Ime brenda: šta kažu istraživanja, a šta je samo savjet
Prikaz onoga što psihološka istraživanja pokazuju o zvuku i pamtljivosti imena brenda, odvojeno od uobičajenih savjeta bez dokaza, uz praktične korake za pravnu zaštitu i provjeru na drugim tržištima.
Ukratko: Istraživanja o imenima brendova su rijetka, ali postoje. Eksperimenti pokazuju da zvuk imena utiče na percepciju veličine i brzine proizvoda, a da je lakše izgovorljivo ime povezano s pozitivnijim stavom. Pravna zaštita i dostupnost domene su praktična pitanja, ne nalazi istraživanja, a većina savjeta o imenovanju nema iza sebe dokaz.
Kad firma bira ime, obično čuje iste savjete: da bude kratko, pamtljivo, jedinstveno. Rijetko čuje da je dio tih savjeta zaista testiran u kontrolisanim eksperimentima, a dio je samo mišljenje agencija koje se prenosi s liste na listu, bez provjere. Posebno istraživanje o imenima brendova rađeno u BiH nismo našli. U nastavku razdvajamo ono što su psiholozi i marketinški istraživači stvarno mjerili od onoga što je praktičan savjet bez eksperimentalne provjere.
Više tekstova o brendu naći ćete u temi Brend i reputacija.
Da li zvuk imena utiče na to kako doživljavamo proizvod?
Eksperiment s izmišljenim sladoledom
Fonetski simbolizam je ideja da sam zvuk riječi, odvojeno od njenog značenja, kod ljudi stvara određene asocijacije. Eric Yorkston i Geeta Menon su to 2004. testirali u dva eksperimenta objavljena u Journal of Consumer Research. Studentima su predstavili izmišljeni sladoled pod imenom Frosh ili Frish, dvije riječi koje se razlikuju samo po jednom samoglasniku (zadnji glas u Froshu, prednji u Frishu).
U prvom eksperimentu (126 studenata), kad je ime predstavljeno kao stvarno ime proizvoda, Frosh je ocijenjen kremastijim, bogatijim i glađim od Frisha (prosjek 5,06 naprema 4,25 na skali od 1 do 7), a razlika se prenijela i na ukupnu ocjenu brenda i namjeru kupovine. Kad su ispitanicima rekli da je ime samo privremeno, za testiranje, razlika je nestala: ime više nije djelovalo kao izvor informacije o proizvodu. Drugi eksperiment (111 studenata) je pokazao da ta odbrana ne djeluje kad je pažnja ispitanika opterećena drugim zadatkom tokom čitanja: tad se efekat zvuka vraća čak i kad je ime oglašeno kao privremeno, što autori tumače kao dokaz da je efekat automatski i van svjesne kontrole.
Ovo je urađeno na studentima, s izmišljenim imenom, za jednu kategoriju proizvoda (sladoled). Autori pretpostavljaju da se princip širi i na druge proizvode, ali to ovim eksperimentom nije direktno testirano za svaku kategoriju.
Da li isti efekat vrijedi za prave kategorije proizvoda?
Tina Lowrey i L. J. Shrum su 2007. u istom časopisu proveli dva eksperimenta u kojima su ljudi birali između izmišljenih parova imena koja se razlikuju samo po jednom samoglasniku, za proizvode koji su po svojoj prirodi mali, brzi i oštri (nož, kabriolet) ili veliki, spori i tupi (SUV, čekić). Prema sažetku i više nezavisnih akademskih prikaza te studije (puni tekst rada nismo uspjeli pribaviti), ispitanici su za nož i kabriolet otprilike dva naprema jedan birali ime s prednjim samoglasnikom, povezanim s malim i brzim, a za SUV i čekić ime sa zadnjim samoglasnikom, povezanim s velikim i sporim. Ime čiji je zvuk nosio negativnu asocijaciju bilo je najmanje poželjno, bez obzira na kategoriju proizvoda.
Efekat, ipak, nije univerzalan. Christina Kuehnl i Alexandra Mantau su 2013. u International Journal of Research in Marketing provjerile sličan princip na nazivima automobila na više jezika i našle da izvorni govornici engleskog jezika uglavnom biraju ime s prednjim samoglasnikom bez obzira na vrstu automobila, suprotno od Lowrey i Shrum (2007). Veza zvuka i atributa proizvoda, dakle, postoji, ali zavisi od kategorije proizvoda i, izgleda, od jezika ispitanika.
Naša preporuka: ako želite da ime nosi osjećaj brzine, lakoće ili preciznosti, isprobajte verzije s prednjim samoglasnicima (zvuci i, e). Ako želite osjećaj snage, veličine ili pouzdanosti, isprobajte zadnje samoglasnike (o, u, a). Ovo nije garancija, nego smjer koji su potvrdili eksperimenti za određene kategorije proizvoda: testirajte varijante imena na ljudima iz ciljne grupe, umjesto da se oslonite samo na osjećaj tima koji ime bira.
Zašto se lako izgovorljivo ime bolje pamti i bolje prolazi?
Eksperiment s nazivima dionica
Psiholozi fluentnost obrade (osjećaj lakoće s kojom mozak obradi neku informaciju) povezuju s pozitivnijim stavom prema onome što se obrađuje: lakše je obraditi, lakše se sviđa. Adam Alter i Daniel Oppenheimer su 2006. u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences ovo testirali na nazivima kompanija na berzi, ne na brendovima u klasičnom smislu, ali na istom mehanizmu.
U laboratorijskom dijelu, deset studenata je ocijenilo izgovorljivost 60 izmišljenih naziva dionica, a druga grupa je, samo na osnovu tih naziva, procjenjivala kako bi te dionice prošle na berzi: dionice s lakše izgovorljivim imenima su procijenjene boljim. U drugom dijelu su analizirali 89 stvarnih dionica na njujorškoj berzi od 1990. do 2004., uz 16 ocjenjivača izgovorljivosti naziva. Hipotetičkih 1.000 dolara uloženih u deset dionica s najlakše izgovorljivim imenima donijelo je, prema autorima, 118 dolara više već prvog dana trgovanja i 333 dolara više nakon godinu dana od istog iznosa uloženog u deset dionica s najteže izgovorljivim imenima. Slična, manja razlika se pojavila i kod kratica (tikera) dionica, koje kompanija ne bira sama. Nakon šest mjeseci, sam naziv više nije mogao predvidjeti kretanje pojedinačne dionice. Jedan od autora, Oppenheimer, je upozorio da je riječ o jednoj grupi dionica i da investitori ne treba da mijenjaju portfolio samo na osnovu ovog nalaza.
Da li se ovo prenosi na imena brendova?
Ovo istraživanje je o nazivima dionica, ne o imenima brendova u klasičnom smislu, ali mjeri tačno ono što se u marketingu zove efekat fluentnosti: kad je nešto lakše obraditi, lakše pročitati, lakše izgovoriti, stav prema njemu je pozitivniji, čak i kad ljudi ne znaju zašto. Da isti mehanizam vrijedi i za imena proizvoda i firmi, naša je procjena, zasnovana na ovom istraživanju, ne direktan nalaz o brendovima.
Naša preporuka: ime koje ljudi mogu pročitati i izgovoriti na prvi pogled, bez razmišljanja kako se čita, ima prednost u pamćenju i u prvom utisku. Ako je ime strana riječ ili izmišljena kombinacija slova, provjerite na ljudima koji nisu učestvovali u njegovom biranju da li ga čitaju i izgovaraju onako kako vi zamišljate.
Šta istraživanja ne pokrivaju, a popularne liste tvrde
Većina onlajn savjeta o imenovanju brenda, uključujući i raniju verziju ovog teksta, je spisak praktičnih koraka bez navedenog izvora: provjerite domenu, provjerite žig, provjerite kako ime zvuči na drugim jezicima, testirajte izgovor na ljudima. Ovo su razumni koraci, ali nisu nalaz istraživanja, nego iskustvo agencija i pravnika koje nismo mogli potkrijepiti brojkom ili eksperimentom. U nastavku ih navodimo kao praktičan savjet, jasno obilježen, odvojeno od onoga što je gore potvrđeno eksperimentom.
Pravna zaštita i dostupnost domene
Ovo poglavlje je naša preporuka iz prakse, ne nalaz istraživanja. Prije nego što se vežete za ime, provjerite dvije administrativne stvari:
- Da li je ime već zaštićeno kao žig. U BiH se žigovi registruju kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (sjedište u Mostaru, uredi u Sarajevu i Banjoj Luci), koji vodi bazu registrovanih žigova dostupnu za pretragu prije podnošenja prijave. Ako planirate poslovanje i van BiH, provjerite žigove i u zemljama gdje planirate da nastupite.
- Da li je domena dostupna, i da li je dostupna i pod drugim nastavkom (.ba, .com) ako vam je važna dosljednost internetske adrese.
Pravni spor oko imena ili prinudna promjena imena poslije lansiranja je skuplja i štetnija za ugled nego produženo traženje imena na početku.
Da li ime zvuči dobro i na drugim jezicima?
Ako planirate da poslujete i izvan BiH, ili da vam dođu kupci koji govore drugim jezicima, provjerite kako se ime čita i da li ima neželjeno značenje na tim jezicima. Ovo nismo pronašli kao posebno istraživano područje u akademskoj literaturi o imenovanju brendova (fonetski simbolizam opisan gore je testiran pretežno na govornicima engleskog jezika), pa je i ovo naša preporuka iz prakse, ne nalaz istraživanja: prije lansiranja, neka ime pročita i izgovori nekoliko izvornih govornika svakog važnog tržišta, ne samo prevodilac ili automatski alat za provjeru.
Pregled: šta je testirano, a šta je praksa
| Tema | Šta pokazuje | Status |
|---|---|---|
| Zvuk imena (fonetski simbolizam) | Zvuk utiče na percepciju veličine, brzine i drugih osobina proizvoda, ali efekat zavisi od kategorije proizvoda i vjerovatno od jezika ispitanika. | Potvrđeno eksperimentima, s ograničenjima. |
| Lakoća izgovora (fluentnost) | Lakše izgovorljiva imena su povezana s pozitivnijom procjenom; direktno testirano na nazivima dionica, ne na brendovima. | Potvrđeno u drugom polju; prenos na brendove je naša procjena. |
| Dostupnost domene, zaštita žiga, provjera na drugim jezicima | Praktični koraci koji smanjuju rizik i trošak poslije lansiranja. | Naša preporuka, ne nalaz istraživanja. |
Izvor: Yorkston i Menon 2004, Lowrey i Shrum 2007, Kuehnl i Mantau 2013 i Alter i Oppenheimer 2006 (linkovi u tekstu iznad); treći red je naša preporuka. Opisi u tabeli su naši sažeci tih izvora.
Šta ovo znači za vaš izbor imena
Naša preporuka, na osnovu svega iznad:
- Testirajte kako zvuk kandidata za ime odgovara osobini koju želite da brend nosi (brzina, veličina, pouzdanost) na nekoliko ljudi iz ciljne grupe, ne samo na timu koji ime bira.
- Provjerite da ljudi ime mogu pročitati i izgovoriti bez objašnjenja. Ako morate da objašnjavate kako se ime čita, to je trošak koji ćete plaćati svaki put kad ga nekom predstavite.
- Provjerite žig kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i dostupnost domene prije nego što se vežete za ime, ne poslije.
- Ako ciljate tržišta na drugim jezicima, provjerite značenje i izgovor imena sa izvornim govornicima tih jezika.
Ime je samo početak priče o brendu. Kako tu priču dalje ispričati, pisali smo u vodiču o storytellingu u marketingu malih firmi.
Širi izbor tekstova o marketinškim temama u BiH firmama je u temi Marketing.