Tihi otkaz (quiet quitting): šta je, kako ga prepoznati i šta uraditi
Vodič za zaposlene, vođe timova, menadžere i HR: odakle dolazi izraz tihi otkaz, šta je Gallup izmjerio, s čim istraživanja povezuju povlačenje s posla, po čemu se ono vidi bez etiketa i šta mogu uraditi menadžer i zaposleni, uz listu za provjeru.
Ukratko: Tihi otkaz (quiet quitting) je naziv koji se 2022. proširio s TikToka: zaposleni ostaje i radi ono što posao traži, ali ne daje više od toga. Gallup je procijenio da tako radi najmanje polovina zaposlenih u SAD-u. Istraživanja manju angažovanost povezuju s jednoličnim poslom, a manje dodatnog truda s prekršenim obećanjima poslodavca. Naša preporuka: prvo razgovor, ne etiketa.
Vodič je za zaposlene, vođe timova, menadžere i HR u firmama u BiH. Tihi otkaz, tiho odustajanje i tihi odliv talenata nazivi su za istu pojavu: čovjek ostaje na poslu, ali se iznutra povlači. Ostale tekstove o motivaciji naći ćete u temi Motivacija i angažman.
Šta je tihi otkaz i odakle dolazi izraz?
Izraz se proširio u ljeto 2022. Prema tekstu američkog javnog radija NPR iz septembra 2022., veliki talas počeo je na TikToku, videom od 17 sekundi koji je objavio inženjer Zaid Khan, tada u dvadesetim godinama. Khan u videu kaže da je za izraz nedavno čuo: ne dajete otkaz, nego odustajete od ideje da na poslu treba davati više od traženog. Ko je izraz prvi upotrijebio, nismo mogli utvrditi.
Alexander Serenko je u osvrtu (Journal of Knowledge Management, 2023) analizirao 672 komentara na TikToku i literaturu. Tihi otkaz opisuje kao stav: zaposleni svjesno svodi rad na opis posla, ispunjava očekivanja, ali ih ne premašuje, i ne javlja se za dodatne zadatke. Izraz je nov, piše Serenko, ali ideje iza njega nisu: sežu decenijama unazad.
Šta tihi otkaz nije?
Naša procjena: tri stvari se često miješaju s tihim otkazom, a traže drugačiji odgovor.
- Granice na poslu. Ko ne odgovara na poruke poslije radnog vremena ili odbije dodatni zadatak jer bi drugi posao kasnio, ne povlači se nužno iz posla. Kako dogovoriti ili odbiti dodatni zadatak, piše u vodiču o granicama na poslu.
- Rad po dogovoru. Raditi dobro i na vrijeme ono što piše u ugovoru i opisu posla nije problem sam po sebi. Gallup u analizi iz 2022. ističe da većina poslova danas traži i nešto dodatnog truda u saradnji s kolegama i brizi za kupce (ocjena Gallupa, ne mjerenje). Naša preporuka: ako vaš posao to traži, napišite to u opis posla i ciljeve.
- Izgaranje (burnout). Svjetska zdravstvena organizacija ga u klasifikaciji ICD-11 ne svrstava u bolesti, nego u pojave vezane za posao: to je sindrom koji nastaje zbog hroničnog stresa na poslu koji nije uspješno savladan. Obilježja su iscrpljenost, sve veća mentalna udaljenost od posla ili cinizam prema njemu i osjećaj manje profesionalne djelotvornosti. Udaljavanje od posla izvana može izgledati isto kao tihi otkaz.
Psihologinja dr. Dragana Mitrić Aćimović u razgovoru za naš magazin ovako opisuje promjenu odnosa prema poslu kod izgaranja: „Osoba koja je ranije bila vrlo posvećena poslu počinje da se distancira od njega, cinična je ili ravnodušna.“ Naša procjena: povlačenje zato nije uvijek manjak volje. Može biti i znak da je čovjek dugo davao previše.
Da li je dodatni trud uvijek dobar?
Može imati cijenu. Mark Bolino i William Turnley su u istraživanju (Journal of Applied Psychology, 2005) na uzorku od 98 parova našli da je više lične inicijative na poslu, kako ju je ocijenio partner ili partnerica zaposlenog, išlo uz veću preopterećenost obavezama, više stresa na poslu i više sukoba između posla i porodice. Veza sa sukobom posla i porodice bila je jača kod žena nego kod muškaraca. Zemlju sažetak ne navodi, a puni tekst nismo našli.
Šta je Gallup izmjerio, a šta nije?
Američka firma za ankete i savjetovanje Gallup je u toj analizi iz septembra 2022. (autor Jim Harter) procijenila da tihi otkazivači čine najmanje polovinu zaposlenih u SAD-u. Posebno pitanje o tihom otkazu Gallup u analizi ne navodi. Mnoge tihe otkazivače svrstao je u svoju postojeću kategoriju neangažovanih: ljudi koji rade nužni minimum i psihički su odvojeni od posla. Podaci su iz ankete iz juna 2022. na slučajnom uzorku od 15.091 zaposlenog u SAD-u, od 18 godina naviše, s punim i nepunim radnim vremenom.
Prema Gallupu, pad angažovanosti počeo je u drugoj polovini 2021., a među onima s najvećim padom bili su menadžeri: angažovan je bio samo jedan od tri menadžera. Pad je posebno bio vezan za četiri stvari: jasna očekivanja, priliku za učenje i rast, osjećaj da je nekome stalo do zaposlenog i vezu s misijom ili svrhom firme.
U ovoj analizi Gallup nije mjerio šta ljudi stvarno rade: kategorije su iz odgovora zaposlenih u anketi, a veza pada s ove četiri stvari je Gallupovo čitanje vlastitih podataka, ne dokaz uzroka. Gallupove brojke za BiH i zašto nisu izmjeren tihi otkaz objasnili smo u vodiču o tihoj ambiciji.
S čim istraživanja povezuju povlačenje s posla?
Istraživanja u ovom dijelu ne mjere tihi otkaz pod tim imenom, nego angažovanost, povlačenje s posla i doprinos koji posao formalno ne traži, a pomaže firmi (pomoć kolegama, inicijativa, dobrovoljni zadaci). Nalazi u nastavku su veze, ne dokaz uzroka.
Kakav posao ide uz veću angažovanost?
Michael Christian, Adela Garza i Jerel Slaughter objavili su 2011. u časopisu Personnel Psychology meta-analizu o angažovanosti, koju definišu kao relativno trajno stanje u kojem čovjek u posao ulaže svoju energiju. Prema rukopisu rada u repozitoriju Univerziteta Sjeverne Karoline, objedinili su 91 studiju. Angažovanost je bila povezana s boljim učinkom na zadacima i s više doprinosa koji posao formalno ne traži.
Od osobina posla najjače veze imala je s raznovrsnošću zadataka i sa značajem posla (koliko posao utiče na druge ljude), slabije sa samostalnošću, povratnom informacijom, podrškom kolega i nadređenih i odnosom s neposrednim rukovodiocem. Bila je povezana i s osobinama ličnosti: savjesnošću, sklonošću pozitivnim emocijama i proaktivnošću. U modelu s osobinama posla, vođenjem i dvije od tih osobina ličnosti, od osobina posla izdvojili su se samo raznovrsnost i značaj posla; povezane su ostale i obje osobine ličnosti, a vođenje tek slabo. Većina studija mjerila je sve u istom trenutku i preko samoprocjene, pa su veze, upozoravaju autori, možda precijenjene.
Naša procjena: kad vidite povlačenje, pogledajte i sam posao. Da li osoba godinama radi isto i zna li kome njen rad koristi?
Šta ide uz osjećaj da firma nije ispunila obećanje?
Hao Zhao, Sandy Wayne, Brian Glibkowski i Jesus Bravo objavili su 2007. u časopisu Personnel Psychology meta-analizu o kršenju psihološkog ugovora: osjećaju zaposlenog da firma nije ispunila obaveze koje je, po njegovom shvatanju, preuzela. Kršenje je bilo povezano sa svim ispitanim ishodima osim stvarnog odlaska iz firme: s osjećajem povrede, nepovjerenjem, manjim zadovoljstvom poslom i privrženošću firmi, češćom namjerom odlaska, slabijim učinkom i manje dobrovoljnog doprinosa. Broj studija sažetak ne navodi.
Naša procjena: to se slaže s opisom tihog odliva talenata, u kojem čovjek ne ode, nego ostane i daje manje. Razlog da se ostane može biti sigurnost posla, umor od promjena ili to što je lakše ostati nego tražiti novi posao.
Slično su tihi otkaz opisali HR menadžeri u Grčkoj u kvalitativnom istraživanju Andri Georgiadou i saradnika (Human Resource Management, 2025): kao proces koji počinje kršenjem psihološkog ugovora, a održava ga emocionalna iscrpljenost. To su njihova iskustva, ne mjerenje.
Da li je problem previše posla?
Zavisi od vrste zahtjeva. Eean Crawford, Jeffery LePine i Bruce Rich su u meta-analizi (Journal of Applied Psychology, 2010) našli da su zahtjevi posla bili povezani s više izgaranja, a resursi (na primjer podrška i samostalnost u radu; primjeri su naši) s manje izgaranja i s većom angažovanošću. Zahtjevi koje zaposleni obično doživljavaju kao prepreku išli su uz manju angažovanost, a oni koje doživljavaju kao izazov uz veću. Sažetak ne kaže koji su zahtjevi u kojoj grupi.
Naša procjena: težak, ali jasan i dostižan rok nije isto što i posao koji koče nejasne upute, stalna promjena prioriteta i papirologija. Prvo uklonite ovo drugo.
Šta znamo za BiH?
Istraživanje o tihom otkazu u BiH nismo našli. Najbliži podaci su iz Eurofoundovog izvještaja o uslovima rada na Zapadnom Balkanu (2026.), iz telefonske ankete koja je u BiH rađena od marta do jula 2021. Izvještaj ne daje podatke o angažovanosti ni o tihom otkazu, a ni o plati, ali daje podatke o priznanju, podršci nadređenog i tempu rada.
| Tvrdnja iz ankete | BiH | EU |
|---|---|---|
| Za svoj rad dobijam priznanje koje zaslužujem (zaposleni koji se slažu) | 59,7% | 72,2% |
| Nadređeni mi uvijek pomaže i podržava me (zaposleni) | 48,4% | 41,1% |
| Posao uvijek ili često traži rad vrlo velikom brzinom (radnici) | 31,5% | 49,1% |
Izvor: Eurofound, 2026., tabela 18, tabela 11 i slika 5; anketa o uslovima rada iz 2021.
Priznanje je jedino od tri gdje je slika u BiH lošija nego u EU (kod brzine rada manji postotak je bolji): među šest zemalja Zapadnog Balkana ispod 60% su samo BiH, Crna Gora i Srbija. Naša procjena: zato je priznanje prva stvar koju u firmi u BiH vrijedi provjeriti kad vidite povlačenje. To su ipak prosjeci za cijelu zemlju iz 2021., a vaša firma može biti drugačija.
Po čemu se povlačenje vidi, bez etiketa?
Znakovi u nastavku su naša procjena, ne lista iz istraživanja. Nijedan sam po sebi ne dokazuje tihi otkaz. Važna je promjena u odnosu na to kako je ista osoba radila ranije, a ne poređenje s najglasnijim članom tima.
- Neko ko je ranije dolazio s idejama sada na sastanku samo klimne glavom.
- Prestaje se javljati za nove zadatke, projekte i odgovornosti izvan osnovnog opisa posla.
- Više ne traži povratnu informaciju i ne pita kako može bolje.
- Obaveze su urađene i rokovi ispoštovani, ali bez inicijative: problem ne javlja dok ne postane hitan.
- Povlači se iz neformalnih razgovora s kolegama i iz timskih aktivnosti.
- Pada kvalitet ili brzina rada, a rokovi se češće probijaju.
- Češće kasni, ranije odlazi ili je češće odsutan.
Kod posljednjeg znaka budite oprezni. Christopher Berry, Ariel Lelchook i Malissa Clark su u meta-analizi (Journal of Organizational Behavior, 2011) našli da su kašnjenje, izostanci i odlazak iz firme, kad ih zaposleni sami biraju, međusobno tek slabo do umjereno povezani, a kašnjenje i odlazak skoro nikako (korigovana korelacija 0,01). Broj studija sažetak ne navodi. Najviše podrške u njihovoj analizi ipak je dobio model postepenog povlačenja: prema njemu kašnjenje može umjereno predviđati izostanke, a izostanci odlazak. Naša procjena: kašnjenje samo po sebi nije pouzdan znak da se neko sprema otići.
Naša preporuka: ne zaključujte iz znakova, nego pitajte. Isti znakovi mogu doći od izgaranja, bolesti, brige u porodici, sukoba u timu ili posla koji je postao jednoličan. Etiketa „tihi otkazivač“ zatvara razgovor prije nego što počne.
Šta može uraditi menadžer?
Gallup je u istoj analizi ocijenio da je tihi otkaz simptom lošeg upravljanja i preporučio jedan smislen razgovor sedmično sa svakim članom tima, od 15 do 30 minuta; to je ocjena i preporuka, ne rezultat eksperimenta. U izvještaju o američkim menadžerima (Beck i Harter, 2015) Gallup procjenjuje da na menadžere otpada najmanje 70% razlike u angažovanosti među poslovnim jedinicama.
Koraci za menadžera
Naša preporuka:
- Razgovarajte jedan na jedan, redovno. Kratko, svake sedmice ili dvije, ne samo o rokovima: o opterećenju, preprekama u radu i onome što bi osoba željela raditi više.
- Opišite promjenu, bez etikete. Na primjer: „Primjećujem da se na sastancima javljate rjeđe nego ranije. Kako vam je sada na poslu?“ Zatim slušajte, bez prekidanja i odbrane.
- Rasteretite kad je posla previše. Dogovorite šta ima prednost, a šta može čekati ili preći na drugoga. Gdje posao dozvoljava, ponudite fleksibilnije radno vrijeme ili rad od kuće i imajte razumijevanja za privatne obaveze. Prekovremene sate i dostupnost vikendom ne hvalite kao posvećenost.
- Priznajte konkretan rad. Pohvalite rezultat i trud koji se podrazumijevao, javno ili nasamo, kako osoba više voli; često je dovoljna kratka zahvala. Bonuse dijelite po jasnim kriterijima.
- Razgovarajte o razvoju. Pitajte kuda osoba želi ići i šta je motiviše (nije isto za sve): novo znanje, veći projekat, mentor, obuka. Kad nema mjesta za unapređenje, ponudite novi zadatak ili veću odgovornost.
- Pokažite smisao posla. Recite kome koristi ono što osoba radi i kako se to veže za ciljeve firme; gdje se može, unesite više raznovrsnosti u zadatke.
- Uključite ljude u odluke. Pitajte za mišljenje prije odluke koja se tiče nečijeg posla i recite šta je bilo s prijedlogom. Neka ljudi mogu bez straha reći da se ne slažu, a informacije o firmi neka ne stižu samo do nekolicine.
- Obećajte samo ono što možete ispuniti. Kad obećanje o napredovanju, povišici ili obuci ne možete održati, recite to na vrijeme i objasnite zašto.
Koja pitanja postaviti u razgovoru?
Pitanja su naša preporuka.
- Šta vam je na poslu sada najteže?
- Šta biste voljeli raditi više, a šta manje?
- Da li znate šta se od vas očekuje ovog mjeseca?
- Da li imate sve što vam treba za posao?
- Šta da ja uradim drugačije?
Kako s dobrim radnikom razgovarati o tome šta ga drži u firmi dok je još tu, piše u vodiču o tome zašto dobri radnici odlaze.
Šta može uraditi zaposleni?
Serenko tihi otkaz naziva mačem s dvije oštrice: pomaže da se izbjegne izgaranje, ali može ugroziti karijeru. To je njegov zaključak iz komentara i literature, ne mjerenje.
Naša preporuka:
- Imenujte šta se promijenilo. Da li je problem količina posla, posao koji vam više ništa ne znači, nepravedan odnos, prekršeno obećanje ili umor koji ne prolazi?
- Recite to menadžeru, s prijedlogom. Umjesto tihog povlačenja tražite razgovor: šta vam smeta, šta biste promijenili i šta možete preuzeti umjesto onoga što ne stižete.
- Granice postavite otvoreno. Granica koju je menadžer čuo i prihvatio bolja je od one za koju znate samo vi.
- Neka se dogovoreni posao vidi. Kad radite tačno onoliko koliko je dogovoreno, radite to dobro i na vrijeme i javite kad je urađeno, da se to ne shvati kao nezainteresovanost.
- Kad umor traje, potražite stručnu pomoć. Ako ne prolazi ni poslije odmora, razgovarajte s ljekarom, psihologom ili psihoterapeutom.
- Ako ostajete samo iz navike ili straha od promjene, priznajte to sebi. Raspitajte se o drugom poslu u firmi ili izvan nje dok još imate posao.
Lista za provjeru za menadžera
Lista je naša preporuka.
- Sa svakim članom tima u posljednje dvije sedmice imali ste razgovor koji nije bio samo o rokovima.
- Promjenu u ponašanju ste prvo opisali i pitali, a nikoga niste nazvali tihim otkazivačem.
- Svako u timu zna šta se od njega očekuje ovog mjeseca i šta ima prednost.
- U posljednjih mjesec dana pohvalili ste konkretan rad svakog člana tima.
- Svaki član tima ima plan razvoja za narednu godinu.
- Obećanja o napredovanju, povišici i obuci su ispunjena ili je na vrijeme rečeno zašto nisu.