Korporativna društvena odgovornost: šta pokazuje nauka
Korporativna društvena odgovornost znači da firma preuzima odgovornost za svoj ekonomski, ekološki i društveni uticaj. Vodič razdvaja šta o njenim efektima zaista pokazuju istraživanja od onoga što je samo naša preporuka, i donosi konkretne korake za firmu.
Ukratko: Korporativna društvena odgovornost (KDO) znači da firma preuzima odgovornost za svoj ekonomski, ekološki i društveni uticaj, ne samo za profit. Istraživanja je povezuju s donekle boljim finansijskim učinkom i većom privlačnošću za kandidate, ali efekat na kupce zavisi od toga kako je sprovedena. Vodič razdvaja šta nauka pokazuje od naše preporuke, i donosi konkretne korake za firmu.
Korporativna društvena odgovornost (KDO) znači da kompanija preuzima odgovornost za svoj ekonomski, ekološki i društveni uticaj: kroz ekološke inicijative, poštene radne uslove, filantropiju i angažman u zajednici. Ovaj vodič razdvaja dva pitanja koja se u praksi često mute u jedno. Prvo: da li KDO kompaniji stvarno nešto donosi, u finansijskom rezultatu, u privlačenju kandidata i u reakciji kupaca. Drugo: šta kompanija konkretno može uraditi. Odgovor na prvo pitanje dolazi iz nauke, oprezniji je nego što se u praksi tvrdi i uglavnom govori o povezanosti, ne o uzroku. Odgovor na drugo je uglavnom stvar izbora, pa je u ovom vodiču tako i obilježen.
Ostale tekstove o ovoj temi naći ćete u temi Društveno odgovorno poslovanje.
Šta pokazuju istraživanja o finansijskom učinku
Orlitzky, Schmidt i Rynes (2003): 52 studije, 33.878 opservacija
Najcitiranija meta-analiza veze između društvene odgovornosti firme i njenog finansijskog učinka je Orlitzky, Schmidt i Rynes (2003), objavljena u časopisu Organization Studies. Autori su statistički objedinili 52 ranije studije, ukupno 33.878 opservacija, i mjerili vezu između društvene (i, u manjoj mjeri, ekološke) odgovornosti firme i njenog finansijskog učinka. Korigovana povezanost u cijelom uzorku bila je 0,36; kad su iz analize isključene ankete o finansijskom učinku i indeksi reputacije firme, koji mogu uljepšati vezu, povezanost pada na 0,15, ali ostaje pozitivna. Autori zaključuju da veza ide u oba smjera: firme koje su društveno odgovornije imaju po pravilu i bolji finansijski učinak, ali i obrnuto, firme koje već dobro finansijski stoje imaju više slobodnih sredstava za ulaganje u društvenu odgovornost. Povezanost je jača s računovodstvenim mjerama učinka, na primjer prinosom na imovinu, nego s tržišnim mjerama, a najjača je kad se društvena odgovornost mjeri indeksima reputacije firme.
Friede, Busch i Bassen (2015): agregat od više od 2.200 studija
Novija i veća agregacija je Friede, Busch i Bassen (2015), u časopisu Journal of Sustainable Finance & Investment. Autori su objedinili nalaze iz 60 ranijih preglednih studija koje pokrivaju više od 2.200 pojedinačnih istraživanja o vezi ESG kriterija (environmental, social, governance: širi pojam od KDO-a, koji uključuje i korporativno upravljanje, ali se s KDO-om velikim dijelom poklapa) i finansijskog učinka. Otprilike 90% svih pregledanih studija pronalazi vezu koja nije negativna, a velika većina pronalazi pozitivnu vezu; prosječna povezanost u analizi je oko 0,15. Autori navode da je pozitivna veza stabilna od sredine devedesetih godina, ali i da su studije na nivou investicionih portfolija, fondova i indeksa koji ulažu po ESG kriterijima, u prosjeku pokazale slabiju i neodređenu vezu, dok su studije na nivou same firme, više od 2.100 od ukupno više od 2.200 studija, uglavnom pokazale pozitivnu vezu.
Naša procjena: obje analize mjere povezanost, ne uzrok, i obje su rađene prvenstveno na velikim, uglavnom američkim i evropskim firmama koje javno izvještavaju o ESG ili KDO podacima. Nijedna ne dokazuje da će ulaganje u društvenu odgovornost automatski poboljšati finansijski rezultat male ili srednje firme u Bosni i Hercegovini, gdje slični agregatni podaci ne postoje.
Zašto kandidati biraju firme koje djeluju društveno odgovorno
Pored finansijskog učinka, KDO literatura ispituje i da li društvena odgovornost firme utiče na to koliko je privlačna kao poslodavac. Jones, Willness i Madey (2014), u časopisu Academy of Management Journal, su to testirali eksperimentalno i na terenu. U eksperimentu su kandidatima prikazivali simuliranu stranicu firme s različitim nivoom društvene odgovornosti; na terenu su anketirali stvarne kandidate na sajmu zapošljavanja o firmama koje su se tamo predstavljale. Autori predlažu tri mehanizma kojim društvena odgovornost firme djeluje na njenu privlačnost kao poslodavca: predviđeni osjećaj ponosa što bi kandidat radio za tu firmu, procjena da se njegove vrijednosti poklapaju s firminim, i očekivanje kako bi firma tretirala svoje zaposlene. Sva tri mehanizma su u konačnici potvrđena, ali ne podjednako čisto: u eksperimentu je jedan mehanizam dobio potvrdu tek kad je iz modela uklonjen drugi, snažniji mehanizam, što znači da se mehanizmi dijelom preklapaju, ne da djeluju potpuno odvojeno.
Naša procjena: ovo istraživanje mjeri privlačnost poslodavca za kandidate, ne stvarno zadržavanje zaposlenih ni njihov učinak na poslu. Za vezu KDO-a sa zadržavanjem zaposlenih, za razliku od privlačenja novih kandidata, nismo našli istraživanje istog kvaliteta, pa to ne tvrdimo kao nalaz. O tome kako firma uopšte komunicira svoje vrijednosti kandidatima pišemo u vodiču Interni vs. eksterni employer branding.
Kupci: kad društvena odgovornost pomaže, a kad šteti
Sen i Bhattacharya (2001): dva eksperimenta o reakciji kupaca
Sen i Bhattacharya (2001), u časopisu Journal of Marketing Research, su u dva eksperimenta, na 277 i na 345 studenata poslovnih studija, testirali kako informacija o društvenoj odgovornosti firme utiče na procjenu firme i na namjeru kupovine njenog proizvoda. Pozitivan nalaz o društvenoj odgovornosti je u oba eksperimenta popravio opštu procjenu firme, ali efekat je zavisio od toga koliko ispitanik lično podržava baš tu temu, na primjer raznolikost na radnom mjestu, i koliko firmu doživljava sličnom sebi.
Kad pozitivna poruka smanji, ne poveća, kupovinu
Kod namjere kupovine nalaz je složeniji: kod ispitanika koji su firmu već visoko ocijenili po kvalitetu proizvoda, pozitivna informacija o društvenoj odgovornosti je namjeru kupovine u prosjeku smanjila, ne povećala, jer je stvorila kontrastni efekat, kupac firmu počne doživljavati prije svega kao društveno odgovornu, a manje kao proizvođača vrhunskog proizvoda. Kod kupaca koji su vjerovali da firma mora birati između društvene odgovornosti i kvaliteta proizvoda, efekat je bio izrazito negativan.
Naša procjena: oba eksperimenta su rađena na studentima poslovnih studija u SAD-u, ne na stvarnim kupcima na tržištu, i mjere namjeru kupovine, ne stvarnu kupovinu. Prenošenje ovog nalaza na bh. tržište ili na stvarno ponašanje kupaca je naša procjena, ne nalaz istraživanja. Rizik da kampanja o društvenoj odgovornosti djeluje kao nenamjerna reklama za nešto drugo, a ne za kvalitet proizvoda, ima smisla povezati s pitanjem autentičnosti brenda, o čemu pišemo u vodiču Autentičnost brenda.
| Istraživanje | Metod i uzorak | Glavni nalaz |
|---|---|---|
| Orlitzky, Schmidt i Rynes (2003) | Meta-analiza, 52 studije, 33.878 opservacija | Društvena odgovornost korelirana s finansijskim učinkom (0,15 do 0,36, zavisno od mjere); veza ide u oba smjera |
| Friede, Busch i Bassen (2015) | Agregat 60 preglednih studija, više od 2.200 primarnih istraživanja o ESG kriterijima | Oko 90% studija nalazi vezu koja nije negativna; prosječna povezanost oko 0,15, stabilna od sredine devedesetih |
| Jones, Willness i Madey (2014) | Eksperiment i terenska anketa kandidata na sajmu zapošljavanja | Društvena odgovornost firme povećava njenu privlačnost za kandidate, preko tri mehanizma (ponos, poklapanje vrijednosti, očekivani tretman) |
| Sen i Bhattacharya (2001) | Dva eksperimenta, 277 i 345 studenata poslovnih studija | Pozitivna informacija o društvenoj odgovornosti popravlja procjenu firme, ali namjeru kupovine može i smanjiti, zavisno od percepcije kvaliteta |
Izvor: Orlitzky, Schmidt i Rynes (2003), Organization Studies; Friede, Busch i Bassen (2015), Journal of Sustainable Finance & Investment; Jones, Willness i Madey (2014), Academy of Management Journal; Sen i Bhattacharya (2001), Journal of Marketing Research.
Šta kompanija stvarno može uraditi
Spisak u nastavku je naša preporuka, ne nalaz istraživanja: nijedna od ovih konkretnih mjera nije pojedinačno testirana u prethodno navedenim studijama, koje mjere efekat društvene odgovornosti u cjelini, ne efekat pojedinačnog poteza firme. Redoslijed ne znači prioritet; firma bira ono što odgovara njenoj djelatnosti i mogućnostima.
Prema zajednici i okolini
- Naša preporuka: finansiranje edukativnih programa, stipendija ili obuke za mlade talente u struci.
- Naša preporuka: volonterski dan zaposlenih, organizovan u radno vrijeme, u lokalnim nevladinim organizacijama, školama ili domovima za djecu i starije osobe.
- Naša preporuka: smanjenje otpada, prelazak na obnovljive izvore energije ili recikliranje, prilagođeno stvarnom obimu poslovanja firme, ne samo komunikaciji o njemu.
- Naša preporuka: partnerstvo s malim lokalnim biznisima i startapima, kroz mentorstvo, besplatne radionice ili konkretnu finansijsku podršku.
- Naša preporuka: donacije i humanitarne kampanje usmjerene na konkretnu, provjerenu potrebu, ne na generičku poruku o pomoći.
Više o ekološkoj strani ovih odluka u temi Održivost.
Prema zaposlenima
- Naša preporuka: podrška mentalnom zdravlju zaposlenih, kroz radionice, fleksibilno radno vrijeme ili pristup stručnoj pomoći, ne samo jednokratni događaj.
- Naša preporuka: konkretni koraci prema rodnoj ravnopravnosti i zapošljavanju osoba s invaliditetom, s mjerljivim ciljem, ne samo izjavom o namjeri.
Prema proizvodu i tržištu
- Naša preporuka: održiva pakovanja i smanjenje otpada u samom proizvodu, tamo gdje firma to stvarno može provjeriti i pokazati.
- Naša preporuka: podrška kulturi i umjetnosti, kroz sponzorstvo događaja koji imaju stvarnu publiku i vrijednost za zajednicu.
- Naša preporuka: razvoj proizvoda ili usluge koja sama po sebi rješava društveni problem, na primjer pristupačnost za osobe s invaliditetom, ne samo pratnja uz postojeći proizvod.
U Bosni i Hercegovini postoji i institucionalna podrška ovoj temi: Vanjskotrgovinska komora BiH i njemačka razvojna agencija GIZ pokrenule su Centar za odgovorno poslovanje u BiH, gdje firme mogu potražiti konkretnu podršku i primjere iz domaćeg konteksta.
Lista za provjeru
Naša preporuka, prije nego firma pokrene bilo koju aktivnost društvene odgovornosti:
- Aktivnost odgovara stvarnom obimu i djelatnosti firme, ne samo poruci koju firma želi poslati.
- Firma može konkretno pokazati rezultat, na primjer koliko je ljudi obuhvaćeno ili koliko je otpada smanjeno, ne samo opisati namjeru.
- Komunikacija o aktivnosti ne tvrdi više nego što firma stvarno radi; preuveličavanje nosi veći rizik od šutnje.
- Aktivnost je dio dugoročnog plana, ne jednokratna kampanja uoči datuma koji privlači pažnju medija.