Lični i timski ciljevi: kako ih postaviti i pratiti napredak

Kako napisati cilj koji se može pratiti, šta bilježiti i kome pokazati napredak, kako lične ciljeve vezati za cilj tima i kako tim pregleda napredak. Uz to OKR, izmjena cilja i lista za provjeru.

19. septembar 2024. - 18:30
Ažurirano: prije 1 mjesec
Lični i timski ciljevi: kako ih postaviti i pratiti napredak

Ukratko: Naša preporuka: cilj zapišite kao konkretan ishod s rokom, a napredak bilježite i pokazujte nekome. U eksperimentima, većinom o zdravlju, podsticanje na praćenje napretka išlo je uz bolje ostvarenje ciljeva, više u studijama sa zapisivanjem i prijavljivanjem. Na osnovu malo podataka, lični ciljevi usmjereni na vlastiti rezultat išli su uz lošiji rad međusobno zavisnih grupa. Eksperimente o OKR-u nismo našli.

Uz svaki nalaz piše na kome je mjeren, a savjeti i procjene koje nijedno istraživanje ne mjeri nose oznaku „Naša preporuka“ ili „Naša procjena“. Istraživanja o ciljevima iz vodiča nisu rađena u BiH.

Kako napisati cilj koji se može pratiti?

Šta istraživanja kažu o konkretnim i zahtjevnim ciljevima i odakle je skraćenica SMART, objasnili smo u vodiču o navikama za bolji rad: u pregledu Lockea i Lathama konkretni i zahtjevni ciljevi dosljedno su vodili boljem učinku nego poziv da se da sve od sebe, uz povratnu informaciju o napretku, a SMART je savjet menadžerima, ne nalaz istraživanja.

Naša preporuka: cilj neka bude jedan ishod koji se može provjeriti, s datumom, osobom koja za njega odgovara i znakom napretka koji gledate svake sedmice. Cilj je, na primjer, „od 31. marta svaku ponudu novom kupcu šaljemo najkasnije dva radna dana poslije upita“, a „brži odgovori kupcima“ je samo želja.

Naša preporuka: veliki cilj podijelite na korake od po nekoliko sedmica, svaki sa svojim rokom, pa na svakom pregledu znate da li kasnite. Kako veliki posao podijeliti na male zadatke, opisano je u vodiču o mikrozadacima.

Zašto se nekih ciljeva držimo, a drugih ne?

Edwin Locke i Gary Latham u pregledu 35 godina istraživanja o ciljevima (American Psychologist, 2002) pišu da je veza cilja i učinka najjača kad su ljudi cilju posvećeni, a posvećenost je najvažnija kod teških ciljeva. Posvećenost jača kad je ljudima ostvarenje cilja važno i kad vjeruju da ga mogu ostvariti. Javno preuzeta obaveza jača posvećenost; autori pretpostavljaju da je razlog to što postupci tada postaju pitanje ličnog integriteta, u vlastitim očima i u očima drugih.

Naša preporuka: uz cilj zapišite jednu rečenicu o tome zašto vam je važan i recite ga osobi s kojom ćete pregledati napredak.

Pomaže li praćenje napretka?

Benjamin Harkin i saradnici su u meta-analizi eksperimenata (Psychological Bulletin, 2016) sabrali 138 studija s 19.951 učesnikom. U svakoj su ljudi nasumično raspoređeni u grupu s intervencijom koja podstiče praćenje napretka prema cilju ili u kontrolnu grupu. Ljudi iz prvih grupa u prosjeku su napredak pratili mnogo češće i bolje ostvarivali ciljeve. Učinak na ostvarenje ciljeva autori zovu malim do srednjim (d = 0,40), a statistički ga je objašnjavalo češće praćenje.

Ograničenje: gotovo sve studije bile su o zdravstvenim ciljevima (na primjer težina, ishrana, fizička aktivnost, krvni pritisak, astma), a samo jedna iz druge oblasti. Prenos na ciljeve na poslu je zato naša procjena.

Šta pratiti: ono što radite ili ono što postižete?

U studijama u kojima su ljudi pratili svoje ponašanje (na primjer šta jedu) učinak na ponašanje bio je velik, a na rezultat (na primjer težinu) nije bio pouzdan. U studijama u kojima su pratili rezultat učinak na rezultat bio je srednji do velik, a na ponašanje nije bio pouzdan. Za ostvarenje cilja u cjelini nije bilo razlike između studija u kojima se pratilo ponašanje i onih u kojima se pratio rezultat. Ta poređenja počivaju na manjem broju studija, od 4 do 30.

Naša preporuka: pratite oboje. Rezultat kaže koliko ste blizu cilja, a ponašanje da li radite ono što do cilja vodi.

CiljPonašanje: šta raditeRezultat: šta ste postigli
više potpisanih ugovora u kvartalubroj prvih sastanaka s novim kupcima sedmičnobroj i vrijednost potpisanih ugovora
brži odgovor kupcimada li je svaki upit otvoren isti radni danprosječno vrijeme do odgovora
izvještaj bez grešakada li je izvještaj prije slanja prošao provjeru po listibroj ispravki koje je tražio primalac

Izvor: naši primjeri; podjela na ponašanje i rezultat je iz meta-analize Harkina i saradnika 2016.

Zapisati i reći nekome

Učinak na ostvarenje cilja bio je veći u studijama u kojima su ljudi napredak prijavljivali bar jednoj osobi (d = 0,47, 95 studija; primjer iz rada: učesnik javi svoju težinu asistentu istraživanja) nego u studijama u kojima ga nikome nisu javljali (0,19, 14 studija). Zašto je prijavljivanje išlo uz veći učinak, autori samo pretpostavljaju: između ostalog javna obaveza i osjećaj odgovornosti, ali i to da su se učesnici trudili zbog očekivanja istraživača. Javno praćenje, na primjer vaganje pred grupom, imale su samo tri studije, a interval povjerenja uključuje nulu, pa o njemu rad ne daje pouzdan zaključak.

Učinak je bio veći i u studijama u kojima su ljudi napredak zapisivali (0,43) nego u onima u kojima nisu (0,29). Za to autori navode druga moguća objašnjenja, na primjer da se zapisan podatak bolje pamti.

Naša preporuka: napredak zapišite jednom sedmično na istom mjestu (tabela, dnevnik, alat za zadatke): datum, broj ili znak napretka i jedna rečenica o tome šta dalje. Bar jednom mjesečno ga pokažite kolegi, mentoru ili nadređenom.

Kako se lični ciljevi slažu s ciljevima tima?

Kleingeld, van Mierlo i Arends su u meta-analizi o ciljevima i učinku grupa (Journal of Applied Psychology, 2011) našli da konkretni i zahtjevni ciljevi daju znatno bolji učinak grupe od neodređenih ciljeva. Na osnovu 49 rezultata iz pojedinačnih studija autori zaključuju da grupni ciljevi imaju postojan učinak na rad grupe.

Lični cilj: za sebe ili za tim?

Kod ličnih ciljeva u grupama čiji članovi zavise jedni od drugih učinak je zavisio od toga na šta su ti ciljevi usmjereni. Ciljevi koji traže da svako postigne što bolji vlastiti rezultat imali su posebno negativan učinak na rad grupe, a ciljevi koji traže da svako što više doprinese rezultatu grupe pozitivan. Ta dva nalaza počivaju na malom broju rezultata (šest i četiri). Autori pišu da lični ciljevi mogu pomoći i radu grupe, ali da ih u takvim grupama treba koristiti oprezno. Sažetak ne kaže ko su bile grupe, a autori upozoravaju da je novijih istraživanja u stvarnim organizacijama upadljivo malo.

Locke i Latham opisuju i sukob ciljeva u organizacijama: kad bonus menadžera više zavisi od učinka njegovih ljudi nego od učinka cijele organizacije, rad za cilj organizacije može mu smanjiti bonus. Prema istraživanju koje navode (Seijts i Latham, 2000; pregled ne kaže ko su bili učesnici), kad su konkretni i zahtjevni lični ciljevi bili usklađeni s ciljem grupe, grupa je radila bolje, a bez tog usklađivanja lični ciljevi su joj štetili.

Naša preporuka:

  • Prvo cilj tima, povezan s bar jednim ciljem firme, pa lični ciljevi; uz svaki lični cilj jedna rečenica o tome čemu u cilju tima doprinosi.
  • Kad posao članova zavisi jedan od drugog, lični cilj neka glasi kao doprinos („pripremiti tri ponude za zajednički projekat do 15. u mjesecu“), ne kao takmičenje („najviše prodaje u timu“).
  • Bonus i pohvala neka ne nagrađuju samo lični broj kad rezultat zavisi od drugih.

Ko postavlja cilj: menadžer ili tim?

Prema pregledu Lockea i Lathama, dodijeljen cilj djelovao je jednako kao cilj postavljen zajedno s ljudima, ako je uz njega objašnjena svrha; cilj dodijeljen kratko i bez objašnjenja išao je uz statistički značajno slabiji učinak nego cilj postavljen zajedno s ljudima. U jednom istraživanju koje navode, kad je težina cilja bila ista, samo učešće u postavljanju cilja nije poboljšalo učinak, ali oni koji su s drugima smišljali kako da zadatak urade radili su statistički značajno bolje. U meta-analizi o grupama učinak grupnih ciljeva nije bio drugačiji u studijama s učešćem članova.

Za BiH postoji podatak o učešću uopće, ne o ciljevima: u Eurofoundovoj anketi o uslovima rada (EWCTS, u BiH od marta do jula 2021., tabela 13) 57,2% zaposlenih imalo je visok nivo učešća u organizaciji radnih procesa, gotovo kao u EU (57,5%), a 24,0% nizak (EU 23,2%). Da li firme postavljaju i prate ciljeve, izvještaj ne pokazuje.

Naša preporuka: menadžer kaže cilj tima i zašto je važan, a tim predlaže kako da ga ostvari i po čemu će se vidjeti napredak.

Šta je OKR i šta se o njemu zna?

OKR (objectives and key results, ciljevi i ključni rezultati) je način postavljanja ciljeva nastao u firmama. Prema Googleovom vodiču, bivši direktor Intela Andy Grove je u knjizi High Output Management napisao da sistem zajedničkih ciljeva mora odgovoriti na dva pitanja: kuda želim stići (cilj) i po čemu ću vidjeti da li stižem (ključni rezultati). John Doerr ga je upoznao u Intelu, predstavio rukovodstvu Googlea i opisao u knjizi Measure What Matters (2018).

Google u vodiču iz 2016. opisuje svoju praksu:

  • tri do pet ciljeva, uz svaki oko tri ključna rezultata;
  • ključni rezultat opisuje ishod, ne aktivnost: riječi kao „konsultovati“, „pomoći“ ili „analizirati“ znače da je zapisana aktivnost;
  • OKR su javni u firmi, a OKR tima treba da ima vezu s bar jednim ciljem firme;
  • ocjena je od 0 do 1,0, a prosjek od 0,6 do 0,7 je dobar rezultat, jer ko stalno ostvari sve, nije postavio dovoljno ambiciozne ciljeve;
  • OKR nisu ocjena rada zaposlenog ni zajednička lista zadataka.

Šta kažu istraživanja o OKR-u?

Naša procjena: eksperimente i meta-analize o OKR-u kao cjelini, poput onih o ciljevima iznad, nismo našli; ono što o njemu znamo dolazi iz knjiga i iskustva firmi. OKR spaja dijelove koji imaju podršku u istraživanjima (konkretan i zahtjevan cilj, zapisan napredak koji se nekome prijavljuje, lični ciljevi vezani za cilj tima), a Googleovo pravilo da je 60 do 70% ostvarenja uspjeh ostaje praksa te firme.

Locke i Latham pišu da kod vrlo teškog cilja isplata samo za ostvaren cilj može smanjiti učinak: kad ljudi vide da nagradu neće dobiti, padaju im lični cilj i uvjerenje da ga mogu ostvariti, a s njima i učinak. Pada nije bilo kod umjereno teškog cilja ni kod plaćanja po učinku, na primjer po komadu.

Naša preporuka za prvi pokušaj: jedan tim, jedan kvartal, jedan do tri cilja s po dva ili tri ključna rezultata, pregled sredinom kvartala i dogovor unaprijed da ocjena OKR-a ne ulazi u ocjenu rada ni u bonus.

Kada promijeniti cilj?

U pregledu Lockea i Lathama učinak je stao ili pao tek kad su ljudi došli do granice svojih sposobnosti ili odustali od cilja, a za zadatak koji je za nekoga složen autori predlažu cilj učenja umjesto cilja učinka.

Naša preporuka: ne mijenjajte cilj zato što je jedna sedmica bila loša. Promijenite ga kad:

  • su se promijenili prioriteti firme ili tima, pa cilj više nije važan;
  • nestanu ljudi, novac ili vrijeme na koje je cilj računao;
  • napredak stoji više pregleda zaredom, iako radite ono što ste planirali;
  • vidite da je cilj iznad onoga što znanje i vrijeme dopuštaju: tada ga smanjite ili ga pretvorite u cilj učenja.

Naša preporuka: kad od cilja odustanete, odmah dogovorite šta ga zamjenjuje.

Kako tim pregleda napredak?

Razgovor poslije zadatka, u kojem se pregleda šta je planirano, šta se desilo i šta treba promijeniti, zove se after-action review ili debrief. Keiser i Arthur su u meta-analizi (Journal of Applied Psychology, 2021) sabrali 61 studiju o takvom razgovoru kao metodi obuke, sa 915 timova i 3.499 pojedinaca: takav razgovor išao je uz bolje rezultate na više mjerila uspjeha obuke (d = 0,79). Učinak je bio veći u studijama u kojima je razgovor bio usklađen s onim čiji se rad pregleda, pojedincem ili timom, i u kojima se rad pregledao uz objektivne podatke o učinku.

Sažetak tog rada ne kaže ko su bili učesnici, osim da su među studijama vojska i zdravstvo. Prenos na pregled ciljeva u firmi je naša procjena.

Kako izgleda pregled?

Naša preporuka za pregled od 30 do 45 minuta, jednom u dvije sedmice ili jednom mjesečno:

  1. Dan prije svako upiše svoje brojke u zajedničku tabelu ili alat za praćenje zadataka, da se na sastanku ne raspravlja po sjećanju.
  2. Za svaki cilj tima: gdje smo prema planu, šta je pomoglo, šta je kočilo. Razgovor ide o radu tima, ne o krivcu.
  3. Jedna odluka po cilju: nastavljamo, mijenjamo način rada ili mijenjamo cilj, uz zapisan razlog.
  4. Ko šta radi do sljedećeg pregleda, s rokom, u istoj tabeli.
  5. Pređenu prekretnicu recite naglas i zahvalite ljudima koji su je postigli.

Naša preporuka: o radu pojedinca razgovarajte u četiri oka, ne pred timom. Kako dati i primiti kritiku u takvom razgovoru, opisano je u vodiču o feedbacku.

Lista za provjeru

Lista je naša preporuka.

  1. Cilj je jedan ishod koji se može provjeriti, s datumom, osobom koja odgovara i razlogom zašto je važan.
  2. Pratim bar jedan znak ponašanja i jedan rezultat, zapisujem ih jednom sedmično i bar jednom mjesečno pokažem nekome.
  3. Lični cilj u timu kaže čemu doprinosi u cilju tima.
  4. Tim ima pregled napretka u kalendaru, a brojke su spremne prije sastanka.
  5. Cilj mijenjam iz zapisanog razloga, ne poslije jedne loše sedmice, i odmah dogovaram šta ga zamjenjuje.

Ostali tekstovi o vođenju ljudi i timova su u temi Upravljanje timom.