Angažovanost zaposlenih: kako je mjeriti i šta raditi s rezultatima

Vodič za zaposlene, vođe timova, menadžere i HR: šta je angažovanost, kako se mjeri, s čim je povezana, kako pripremiti anketu i šta s rezultatima, kako sačuvati anonimnost, ko u firmi za šta odgovara i lista za provjeru.

23. oktobar 2025. - 21:39
Ažurirano: prije 1 mjesec
Angažovanost zaposlenih: kako je mjeriti i šta raditi s rezultatima

Ukratko: Angažovanost se mjeri anketom, a pregled istraživanja o anketama preporučuje da poslije nje slijede razgovor o rezultatima i stvaran plan promjena. U istraživanjima je angažovanost povezana s boljim učinkom, ali to su uglavnom veze, ne dokaz uzroka. Naša preporuka: anketu vodi HR ili engagement menadžer, a plan za svaki tim pravi njegov menadžer s ljudima.

Istraživanja o učinku i anketama u ovom vodiču nisu rađena posebno u BiH, podatke za BiH donosimo posebno, a gdje savjet ne potkrepljuje nijedno istraživanje, piše da je naš. Više tekstova naći ćete u temi Motivacija i angažman.

Šta je angažovanost zaposlenih?

U svakodnevnom govoru angažovanost znači osjećaj pripadnosti i spremnost na dodatni trud, a ne samo dolazak na posao. Wilmar Schaufeli, Arnold Bakker i Marisa Salanova su u radu iz 2006. (Educational and Psychological Measurement) radnu angažovanost opisali kao pozitivno stanje ispunjenosti vezano za posao, s tri obilježja: energija (vigor), predanost (dedication) i zadubljenost u posao (absorption).

Michael Christian, Adela Garza i Jerel Slaughter su u meta-analizi (Personnel Psychology, 2011) objedinili 91 studiju o pojedincima. Angažovanost je bila povezana sa zadovoljstvom poslom (procijenjena korelacija 0,53), privrženošću firmi (0,59) i uključenošću u posao (0,52), ali nijedna veza nije bila blizu potpune. Autori iz toga zaključuju da je angažovanost srodna tim stavovima, ali da je poseban pojam.

Naša procjena: zato anketa o zadovoljstvu nije isto što i anketa o angažovanosti. Suština nije samo u pitanju „koliko su zaposleni zadovoljni“, nego i u tome koliko energije ljudi ulažu u posao i šta firma uradi s njihovim odgovorima.

Kako se angažovanost mjeri?

Anketom u kojoj zaposleni ocjenjuju tvrdnje o svom poslu.

UWES: upitnik iz istraživanja

Utrechtska skala radne angažovanosti (Utrecht Work Engagement Scale, UWES) mjeri sve tri dimenzije iz definicije. U radu iz 2006. autori su prikupili podatke u 10 zemalja od 14.521 osobe i pokazali da se originalnih 17 tvrdnji može skratiti na 9 (UWES-9), uz dobru unutrašnju dosljednost i pouzdanost pri ponovljenom mjerenju. Prema stranici Arnolda Bakkera, UWES postoji na više od 40 jezika i besplatan je za naučna istraživanja, a ko ga želi koristiti komercijalno, treba se javiti Bakkeru.

Naša preporuka: ako UWES želite koristiti u firmi, pitajte autore za dozvolu i za provjeren prijevod, umjesto da tvrdnje sami prevodite.

Gallupov Q12: upitnik firme za ankete i savjetovanje

Gallupov upitnik Q12 ima 12 tvrdnji o radnoj situaciji koje, prema Gallupu, menadžer može promijeniti, na primjer o jasnoći uloge, sredstvima za rad i povratnoj informaciji. Tvrdnje su Gallupovo vlasništvo: prema Gallupu, anketa s njima ne smije se provoditi bez Gallupove pisane saglasnosti, pa ih ovdje ne navodimo.

Gallup u 11. izdanju svoje meta-analize (maj 2024.) objedinjuje 736 studija u 347 organizacija iz 53 djelatnosti, sa zaposlenima u 90 zemalja: ukupno 183.806 poslovnih i radnih jedinica s 3.354.784 zaposlena. Korelacija angažovanosti i zbirne mjere uspješnosti jedinice, korigovana za grešku mjerenja, iznosi 0,49. Medijan razlike između četvrtine jedinica s najvišom i četvrtine s najnižom angažovanošću bio je 23% u profitabilnosti.

To je istraživanje firme kojoj je Q12 dio posla, na podacima njenih klijenata, a izvještaj kaže da se ne bavi direktno pitanjem uzroka. Raniju verziju analize (2002., 7.939 poslovnih jedinica u 36 firmi) Harter, Schmidt i Hayes objavili su u recenziranom časopisu Journal of Applied Psychology. Naša procjena: Gallupove brojke čitajte kao vezu na nivou timova, ne kao obećanje da će anketa sama povećati dobit.

Koliko su angažovani zaposleni u BiH?

Prema Gallupovim podacima za BiH (State of the Global Workplace 2026), u prosjeku anketa od 2023. do 2025. angažovano je 15% zaposlenih, neangažovano 69%, a aktivno neangažovano 16%. Prosjek za Evropu je 12%, također trogodišnji, a svjetski 20% za 2025. Podaci se odnose na ljude od 15 godina naviše koji rade za poslodavca.

Za BiH postoji i srodan podatak: u Eurofoundovom izvještaju o uslovima rada na Zapadnom Balkanu (2026.), iz telefonske ankete koja je u BiH rađena od marta do jula 2021., 59,7% zaposlenih u BiH složilo se s tvrdnjom da za svoj rad dobija priznanje koje zaslužuje, a u EU 72,2%. Izvještaj ne donosi podatak o angažovanosti, a priznanje za rad nije njena mjera. Istraživanje o tome kako firme u BiH mjere angažovanost i šta rade s rezultatima nismo našli.

S čim je angažovanost povezana?

U meta-analizi Christiana, Garze i Slaughtera angažovanost je bila povezana s boljim obavljanjem radnih zadataka (0,43) i s ponašanjem koje nije formalno dio posla, kao što je pomoć kolegama (0,34). U četiri studije u kojima učinak nije ocjenjivao sam zaposleni (1.139 ljudi), veza s obavljanjem zadataka bila je 0,39. Angažovanost je objašnjavala dio učinka i povrh zadovoljstva, privrženosti firmi i uključenosti u posao.

Među osobinama posla angažovanost je bila najjače povezana s raznovrsnošću zadataka (0,53) i značajem zadatka (0,51). Autori upozoravaju da je u većini studija sve mjereno u isto vrijeme, uglavnom samoprocjenom, što može preuveličati veze. To su korelacije, ne dokaz uzroka.

Novija meta-analiza Line Neuber i saradnika, objavljena online 2021. u časopisu European Journal of Work and Organizational Psychology, obuhvata 179 korelacija s ukupno 139.182 ispitanika. Angažovanost je bila povezana s boljim obavljanjem zadataka (0,48) i s manje izostanaka s posla (-0,17), i to i s kasnijim učinkom i kasnijim izostancima. Kako je učinak mjeren, sažetak ne kaže, a puni tekst nismo mogli otvoriti.

Još novija meta-analiza Corbeanu i Iliescua (Journal of Personnel Psychology, 2023.) na 166 uzoraka navodi nižu vezu s radnim učinkom, 0,37. Sažetak ne kaže da li je ta brojka, kao 0,48, korigovana za grešku mjerenja, pa ih ne treba direktno porediti.

Može li se angažovanost povećati?

Meta-analiza koju su 2017. u časopisu Journal of Organizational Behavior objavili Knight, Patterson i Dawson obuhvata 20 kontrolisanih studija programa na radnom mjestu, koji su angažovanost mjerili provjerenim upitnikom, najčešće UWES-om. Ukupan učinak, izračunat na 14 studija, bio je mali, ali pozitivan (g = 0,29). U studijama s grupnim programima učinak je bio srednji do velik (g = 0,51), ali kad su autori izostavili jedinu studiju s pojedinačnim programom, razlika između vrsta programa bila je tek na granici značajnosti. Studije su se mnogo razlikovale, kao i to koliko su programi stvarno provedeni.

Naša procjena: od jedne ankete i nekoliko akcija ne očekujte veliki skok, a program u grupi vrijedi probati prije pojedinačnih savjeta.

Kako pripremiti anketu?

Lena-Alyeska Huebner i Hannes Zacher objavili su 2021. u časopisu Frontiers in Psychology sistematski pregled istraživanja o tome šta firme rade poslije ankete zaposlenih. Za samu anketu zaključuju da je korisno kad upitnik odgovara firmi i kad menadžeri i timovi po pitanjima mogu nešto uraditi. U uvodu rada, pozivajući se na De Waala (2014), navode i da firme korak poslije ankete često zanemare, jer anketu smatraju završenom kad prikupe podatke.

Naša preporuka:

  • Prije ankete odlučite šta ćete s rezultatima i kada ih objavljujete, i to recite zaposlenima.
  • Upitnik koristite s dozvolom (UWES uz dozvolu autora, Q12 uz Gallupovu saglasnost) ili napišite svoj.
  • Uz pitanja o angažovanosti pitajte o temama na koje firma može uticati: komunikacija, odnos s menadžmentom, mogućnosti razvoja, balans privatnog i poslovnog života i osjećaj pripadnosti.
  • Menadžerima prije ankete dajte vrijeme i kratku obuku za razgovor s timom o rezultatima.

Šta raditi s rezultatima ankete?

Problem nastaje kad rezultati završe u prezentaciji u ladici, bez jasnih narednih koraka. Huebner i Zacher su objedinili 53 rada objavljena od 1952. do 2021., od kojih 47 prije 2010. Nalazi su miješani: većina studija našla je poboljšanje na nekim ishodima, druge ga nisu mogle ponoviti, a autori upozoravaju da se studije bez rezultata rjeđe objavljuju. Na osnovu pregleda preporučuju da se poslije ankete ne podijele samo rezultati, nego da se stvarno napravi plan akcije, i da taj posao vode menadžeri, uz obuku, dovoljno vremena i podršku uprave.

Jedan od radova iz pregleda je studija Churcha i saradnika iz 2012., o anketama i planovima akcije tokom 11 godina u jednoj multinacionalnoj firmi potrošačkih proizvoda. Prema opisu u pregledu Huebner i Zacher, zaposleni koji su rekli da su rezultati podijeljeni i da se po njima radilo davali su povoljnije ocjene u svim pitanjima i svim godinama. Oni koji su rekli da po rezultatima ništa nije preduzeto kao jedan od razloga naveli su da menadžeri nisu bili posvećeni provođenju. Grupe su formirane po odgovorima samih zaposlenih, pa je to veza, ne dokaz da je akcija podigla ocjene.

Koraci poslije ankete

Naša preporuka:

  1. U roku od dvije do četiri sedmice objavite rezultate cijeloj firmi, a svakom timu njegove, ako ima bar pet odgovora.
  2. Menadžer s timom razgovara o rezultatima i bira jednu do tri stvari koje tim može sam promijeniti. Rješenja tražite od ljudi, jer oni najbolje znaju s kakvim se izazovima susreću u svakodnevnom radu.
  3. Za svaku stvar zapišite ko radi šta i do kada.
  4. Teme koje tim ne može sam riješiti, kao što su plate, benefiti ili radno vrijeme, idu upravi, s rokom za odgovor.
  5. Promjene ne moraju biti velike: uz nove benefite ili fleksibilno radno vrijeme vrijede i bolja interna komunikacija ili drugačiji način davanja povratne informacije.
  6. Poslije tri do šest mjeseci javite šta je urađeno, šta nije i zašto, pa tek onda pokrenite novu anketu. Kratke provjere između godišnjih anketa imaju smisla samo ako stignete odgovoriti i na njih.

Kako sačuvati anonimnost?

Naša procjena: odgovor iz tima od četiri osobe, uz spol, godine ili staž, lako se pripiše čovjeku. Zato zaposlenima tačno recite da li je anketa anonimna (niko ne može povezati odgovor s osobom) ili povjerljiva (HR ili vanjska firma zna ko je odgovorio, ali rezultate pokazuje samo zbirno). I Gallup u izvještaju piše da se ankete zaposlenih zbog povjerljivosti obično prikazuju na nivou timova i jedinica, ne pojedinaca.

Naša preporuka:

  • Rezultate tima pokazujte tek od pet odgovora, a manji tim spojite sa susjednim.
  • Ne pitajte ništa po čemu se osoba u malom timu prepoznaje, kao što su tačan staž ili godine.
  • Otvorene komentare prije menadžera neka pročita neko izvan tima i ukloni detalje po kojima se autor prepoznaje.
  • Ako anketu vodi vanjska firma, ugovorom uredite ko vidi pojedinačne odgovore i kada se brišu.

Druge načine da čujete ono što ljudi u anketi ne kažu, kao što su anonimni kanal i sastanci rukovodioca s timom bez direktnog šefa, opisujemo u vodiču o organizacijskoj šutnji.

Šta kaže Zakon o zaštiti ličnih podataka?

Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ 12/25; Paragraf do 21. 10. 2026. ne navodi izmjene) je državni zakon, pa važi u cijeloj BiH, i u Brčko distriktu; primjenjuje se na obradu koju obavlja kontrolor podataka ili obrađivač koji ima sjedište ili poslovni nastan, prebivalište ili boravište u BiH (član 6. stav 1.). Lični podatak je „svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi“ (član 4. tačka a)), a identitet se može utvrditi „posredno ili neposredno“, između ostalog „pomoću jednog ili više faktora svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili društveni identitet tog lica“ (tačka b), definicija nosioca podataka). Naša procjena: odgovore koji se mogu povezati s osobom tretirajte kao lične podatke.

Šta zakon traži kod ankete?

Kad se podaci prikupljaju od same osobe, kontrolor joj u trenutku prikupljanja kaže, između ostalog, ko je i kako ga kontaktirati, u koju svrhu i po kom pravnom osnovu obrađuje podatke i ko ih prima (član 15. stav 1.), a kad je to neophodno za pravičnu i transparentnu obradu, i koliko se čuvaju i koja prava osoba ima (stav 2.). Ako anketu u vaše ime vodi vanjska firma (obrađivač), obrada se uređuje ugovorom ili drugim pravnim aktom koji navodi, između ostalog, predmet, trajanje, prirodu i svrhu obrade i vrstu ličnih podataka (član 30. stav 3.). Podaci se prikupljaju u posebne, izričite i zakonite svrhe i ograničavaju na ono što je neophodno (član 7. stav 1. tačke b) i c)). Član 55. kaže da se pravila o obradi ličnih podataka u kontekstu zaposlenja preciziraju posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom. Ovo je pregled zakonskih odredbi, ne pravni savjet.

Ko u firmi vodi angažovanost?

U nekim firmama za to postoji posebna uloga, employee engagement menadžer. On osluškuje potrebe zaposlenih kroz ankete, fokus grupe i razgovore jedan na jedan, predlaže programe (priznanje i nagrađivanje, team building, volontiranje, wellbeing programi, fleksibilni načini rada) i brine da ljudi pravovremeno i jasno saznaju za važne odluke i promjene. Most je između zaposlenih i menadžmenta: prenosi signale s terena i predlaže promjene u politici ili kulturi rada. Opis uloge je naš, ne nalaz istraživanja. Više o ulozi HR-a naći ćete u temi HR menadžment.

Kakva je uloga menadžera?

Gallup u izvještaju o američkim menadžerima (2015) procjenjuje da na menadžera otpada najmanje 70% razlike u angažovanosti zaposlenih među poslovnim jedinicama. Naša procjena: zato angažovanost ne može biti posao jedne osobe.

Naša preporuka za podjelu posla:

KoŠta radi
upravaodlučuje o temama za cijelu firmu (plate, benefiti, radno vrijeme), daje menadžerima vrijeme za rad s timom i javno odgovara na rezultate
HR ili engagement menadžervodi anketu, čuva anonimnost, priprema rezultate po timovima, obučava menadžere i prati da li se planovi provode
menadžer timarazgovara s timom o rezultatima, s njim pravi plan i javlja šta je urađeno
zaposleniiskreno odgovaraju, predlažu rješenja, učestvuju u akcijama i kažu kad se ništa ne mijenja

Izvor: naša preporuka.

Naša procjena: u manjoj firmi to može biti dio posla HR-a ili direktora; važno je da je jasno ko vodi koji korak. Cilj je da se problemi rješavaju prije nego što neko odluči otići. Šta menadžer tu može uraditi, opisujemo u vodiču o tome zašto dobri radnici odlaze.

Lista za provjeru

Lista je naša preporuka.

  • Znamo zašto mjerimo, kada objavljujemo rezultate i ko pravi plan.
  • Zaposleni prije ankete znaju ko je vodi, ko vidi odgovore i koliko se čuvaju.
  • Rezultate tima pokazujemo tek od pet odgovora i ne pitamo ništa po čemu se osoba prepoznaje.
  • Svaki tim ima jednu do tri akcije s odgovornom osobom i rokom.
  • Poslije tri do šest mjeseci javljamo šta je urađeno, šta nije i zašto.
  • Osim odgovora na pitanje koliko su naši ljudi angažovani, imamo i odgovor na pitanje šta smo konkretno promijenili zahvaljujući njihovom feedbacku.