Greške koje usporavaju napredak u karijeri i kako ih ispraviti

Koje navike usporavaju karijeru, šta istraživanja kažu o inicijativi, učenju, umrežavanju i ličnom brendu i koje prve korake predlažemo, uz podatke o učenju odraslih u BiH.

28. februar 2025. - 09:31
Ažurirano: prije 1 mjesec
Greške koje usporavaju napredak u karijeri i kako ih ispraviti

Ukratko: Po našoj procjeni, napredak u karijeri usporavaju navike koje se lako previde: čekate da vam neko dodijeli zadatak, učite bez plana i odnose gradite tek kad zatreba posao. Istraživanja neke oblike inicijative i umrežavanja povezuju s boljim ishodima karijere, a za lični brend mjerenja je malo. Naša preporuka: jedan prijedlog mjesečno, plan učenja za tri mjeseca i redovni kontakti.

Ovaj vodič je o navikama koje možete sami mijenjati: kako preuzimate inicijativu, kako učite, s kim održavate odnose i po čemu vas ljudi znaju. Strah od neuspjeha, odlaganje i druge unutrašnje prepreke opisali smo u vodiču o tome šta vas koči u karijeri. Naše preporuke su označene.

Čekate da vam neko dodijeli zadatak

Ko radi samo ono što mu se dodijeli, ostaje u poslu koji već zna, u onome što se obično zove zona komfora. Stabilna uloga nije greška sama po sebi, ali bez novih i složenijih zadataka teško je pokazati da možete više. To je naša procjena.

Seibert, Kraimer i Crant (Personnel Psychology, 2001) pratili su dvije godine 180 zaposlenih s punim radnim vremenom i njihove nadređene. Proaktivna ličnost, odnosno sklonost inicijativi, izmjerena na početku bila je dvije godine kasnije povezana s inovativnošću, poznavanjem unutrašnje politike firme (engl. political knowledge) i inicijativom u vlastitoj karijeri. Te tri stvari bile su povezane s rastom plate, brojem unapređenja i zadovoljstvom karijerom. Izuzetak je bilo iznošenje mišljenja i prijedloga (engl. voice): nije bilo povezano s proaktivnom ličnošću, a s napredovanjem je bilo povezano negativno.

Da li je inicijativa crta ličnosti ili ponašanje?

U metaanalizi Tornau i Fresea (Applied Psychology, 2013) na 163 uzorka s ukupno 36.079 ljudi svi ispitani oblici proaktivnosti bili su povezani s radnim učinkom, s korelacijama od 0,13 do 0,34 (0 znači da veze nema, 1 da je potpuna), zavisno od oblika i načina mjerenja učinka. Upitnici o proaktivnoj ličnosti bili su visoko povezani s pet velikih crta ličnosti i predviđanju učinka povrh tih crta gotovo ništa nisu dodavali, što se, kako autori napominju, razlikuje od ranijih metaanaliza. Upitnici o proaktivnom ponašanju (lična inicijativa, preuzimanje stvari u svoje ruke, iznošenje prijedloga) predviđali su učinak i kad se ličnost uzme u obzir. Naša procjena iz toga: računa se ono što radite, a ne da li ste po prirodi takav tip.

Kada se inicijativa računa?

Grant, Parker i Collins (Personnel Psychology, 2009) polaze od toga da nadređeni inicijativu ne cijene uvijek. U dvije studije, sa 103 menadžera i 55 vatrogasaca i njihovim nadređenima, iznošenje prijedloga, zalaganje za neko pitanje kod uprave, preuzimanje stvari u svoje ruke i pomoć kolegama prije nego što je zatraže bili su jače povezani s ocjenom učinka koju je dao nadređeni kad su zaposleni pokazivali da im je stalo do drugih ili kad su malo pokazivali negativna osjećanja. Autori polaze od pretpostavke da nadređeni iz vrijednosti i raspoloženja zaposlenog zaključuju o njegovim namjerama, pa i o tome da li inicijativa zaslužuje priznanje.

Naša preporuka iz toga, ne nalaz te studije: prijedlog vežite za korist tima, klijenata ili firme, a ne samo za sebe, i iznesite ga kad ste mirni, a ne odmah poslije nečega što vas je naljutilo.

Kako preuzeti inicijativu i odgovornost za rezultat

Naša preporuka:

  1. Izaberite jedan problem mjesečno. Nešto iz svog posla što se ponavlja i troši vrijeme ili novac, na primjer izvještaj koji niko ne čita ili korak u procesu koji stalno kasni.
  2. Dođite s prijedlogom, ne samo s primjedbom. Na jednoj stranici napišite problem, rješenje, šta ono traži i prvi korak. Kratak i jasan prijedlog pokazuje i kako komunicirate.
  3. Dogovorite se prije nego što krenete. Pitajte nadređenog da li je to prioritet i šta će se smatrati uspjehom, na primjer izvještaj gotov za dva dana umjesto za pet. Inicijativa koja preskoči nadređenog lako izgleda kao rad iza leđa.
  4. Zatvorite krug. Javite nadređenom kako je završilo, a ako nije uspjelo, šta ste naučili. Odgovornost za rezultat važi i kad rezultat izostane.
  5. Javite se za zadatak korak iznad svog. Jednom u tri mjeseca preuzmite dio posla koji još ne znate, a treba vam za ulogu koju želite.

Učite, ali bez plana

Organizovano učenje odraslih u BiH je rijetko. Prema Eurostatovoj tabeli iz ankete o radnoj snazi, u BiH je 2025. u formalnom ili neformalnom obrazovanju ili obuci u posljednje četiri sedmice prije ankete učestvovalo 1,8% osoba od 25 do 64 godine, a u Evropskoj uniji (sadašnjih 27 članica) 13,7%. Eurostat napominje da je pokazatelj za posljednjih 12 mjeseci bolja mjera učenja odraslih. Po tom pokazatelju iz iste ankete o radnoj snazi BiH je 2024. imala 2,2%, a Evropska unija 28,4%. Anketa o obrazovanju odraslih ubraja i vođenu obuku na radnom mjestu, a anketa o radnoj snazi ne. Zbog toga i drugih razlika Eurostat napominje da rezultati dviju anketa nisu direktno uporedivi. U anketi o obrazovanju odraslih, u krugu koji Eurostat vodi kao 2016. (u BiH proveden 2017.), BiH je imala 8,7%, a Evropska unija 43,7%. Novijeg podatka iz te ankete za BiH nema.

Da li učenje pomaže karijeri?

De Vos, De Hauw i Van der Heijden (Journal of Vocational Behavior, 2011) anketirali su 561 zaposlenog u velikoj finansijskoj firmi u Belgiji. Češće korištenje razvojnih prilika u firmi, kao što su obuke, iskusniji kolega kao mentor, radne grupe s ljudima iz drugih odjela, razgovori o karijeri s nadređenim i prijave na interne oglase, bilo je povezano s tim da su ljudi sebe smatrali zapošljivijim. Taj osjećaj zapošljivosti bio je povezan s većim zadovoljstvom karijerom i s procjenom da su vrijedni sadašnjem ili budućem poslodavcu. Sve je mjereno jednom anketom, samoprocjenom i u jednoj firmi, pa smjer veze nije dokazan. Plata i unapređenja nisu bili ishodi te studije.

Plan učenja za tri mjeseca

Po našoj procjeni, obuke, webinari i konferencije korisni su kad znate šta od njih tražite. Naša preporuka:

  1. Izaberite jednu vještinu vezanu za cilj. Pogledajte pet oglasa za ulogu koju želite ili pitajte nadređenog šta razlikuje vaš nivo od sljedećeg, pa izaberite vještinu koja se ponavlja, a vama nedostaje.
  2. Vežite je za zadatak. Odredite gdje ćete naučeno primijeniti u ta tri mjeseca: projekat, izvještaj, prezentacija za klijenta.
  3. Kombinujte izvore. Kurs, knjiga ili stručni izvori koje redovno pratite daju osnovu, a primjena i povratna informacija kolege koji to zna pokazuju da li ste naučili.
  4. Rezervišite vrijeme. Upišite učenje u kalendar, a s nadređenim dogovorite šta firma može dati: obuku, budžet ili projekat za vježbu.
  5. Zapišite šta sada znate. Na kraju tri mjeseca zapišite šta možete uraditi što ranije niste i gdje se to vidi. To je i materijal za razgovor o učinku.

Kako učiti u kratkim, redovnim blokovima i zašto samoprovjera pomaže više od ponovnog čitanja, opisali smo u tekstu o mikroučenju.

Mrežu gradite tek kad vam treba posao

Česta greška je da se odnosi grade tek kad zatreba novi posao, a tada ih treba graditi od početka. To je naša procjena, ne nalaz istraživanja.

Forret i Dougherty (Journal of Organizational Behavior, 2004) umrežavanje opisuju kao trud da se razviju i održe odnosi s ljudima koji mogu pomoći u poslu ili karijeri. Na uzorku menadžera i stručnjaka mjerili su broj unapređenja, ukupna primanja i to koliko ljudi svoju karijeru smatraju uspješnom. Neke vrste umrežavanja bile su povezane i s objektivnim ishodima i s tim ličnim osjećajem uspjeha. Korist nije bila ista za muškarce i žene.

Unutrašnja i vanjska mreža

Porter, Woo i Campion (Personnel Psychology, 2016) anketirali su stručnjake za industrijsku i organizacijsku psihologiju i dvije godine kasnije provjerili ko je sam napustio poslodavca. Oni koji su više gradili odnose unutar firme rjeđe su odlazili, a autori to vežu za jaču povezanost s poslom i firmom. Oni koji su više gradili odnose izvan firme češće su odlazili, a ta veza je išla preko ponuda za posao.

Po našoj procjeni (studije to ovako nisu mjerile), za karijeru trebaju obje mreže, za različite stvari: unutrašnja da znate šta se u firmi dešava i da vas zovu u projekte, a vanjska da imate i druge mogućnosti.

Kako graditi radnu mrežu

Naša preporuka:

  • napravite spisak ljudi od čijeg posla zavisi vaš i čiji posao zavisi od vas, u svom i u drugim odjelima;
  • jednom mjesečno kratko razgovarajte s nekim sa spiska, bez posebnog povoda;
  • pomozite prije nego što zatražite, na primjer proslijedite koristan podatak;
  • izvan firme izaberite jedno strukovno udruženje ili događaj u struci i idite redovno;
  • s mentorom ili iskusnijim kolegom razgovarajte jednom u dva do tri mjeseca, s jednim konkretnim pitanjem.

Preporučujemo i da u dvije rečenice umijete reći šta radite i šta vas zanima, da bi ljudi znali kada da vas preporuče. Umrežavanje u ovom smislu nije traženje veze za posao preko reda, nego odnosi u kojima i vi nešto dajete. Više o tome pišemo u temi Networking.

Lični brend: šta se zna, a šta se samo tvrdi

Savjet da lični brend gradite kroz LinkedIn, stručne članke i diskusije u struci zvuči razumno, ali mjerenja o tome šta donosi ima malo. U sistematskom pregledu Gorbatova, Khapove i Lysove (Frontiers in Psychology, 2018) od 100 radova o ličnom brendu 34 su bila konceptualna, bez vlastitih podataka, 42 kvalitativna, 17 kvantitativnih i sedam mješovitih. Autori pišu da opšteprihvaćena definicija i teorijski model ne postoje, pa predlažu svoje. U valjanost upitnika za mjerenje ličnog brenda izvršnog direktora kompanije, koji su 2016. objavili Chen i Chung, sumnjaju jer nije razvijen ni provjeren dovoljno rigorozno.

Šta je izmjereno poslije?

Gorbatov i saradnici su u radu iz 2021. (Personnel Psychology) razvili upitnik od 12 pitanja s tri dimenzije: privlačnost, posebnost i prepoznatljivost. Provjerili su ga na sedam uzoraka s ukupno 3.273 osobe; dva uzorka činili su zaposleni. Ocjena ličnog brenda bila je povezana s procjenom zapošljivosti, uspjehom u karijeri i radnim učinkom. To je jedna studija, a njen cilj je bio upitnik. Ona ne pokazuje da objave na mrežama same po sebi vode do napredovanja. To je naša procjena.

Ugled se gradi poslom

Ono što možete sami uraditi jeste da ljudi oko vas znaju za šta vam se mogu obratiti i da ono što kažete o sebi odgovara poslu koji rade s vama. Naša preporuka:

  • izaberite jednu ili dvije stvari po kojima želite da vas znaju, iz posla koji stvarno radite, na primjer analizu prodaje ili pregovore s dobavljačima;
  • pitajte dvoje ili troje kolega za šta bi vas zvali: odgovor pokazuje kako vas zaista vide;
  • na LinkedInu navedite uloge, projekte i rezultate koje možete objasniti na razgovoru za posao, bez naduvanih titula;
  • pišite o temi kad imate šta reći iz prakse, na primjer poslije završenog projekta.

Kako se dugo ostajanje u istoj ulozi, uz rezultate koje niko ne primjećuje, pretvara u zastoj, opisali smo u tekstu o karijernom platou.

Lista za provjeru

NavikaKako izgledaPrvi korak
Čekanje na zadatakradite samo dodijeljeno, nove zadatke odbijatejedan prijedlog na jednoj stranici
Inicijativa bez dogovorakrenete sami, a nadređeni sazna posljednjiprije početka pitajte da li je to prioritet i ko odlučuje
Učenje bez planaobuke biraju drugi ili slučajjedna vještina, jedan zadatak, tri mjeseca
Mreža samo za krizujavljate se ljudima kad vam nešto trebajedan razgovor mjesečno bez povoda
Mreža na jednoj straniznate ljude u struci, a ne u firmi, ili obrnutodopunite stranu koja nedostaje
Brend bez sadržajaprofil i objave ne prate stvarni posaoprofil s ulogama i rezultatima koje možete objasniti

Izvor: naš sažetak vodiča, ne nalaz istraživanja; izvori su linkovani u tekstu iznad. Za BiH slična istraživanja o inicijativi, umrežavanju i ličnom brendu na zaposlenima nismo našli.

Šta ako trud ne daje rezultat?

Ako ste mjesecima radili sve ovo, a uloga i plata se ne mijenjaju, razlog može biti i u firmi: nema slobodnih pozicija ili odluke o napredovanju nemaju jasna pravila. Naša preporuka: tada otvoreno pitajte nadređenog šta konkretno treba za sljedeći korak i do kada, a ako jasnog odgovora nema, gledajte interne oglase ili druge poslodavce. Više tekstova o napredovanju i promjeni posla naći ćete u temi Razvoj karijere.