci i dobar odnos sa svakim zaposlenim.
Odnos s nadređenim i odlazak iz firme
Odnos nadređenog sa svakim pojedinim zaposlenim istraživači zovu razmjena lidera i člana tima (engl. leader-member exchange). Prema meta-analizi Charlotte Gerstner i Davida Daya (Journal of Applied Psychology, 1997), rezultati upućuju na značajne veze kvaliteta tog odnosa s učinkom, zadovoljstvom nadređenim, ukupnim zadovoljstvom, privrženošću, sukobom i jasnoćom uloge, sposobnostima zaposlenog i namjerom odlaska. Veza sa stvarnim odlaskom nije bila statistički značajna. Nadređeni i zaposleni su isti odnos vidjeli tek umjereno slično.
Naša preporuka: pitajte zaposlenog kako vidi vaš odnos, jer ga možda ne vidi kao vi. Izreka da ljudi ne napuštaju firme nego menadžere je popularna. U ovoj meta-analizi iz 1997. veza odnosa sa stvarnim odlaskom nije bila značajna, a Tepperovo istraživanje, opisano ispod, povezuje s odlaskom ponižavanje. Naše čitanje: nije svaki slabiji odnos razlog za odlazak, ali ponižavanje jeste povezano s njim.
Zašto ljudi odlaze prema izlaznim razgovorima i šta menadžer tu može promijeniti, opisali smo u vodiču zašto dobri radnici odlaze.
Šta kad nadređeni ponižava?
Bennett Tepper u preglednom radu (Journal of Management, 2007) ponižavanje od nadređenog (engl. abusive supervision) opisuje kao nefizičke oblike neprijateljstva menadžera prema direktnim podređenima. Naši primjeri, ne iz rada: ismijavanje, omalovažavanje pred kolegama, vikanje, prijetnje otkazom ili kaznom, prisvajanje tuđe zasluge.
U istraživanju objavljenom 2000. (Academy of Management Journal) Tepper je našao da su zaposleni koji su nadređenog doživljavali kao sklonijeg ponižavanju češće davali otkaz. Sažetak rada ne navodi uzorak ni zemlju. Kod onih koji su ostali, ponižavanje je bilo povezano s manjim zadovoljstvom poslom i životom, slabijom emocionalnom i moralnom privrženošću firmi, više sukoba posla i porodice i više psihološkog stresa. Većina tih veza išla je preko doživljaja pravednosti u organizaciji.
Meta-analiza Jeremyja Mackeyja i saradnika (Journal of Management, 2017) zaključuje da su veze doživljenog ponižavanja od nadređenog s ishodima, kako izgleda, svuda negativne, a koliko su jake, zavisi od toga kako su studije osmišljene. Istraživanja mjere kako zaposleni doživljavaju nadređenog i koliko je to povezano s ishodima; ne dokazuju da ponižavanje uzrokuje te ishode.
Šta mogu uraditi menadžer i zaposleni?
Naša preporuka za menadžere: pazite kako razgovarate s ljudima kad ste pod pritiskom, jer tada se granica najlakše pređe. Kritiku rada dajte nasamo i govorite o poslu, ne o osobi. Ako ste nekoga omalovažili pred drugima, izvinite se pred istim ljudima.
Naša preporuka za zaposlene: ako vas nadređeni ponižava, zapisujte šta se desilo, kada i ko je bio prisutan, i obratite se nekome iznad njega ili službi za ljudske resurse. Kako prepoznati šefa koji vas potkopava i šta o tome kažu zakoni u BiH, opisali smo u vodiču da li vas šef sabotira.
Šest želja zaposlenih: šta o njima kažu istraživanja?
Ovo je naša lista želja zaposlenih, sastavljena bez ankete; nijedno istraživanje iz ovog vodiča je nije mjerilo. Evo šta istraživanja kažu o svakoj stavci.
| Želja (naša lista) | Šta kažu istraživanja iz vodiča |
|---|---|
| Empatiju i razumijevanje | Najbliže su lična pažnja (Bass, 1990) i služeće liderstvo, koje predviđa ishode i kad se uzmu u obzir drugi stilovi (Lee i saradnice, 2020). |
| Transparentnu komunikaciju | Ovi radovi je ne mjere posebno. Pravednost postupaka dijelom objašnjava vezu služećeg liderstva s ishodima (Lee i saradnice, 2020). |
| Mogućnost razvoja | Dio lične pažnje: nadređeni uči i savjetuje (Bass, 1990). |
| Uvažavanje i priznanje | Nagrada po dogovoru uključuje priznanje postignutog; ukupna veza s ishodima 0,39 (Judge i Piccolo, 2004). |
| Autonomiju i povjerenje | Povjerenje u lidera dijelom objašnjava vezu služećeg liderstva s ishodima (Lee i saradnice, 2020). Autonomiju ovi radovi ne mjere posebno. |
| Prisutnost, a ne mikromenadžment | Nadređeni kojeg nema ide uz lošije ishode (Judge i Piccolo, 2004; Skogstad i saradnici, 2007). Aktivno traženje grešaka nije dosljedno povezano s ishodima. Mikroupravljanje ovi radovi ne mjere posebno. |
Izvor: naša lista želja i naše povezivanje s radovima, koji su linkovani u tekstu vodiča.
Kako predati posao timu i ne kontrolisati svaki korak, opisali smo u vodiču delegiranje ili mikroupravljanje.
Kako voditi, a ne samo naređivati?
Ovi koraci su naša preporuka; dio njih se oslanja na istraživanja iznad, a kao cjelina nisu mjereni.
- Dogovorite rezultat i rok, pa priznajte kad je ispunjen. To je nagrada po dogovoru u praksi: recite šta očekujete i šta slijedi kad se to ispuni, i održite riječ. Priznanje ne mora biti novac; i jednostavno „hvala“ za konkretan posao je priznanje.
- Objasnite zašto. Kad mijenjate prioritet ili odbijete zahtjev, recite razlog. Prema meta-analizi Leeja i saradnica, pravednost postupaka dijelom objašnjava vezu služećeg liderstva s ishodima.
- Odlučujte na vrijeme. Odgođena odluka i „snađite se“ nisu neutralni: tako izgleda nemiješanje.
- Slušajte više nego što govorite. Pitajte svakog zaposlenog šta mu treba da dobro radi svoj posao.
- Uključite tim u odluke koje ga se tiču. Pitajte za mišljenje prije nego što odlučite, i recite šta ste od predloženog uzeli. Kad nešto krene loše, tražite uzrok i rješenje, ne krivca. Tako gradite tim u kojem ljudi smiju reći da nešto ne valja, što se zove i psihološka sigurnost.
- Vodite primjerom. Pravila koja tražite od tima važe i za vas.
- Prepoznajte trud, ne samo rezultate. Recite konkretno šta je bilo dobro i zašto je važno.
- Kritikujte posao nasamo, nikad osobu pred drugima.
Kako razvijati vlastite vještine vođenja, pisali smo u vodiču o liderskim vještinama.
Lista za provjeru: pitanja za nadređenog
Pitanja su naša preporuka. Odgovorite na njih jednom mjesečno.
- Da li svaki član tima zna šta se od njega očekuje ovog mjeseca i po čemu će znati da je uspio?
- Kad je neko ispunio dogovor, da li sam mu to rekao, konkretno?
- Da li postoji odluka koju odgađam duže nego što posao može čekati?
- Da li sam u posljednjih mjesec dana s nekim iz tima razgovarao o njegovom razvoju?
- Da li sam nekoga kritikovao pred drugima ili kao osobu, a ne zbog posla?
- Da li tim zna razloge mojih posljednjih velikih odluka?
- Kad sam posljednji put pitao tim šta bih trebao raditi drugačije?
Pitanje „ko je šef“ manje je važno od toga da li vam tim vjeruje i zna šta od njega očekujete. To je naša procjena.