Zašto kompanije biraju Balkan za BPO: plate, jezik, primjeri

Ukratko: Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, privlači BPO i outsourcing kompanije stvarnim prednostima: plate niže od zapadnoevropskih, ista vremenska zona kao većina EU tržišta i mjereno visoko znanje engleskog jezika. Konkretne firme (SocialNet, Infobip) stvarno postoje, ali zvanični podaci o stranim ulaganjima ne izdvajaju BPO kao posebnu granu, a česta tvrdnja o kulturnoj blizini nije nalaz nijednog istraživanja.

BPO (Business Process Outsourcing), izmještanje poslovnih procesa, dugo je bio sinonim za Indiju i Filipine, a kasnije i za jeftiniju varijantu u istočnoj Evropi. Posljednjih godina u tu priču sve češće ulazi i Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu: firme ovdje otvaraju kontakt centre, IT timove i administrativne odjele koji opslužuju tržišta zapadne Evrope, a u pojedinim slučajevima i Sjedinjenih Država.

Stariji tekstovi o ovoj temi uglavnom su nabrajali razloge, obrazovana radna snaga, jezici, kulturna blizina, povoljnije plate, bez ijednog izvora i bez konkretnog primjera firme koja to zaista radi. Ovaj vodič ide drugim putem: provjerava šta o platama, jezičkim vještinama i stvarnom prisustvu kompanija kažu zvanični podaci iz BiH i stvarne firme koje ovdje rade, a šta od uobičajenih tvrdnji jednostavno nije mjereno nijednim istraživanjem.

Šta se stvarno može provjeriti: jezik i vremenska zona

Dva razloga koja se u ovoj priči najčešće navode zaista se mogu provjeriti neovisno od marketinga kompanija koje nude outsourcing usluge.

Prvi je vremenska zona: Bosna i Hercegovina je u istoj vremenskoj zoni (CET) kao većina zapadnoevropskih tržišta, za razliku od Indije ili Filipina. Ovo je geografska činjenica, ne nalaz istraživanja, ali objašnjava zašto kompanija kojoj treba podrška kupcima u Njemačkoj ili Austriji preko dana ne mora organizovati noćne smjene kao kod udaljenijih destinacija.

Drugi je znanje engleskog jezika, i tu postoji mjerenje, uz jedno veliko ograničenje. Najnovije izdanje EF English Proficiency Indexa (EF EPI) za 2025. godinu rangira Bosnu i Hercegovinu na 21. mjesto od 123 zemlje i teritorije, sa rezultatom 591 bod, iznad globalnog prosjeka od 488. Problem je što EF EPI ne testira nasumičan uzorak stanovništva, nego ljude koji sami izaberu da besplatno urade EF-ov online test; pregled metodologije to naziva pristrasnošću samoizbora i napominje da indeks mjeri znanje onih koji su se sami prijavili, ne cijele populacije. Rezultat je realan podatak o jednom, nenasumičnom uzorku, ne o prosječnom govorniku u BiH.

Treći razlog, kulturna blizina sa zapadnom Evropom, ostaje van ove provjere: nijedna statistička agencija ni istraživanje ga ne mjeri na način koji bi se mogao citirati. To ne znači da ne postoji, nego da je, za sada, utisak kompanija i njihovih menadžera, ne nalaz istraživanja.

Plate u BiH: šta pokazuju zvanični podaci

Ono što se može provjeriti do detalja jeste visina plata, direktno iz zvanične statistike. Prema saopćenju Agencije za statistiku BiH za juni 2026., prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH iznosila je 1.706 KM. Ista tabela pokazuje da plate po djelatnosti nisu jednake: sektor „Informacije i komunikacije“, gdje spada veći dio IT outsourcinga, imao je prosječnu neto plaću od 2.244 KM, dok su „Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti“, gdje po klasifikaciji BHAS spadaju kontakt centri i veći dio administrativnog BPO posla, imale 1.469 KM, ispod ukupnog prosjeka.

Po zvaničnom kursu Centralne banke BiH, jedan euro za 1,95583 KM, to je naš obračun od oko 872 eura mjesečno za ukupan prosjek, 1.147 eura za sektor informacija i komunikacija, i 751 eura za administrativne i pomoćne usluge.

Izvor: Agencija za statistiku BiH, saopćenje za juni 2026.; obračun u eurima je naš, po zvaničnom kursu Centralne banke BiH.

Za poređenje s Evropskom unijom treba opreznost, jer to nisu isti pokazatelji. Eurostat za 2024. navodi prosječan trošak rada u EU od 33,5 eura po satu, od najnižeg u Bugarskoj (10,6 eura) do najvišeg u Luksemburgu (55,2 eura); to je trošak poslodavca po satu rada, sa doprinosima, ne neto plaća zaposlenog na mjesečnom nivou kao u tabeli gore. BiH nije članica EU i Eurostat je ne obrađuje u ovoj tabeli, pa iz dva broja ne izvodimo tačan omjer, samo red veličine razlike između tržišta rada u BiH i u EU.

Dvije firme koje to pokazuju u praksi

Iza ovih brojki stoje stvarne firme, ne samo statistika. SocialNet, sarajevska firma osnovana oko 2013. godine, u junu 2020. imala je 180 zaposlenih u BiH i pružala je usluge kontakt centra njemačkom tržištu, s klijentima koji su u tom trenutku uključivali RWE, Vodafone, O2 i SAP; iz istog centra u Sarajevu i podružnice u Zagrebu opsluživala je i jednu američku logističku firmu na engleskom jeziku. Ovo je primjer upravo onog BPO posla o kojem ovaj vodič govori: kontakt centar u BiH koji radi za klijente u drugoj zemlji i na drugom jeziku.

Infobip, hrvatska firma za komunikacijske tehnologije, širi se u istom pravcu: prema izvještaju iz februara 2019., njena kancelarija u Sarajevu je tada imala više od 120 zaposlenih; godinu kasnije, prema izvještaju iz februara 2020., taj broj je porastao na preko 160 zaposlenih, a firma je kupila zemljište u Sarajevu za kampus planiran za više od 500 radnih mjesta. Da li je kampus otvoren i koliko ljudi danas radi u Infobipovom Sarajevu, nismo mogli provjeriti iz javno dostupnih izvora bez posjete sajtu kompanije; ovo je najnovija brojka koju smo mogli potvrditi, ne nužno trenutno stanje.

Šta ti podaci ne pokazuju

Nekoliko stvari ostaje otvoreno, i vrijedi ih imati na umu prije nego se ponovi priča o Balkanu kao BPO destinaciji.

Prvo, koliko je stranih ulaganja zaista usmjereno u BPO ili IT usluge, ne znamo iz agregatnih podataka. Centralna banka BiH navodi da je priliv direktnih stranih ulaganja u BiH u 2025. iznosio 1,41 milijardu KM, naš obračun oko 721 milion eura, najviše iz Njemačke, Srbije i Austrije, a po djelatnosti najviše u finansijske usluge, zatim trgovinu na veliko i malo; BPO ili IT usluge se u ovoj podjeli ne izdvajaju kao posebna kategorija, pa se njihov udio ne može izračunati iz ovih podataka.

Drugo, kulturna blizina sa zapadnom Evropom, koju i SocialNet i Infobip, kao i stariji tekstovi o ovoj temi, navode kao prednost, ostaje izjava kompanija o sebi, ne nalaz nezavisnog istraživanja; nijedan izvor u ovom vodiču je ne mjeri brojkom.

Treće, rezultat na EF EPI testu, i uz najbolju volju, ne govori o prosjeku radne snage, samo o onima koji su sami odabrali da urade besplatan online test; firma koja zapošljava za BPO posao treba sama testirati jezičko znanje kandidata, ne osloniti se na nacionalni rezultat.

Šta provjeriti ako razmišljate o poslu u BPO firmi u BiH

Za zaposlene i kandidate u BiH koji razmatraju posao u kontakt centru, administrativnom centru ili IT timu međunarodne firme, nekoliko provjera je korisnije od marketinškog teksta na sajtu poslodavca.

• Naša preporuka: provjerite da ponuđena plaća nije ispod prosjeka djelatnosti iz tabele gore, 1.469 KM neto za administrativne i pomoćne usluge, 2.244 KM za informacije i komunikacije u junu 2026., ne samo ispod onoga što oglas obećava.
• Naša preporuka: pitajte direktno o smjenama. BPO posao koji opslužuje tržište SAD-a ili zapadne obale često znači večernji ili noćni rad zbog razlike u vremenskoj zoni, čak i kad je razlika prema zapadnoj Evropi mala ili nikakva.
• Naša preporuka: provjerite da je poslodavac registrovan kao pravno lice u BiH, s ugovorom o radu po domaćem zakonu, ne samo predstavništvo koje posao ugovara preko firme u drugoj zemlji.
• Naša preporuka: ako se posao oglašava kao zahtjevan za jezik (njemački, engleski), provjerite da poslodavac zaista testira to znanje prije zapošljavanja; jedan samoprijavljen test, kao EF EPI, nije dovoljan dokaz ni za firmu ni za kandidata.

Za širi pregled šta poslodavci danas traže od kandidata, pogledajte vodič Koje vještine traže poslodavci.

A za razmišljanje o tome da li je veća, međunarodna firma bolji izbor od manje domaće kompanije, pogledajte vodič Mala firma ili velika kompanija.

Više tekstova o stanju tržišta rada u BiH je u temi Tržište rada.

O stranim ulaganjima u BiH pišemo u temi Investicije.