Koje vještine traže poslodavci i kako provjeriti one za vaš posao
Koje vještine veliki poslodavci u svijetu smatraju osnovnim i koje najbrže rastu, šta po anketi poslodavaca u BiH nedostaje kandidatima, šta zaposleni kažu da im treba i kako u oglasima provjeriti vještine za svoj posao.
Ukratko: Veliki poslodavci u svijetu kao osnovne vještine najčešće navode analitičko razmišljanje, otpornost i fleksibilnost te liderstvo, a najbrže raste važnost znanja o umjetnoj inteligenciji i velikim podacima. Poslodavci u BiH koji nisu našli kandidate s traženim znanjima i vještinama najčešće kažu da kandidatima nedostaje sposobnost učenja. Naša preporuka: pročitajte oglase za svoj posao i uporedite ih sa sobom.
Na listama „vještina budućnosti“ obično su digitalne vještine, kritičko razmišljanje, kreativnost, emocionalna inteligencija, prilagodljivost, vođenje ljudi i multidisciplinarnost. Ovaj vodič provjerava šta od toga poslodavci zaista navode u anketama, u svijetu i u BiH, šta te ankete mjere i kako za svoj posao provjerite koje su vještine važne. Pisan je za zaposlene i menadžere u BiH.
Ostale tekstove o planiranju karijere naći ćete u temi Razvoj karijere.
Koje vještine poslodavci u svijetu smatraju osnovnim?
Svjetski ekonomski forum (WEF) je za Future of Jobs Report 2025 pitao poslodavce koje vještine smatraju osnovnim za svoje radnike danas i koje će do 2030. biti važnije ili manje važne. Izvještaj prikazuje 26 vještina. Tabela pokazuje deset koje je najviše poslodavaca označilo kao osnovne i tri iz prvih deset po rastu koje nisu među njima.
| Vještina | Osnovna vještina 2025. (udio poslodavaca) | Neto porast do 2030. |
|---|---|---|
| Analitičko razmišljanje | 69% | 55 |
| Otpornost, fleksibilnost i agilnost | 67% | 66 |
| Liderstvo i društveni uticaj | 61% | 58 |
| Kreativno razmišljanje | 57% | 66 |
| Motivacija i samosvijest | 52% | 47 |
| Tehnološka pismenost | 51% | 68 |
| Empatija i aktivno slušanje | 50% | 46 |
| Radoznalost i cjeloživotno učenje | 50% | 61 |
| Upravljanje talentima | 47% | 58 |
| Orijentacija na uslugu i rad s klijentima | 47% | 41 |
| Umjetna inteligencija i veliki podaci | 45% | 87 |
| Mreže i kibernetička sigurnost | 25% | 70 |
| Briga o okolišu | 20% | 53 |
Izvor: WEF, Future of Jobs Report 2025, slike 3.3 i 3.4 (anketa poslodavaca 2024.). Nazivi vještina su naš prevod.
Kako čitati tabelu: prva kolona s brojkama kaže koliki udio poslodavaca smatra vještinu osnovnom za svoje radnike danas. Druga je neto porast: od udjela poslodavaca koji očekuju da će se vještina do 2030. koristiti više oduzme se udio onih koji očekuju da će se koristiti manje. To je razlika u procentnim poenima, ne rast broja radnika ni oglasa.
Šta je pri dnu liste i šta se promijenilo od 2023.?
Blizu dna liste su programiranje, koje osnovnim smatra 17% poslodavaca, te manuelna spretnost, izdržljivost i preciznost (14%). Za manuelnu spretnost WEF navodi neto pad od 24 poena (više poslodavaca očekuje da će se do 2030. koristiti manje nego više), a za čitanje, pisanje i matematiku mali neto pad. Tehnološku pismenost osnovnom smatra tri puta više poslodavaca nego programiranje (računica je naša). Po našem čitanju, poslodavcima je češće potrebno da radnik zna raditi s tehnologijom nego da piše kod.
U odnosu na izdanje iz 2023. najviše je porastao udio poslodavaca koji kao osnovne vide liderstvo i društveni uticaj (za 22 procentna poena) te otpornost, fleksibilnost i agilnost i umjetnu inteligenciju i velike podatke (za po 17). Pouzdanost, pažnja na detalje i kontrola kvaliteta izgubili su na važnosti.
Emocionalna inteligencija i multidisciplinarnost, česte na takvim listama, nisu posebne stavke među 26 vještina u WEF-ovoj anketi. Izvještaj emocionalnu inteligenciju spominje kad opisuje prvih deset vještina, a po našem čitanju najbliže su joj empatija i aktivno slušanje te motivacija i samosvijest.
Šta je s upravljanjem vremenom?
Ni upravljanje vremenom, često na takvim listama, nije posebna stavka u WEF-ovoj anketi. Brad Aeon, Aïda Faber i Alexandra Panaccio su u meta-analizi 158 studija (PLOS ONE, 2021) našli da je upravljanje vremenom umjereno povezano s učinkom na poslu i s dobrobiti, a negativno sa stresom. Vezu s učinkom na poslu mjerila je 21 studija. Autori navode da većina studija mjeri stanje u jednom trenutku i da uzrok ne mogu utvrditi u svakoj studiji. Zato veza nije dokaz da upravljanje vremenom podiže učinak.
Prosjek ne važi za svaku djelatnost
WEF-ov izvještaj pokazuje velike razlike po djelatnostima. U osiguranju i penzijskim fondovima radoznalost i cjeloživotno učenje osnovnom vještinom smatra 83% poslodavaca, a u svjetskom prosjeku 50%. U rudarstvu i metalima brigu o okolišu osnovnom smatra 50% poslodavaca, dva i po puta više od prosjeka. Lista za vašu struku zato može izgledati drugačije od tabele.
Koliko se vještina, po procjeni istih poslodavaca, promijeni do 2030. i šta to znači za sigurnost posla, pisali smo u vodiču Karijera bez ljestvice.
Šta tačno znači „poslodavci očekuju“?
Kad se piše da poslodavci po WEF-u nešto očekuju, iza toga je anketa s jasnim granicama. Po metodologiji izvještaja:
- Ko je odgovarao: direktori za ljude, učenje i strategiju te izvršni direktori vodećih poslodavaca, od maja do septembra 2024.
- Koje firme: ciljane su najveće multinacionalne i domaće firme, s 500 i više zaposlenih. Male firme i neformalni sektor nisu obuhvaćeni.
- Koje zemlje: 55 ekonomija, bez BiH. Od susjeda u anketi je samo Srbija. Tamo se, uz umjetnu inteligenciju i velike podatke te tehnološku pismenost, kao najtraženije očekuju upravljanje talentima i upravljanje resursima.
- Šta se mjeri: po metodologiji, trenutne strategije, projekcije i procjene firmi. To nije broj oglasa ni izmjerena potražnja.
Naša procjena: WEF lista dobro pokazuje smjer promjena u velikim firmama, ali ne kaže šta traži poslodavac u vašem gradu i vašoj struci. Za to su korisniji domaći podaci i oglasi.
Šta nedostaje kandidatima po poslodavcima u BiH?
Agencija za rad i zapošljavanje BiH je s entitetskim zavodima i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta objavila peto istraživanje tržišta rada za cijelu BiH. Provedeno je u posljednjem kvartalu 2024. na uzorku od 2.600 firmi koje zapošljavaju 14,7% svih zaposlenih u BiH, a objavljeno u maju 2025. To je najnovije izdanje za cijelu BiH koje smo našli. Novije je istraživanje Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske 2025/2026, ali samo za RS: 944 poslodavca s pet i više zaposlenih, anketirana od 4. novembra do 4. decembra 2025.
Problem s pronalaskom radnika u 2024. imalo je 45,7% poslodavaca. Među njima je najčešći razlog nedostatak ljudi s traženim zanimanjem (49,7%), zatim nezainteresovanost ljudi za rad na konkretnom radnom mjestu (47,3%), nedostatak stručnog znanja i vještina (35,7%) i nedostatak radnog iskustva (34,6%).
Poslodavci koji nisu mogli naći kandidate s traženim znanjima i vještinama naveli su čega kandidatima najviše nedostaje:
- sposobnost učenja, 52,6%;
- međuljudske i socijalne kompetencije, 19,4%;
- poduzetništvo i samoinicijativnost, 16,6%;
- digitalne kompetencije, 14%;
- komunikacija na stranom jeziku, 11,9%.
Ti postoci su od uže grupe poslodavaca, ne od svih 2.600, a koliko ih je, objava ne kaže. Zbir je veći od 100 (računica je naša), pa je, po našem čitanju, jedan poslodavac mogao navesti više stavki.
Za koje se poslove traže ljudi?
Ista anketa pokazuje i za koje se poslove traže ljudi. Među najtraženijim zanimanjima za 2025. su prodavač-trgovac, konobar i vozač kamiona, a 66,4% iskazanih potreba je za kvalifikovanim i visokokvalifikovanim radnicima (KV i VKV), 7,3% za radnicima s visokom stručnom spremom. Od svih anketiranih poslodavaca 17% je reklo da radnicima treba dodatna obuka, najčešće za konkretno radno mjesto (82,2%), a zatim informatička (13,1%).
Naša procjena: domaća i WEF-ova lista se razlikuju i zato što pitanje nije isto. WEF pita velike firme šta je osnovno za njihove radnike, a domaća anketa pita šta nedostaje kandidatima. Od zanimanja za koja su poslodavci najteže nalazili radnike, 70,3% se odnosi na KV i VKV stepen, dakle većinom na poslove bez fakulteta. Na obje liste su učenje i rad s ljudima. O zapošljavanju i platama u BiH pišemo u temi Tržište rada.
Šta zaposleni u BiH kažu da im treba?
Druga strana su sami radnici. Evropska fondacija za obuku (ETF) je od 30. novembra 2022. do 30. januara 2023. u Evropskoj anketi o vještinama i poslovima anketirala 1.000 zaposlenih u BiH, starih od 25 do 64 godine, koji rade za platu. Rezultati se porede s anketom u EU iz 2021. s istim upitnikom. Zaposleni su procjenjivali sami sebe:
- 44% kaže da treba dodatno razviti socijalne vještine, odnosno rad s kolegama, kupcima i klijentima (EU 49%);
- 33% treba dodatno razviti tehničke vještine vezane za svoj posao, na primjer primjenu računovodstvenih pravila ako je računovođa (EU 40%);
- 33% treba u umjerenoj ili velikoj mjeri razviti informatičke vještine (EU 52%; zbir je naš);
- 34% može svoje znanje i vještine u velikoj mjeri koristiti na poslu (EU 45%);
- 17% onih koji na poslu rade na računaru naučilo je u posljednjih 12 mjeseci (ili otkako su na tom poslu) novi program za svoj posao (EU 36%).
Naša preporuka: kad u biografiji ili na razgovoru za posao kažete da brzo učite, dodajte primjer. Navedite alat, program ili postupak koji ste naučili u posljednjih godinu dana i šta ste s njim uradili. To je važno posebno kod poslodavca koji kandidatima zamjera slabu sposobnost učenja.
Kako provjeriti koje vještine traži vaš posao?
Ankete pokazuju prosjek. Za vlastiti posao korisniji su oglasi za isto ili slično radno mjesto. Koraci u nastavku su naša preporuka, a izvor je naveden tamo gdje ga ima.
Skupite i sredite oglase
- Uzmite od 10 do 15 svježih oglasa za svoje radno mjesto ili ono na koje ciljate, od različitih poslodavaca. Ako ne planirate odlazak, uzmite samo oglase za posao u BiH. U uzorku od 2.967 oglasa s jednog regionalnog portala, koji su Nermin Oruc i Aleksandar Kostadinov predstavili na konferenciji Cedefopa u maju 2026., 80% oglasa bilo je za posao izvan BiH, najčešće u hrvatskim gradovima.
- Prepišite zahtjeve u tabelu: jedan red za svaku vještinu, jedna kolona za svaki oglas. Odvojite uslove od onoga što oglas navodi kao prednost.
- Prevedite opće riječi u zadatke. „Komunikativnost“ u oglasu za prodavača i u oglasu za voditelja projekta nije ista vještina. Pročitajte opis posla u istom oglasu i zapišite šta se konkretno radi: razgovor s kupcima, izvještaj upravi, pregovori s dobavljačem.
- Prebrojte. Vještina koja se javlja u većini oglasa vjerovatno je uslov za taj posao. Ona koja se javlja rijetko pokazuje po čemu se poslodavci razlikuju.
Da se zahtjevi razlikuju i među poslodavcima, pokazuje istraživanje iz SAD-a: David Deming i Lisa Kahn su na oglasima za stručnjake objavljenim od 2010. do 2015. (Journal of Labor Economics, 2018) našli velike razlike u traženim vještinama i unutar usko određenih zanimanja. Zahtjevi za kognitivnim i socijalnim vještinama bili su pozitivno povezani s mjerama plata i uspješnosti firmi.
Uporedite oglase sa sobom
- Dopunite listu iz ESCO-a. Evropska klasifikacija vještina i zanimanja ESCO za zanimanja navodi osnovne i dodatne vještine i znanja, i na hrvatskom jeziku. Za računovođu, na primjer, navodi 15 osnovnih vještina i 11 osnovnih znanja, među njima provjeru računovodstvene evidencije i poznavanje finansijskih izvještaja. Tako vidite i ono što oglasi ne navode.
- Ocijenite svaku vještinu jednom od tri oznake: imam i mogu pokazati, imam ali nemam dokaz, nemam. Dokaz je zadatak, projekat ili rezultat koji možete opisati.
- Izaberite jednu ili dvije praznine za naredna tri mjeseca, prvo one koje se javljaju u većini oglasa.
- Pitajte poslodavca. Na godišnjem ili redovnom razgovoru s menadžerom pitajte koje će vještine firmi trebati za dvije ili tri godine i da li za njih organizuje obuku.
Za učenje u malim koracima uz posao pogledajte naš tekst o mikroučenju.
Ako vam oglasi pokažu da vas više privlači druga struka, pročitajte vodič o promjeni profesije.
Kako razviti vještinu koju ste izabrali?
U Evropskoj anketi o vještinama i poslovima 49% anketiranih zaposlenih u BiH reklo je da je u posljednjih 12 mjeseci učestvovalo u nekom obliku obrazovanja ili obuke za nove vještine potrebne na poslu (EU 62%). Od tri oblika o kojima anketa pita, najčešća je bila obuka na radnom mjestu uz osobu zaduženu za obuku, na primjer nadređenog, kolegu ili konsultanta: 36% (EU 40%). Seminar ili radionicu pohađalo je 28% (EU 33%), a kurs 26% (EU 39%). Obuku je imalo 76% zaposlenih s visokim obrazovanjem i 31% onih s niskim.
- Učite na zadatku. Naša preporuka: s menadžerom dogovorite zadatak u kojem ćete izabranu vještinu koristiti i kolegu od kojeg možete učiti. Kad zadatak završite, zapišite šta ste uradili i s kojim rezultatom. Tako vještina koju ste ocijenili oznakom „imam ali nemam dokaz“ dobija dokaz.
- Kurs počnite odmah i završite ga. Justin Reich i José A. Ruipérez-Valiente su analizirali sve online kurseve MIT-a i Harvarda na platformi edX, od prvih kurseva do maja 2018., s 5,63 miliona upisanih polaznika (Science, 2019). Na prosječnom kursu 52% upisanih nikad nije otvorilo njegove materijale. U posljednjoj godini podataka (2017/18.) kurs je završilo 46% onih koji su platili za verifikovani certifikat i 3% svih koji su u kurs ušli. Po autorima, ti udjeli se za šest godina nisu bitno popravili. Naša preporuka: upišite jedan kurs koji pokriva prazninu iz oglasa, počnite ga isti dan i uz njega uradite zadatak s posla.
Šta se iz ovih podataka ne može zaključiti?
- Nijedna od ovih anketa ne kaže šta će tražiti vaš poslodavac.
- WEF mjeri procjene velikih firmi u 55 ekonomija, bez BiH i bez malih firmi.
- Domaća lista vještina govori o kandidatima, ne o ljudima koji već rade kod tih poslodavaca.
- Anketa ETF-a je samoprocjena zaposlenih iz 2022. i 2023., a ne ocjena poslodavca.
Tabelu iz ovog teksta zato koristite kao polaznu tačku. Plan učenja pravite iz oglasa za svoj posao i iz razgovora sa svojim poslodavcem; to je naša preporuka.