Uspjeh poduzetnika: šta pokazuju istraživanja, a šta je mit
Prikaz onoga što istraživanja o poduzetništvu stvarno pokazuju o viziji, prilagodljivosti tržištu i vještinama uspješnih osnivača, odvojeno od popularnih listi „tajni uspjeha“ bez izvora.
Ukratko: Istraživanja o tome šta razlikuje uspješne poduzetnike od drugih su rijetka i mjere uske stvari: jasnu i komuniciranu viziju, prilagodljivost tržištu i konkretno, poslu vezano znanje. Svaki od ovih efekata je stvaran, ali manji nego što popularne liste „tajni“ uspjeha tvrde, a priče o pojedinačnim osnivačima najčešće pate od pristranosti preživjelih.
Kad neko traži objašnjenje zašto su neki poduzetnici uspjeli, a drugi nisu, najčešće naiđe na listu osobina: hrabrost, upornost, vizija. Te liste zvuče uvjerljivo, ali rijetko navode izvor, a kad se vrati do porijekla, obično se pokaže da su sastavljene od priča o pojedincima koji su uspjeli, ne od poređenja s onima koji su pokušali istu stvar i nisu. U nastavku razdvajamo ono što su istraživači poduzetništva stvarno mjerili, s brojkama i ogradama koje istraživanja sama navode, od onoga što je samo uvjerljiva priča.
Zašto priče o „tajnama“ uspješnih osnivača obično ne dokazuju ništa
Kad knjiga ili članak tvrdi da zna „tajnu“ uspješnih poduzetnika, obično gleda samo u ljude koji su uspjeli i traži šta im je zajedničko. Taj pristup je u statistici poznat kao pristranost preživjelih: ne vidimo koliko je poduzetnika imalo istu osobinu, isti raspored dana ili istu aplikaciju za upravljanje projektima, a propalo. Bez grupe za poređenje, svaka zajednička osobina uspješnih izgleda kao uzrok uspjeha, čak i kad je slučajnost.
Rijedak primjer istraživanja koje je stvarno pokušalo mjeriti razliku je rad koji su Paul Gompers, Anna Kovner, Josh Lerner i David Scharfstein objavili 2010. u Journal of Financial Economics. Pratili su 8.753 osnivača u 3.796 firmi koje je u SAD-u finansirao rizični kapital, a uspjeh definisali strogo: izlazak na berzu ili prijava za to. Osnivač koji je u prethodnom poduhvatu uspio imao je u sljedećem 30% šanse za uspjeh, prvi put osnivač 21%, a onaj čiji je prethodni poduhvat propao 22%. Razlika postoji, ali je umjerena i odnosi se samo na firme koje je već odabrao rizični kapital, što je samo po sebi filter. Autori upozoravaju da dio razlike može dolaziti od toga što dobavljači i investitori lakše vjeruju poduzetniku s dobrim rezultatom, ne samo od stvarne razlike u vještini.
Vizija i jasni ciljevi: rijedak nalaz koji to stvarno mjeri
Jedno od rijetkih istraživanja koje direktno mjeri viziju kod poduzetnika su J. Robert Baum i Edwin Locke objavili 2004. u Journal of Applied Psychology (prema sažetku i nezavisnim akademskim prikazima, puni tekst rada nismo uspjeli pribaviti). Pratili su 229 osnivača i rukovodilaca i 106 njihovih saradnika u jednoj industriji (proizvodnja arhitektonske drvne građe u Sjevernoj Americi) tokom šest godina. Nalaz: jasno postavljeni ciljevi, vjera u sopstvenu sposobnost i vizija koju je osnivač komunicirao timu bili su direktno povezani s kasnijim rastom firme i prenosili su na rast efekat strasti, upornosti i vještine pribavljanja novih resursa.
Ograničenje: uzorak je iz jedne industrije i jedne zemlje, a mjerenje vizije i vjere u sebe dijelom se oslanja na procjenu samog osnivača i njegovih saradnika, ne na nezavisnu mjeru. Rezultat je ipak rijedak primjer gdje je savjet „imajte jasnu viziju“, koji se inače ponavlja bez izvora, stvarno testiran na podacima prikupljenim prije nego što se znalo ko će uspjeti.
Prilagodljivost tržištu: šta mjeri „poduzetnička orijentacija“
Prilagodljivost tržištu kao pojedinačna osobina nije posebno istraživana, ali srodan koncept, poduzetnička orijentacija (spremnost firme da inovira, djeluje proaktivno i preuzima rizik), jeste. Andreas Rauch, Johan Wiklund, G. T. Lumpkin i Michael Frese su 2009. u Entrepreneurship Theory and Practice (prema sažetku i nezavisnim akademskim prikazima, puni tekst rada nismo uspjeli pribaviti) objedinili 53 uzorka i 14.259 firmi i našli umjerenu, statistički značajnu vezu (r = 0,242) između te orijentacije i uspjeha firme. Veza je, prema autorima, slična kroz različite načine mjerenja i različite kulture, ali postoje faktori koji je mijenjaju, poput veličine firme i okruženja, pa autori pozivaju na dalje istraživanje tih faktora.
Ovo je mjera za firmu, ne za osnivača lično, i veza je korelaciona: istraživanje ne dokazuje da inovativnost i preuzimanje rizika uzrokuju uspjeh, samo da idu zajedno. Naša procjena: poenta ovog nalaza u praksi nije „budite inovativni“ kao parola, nego da firma ima način da redovno testira ponudu na tržištu i mijenja je kad dokazi to traže. Za konkretne korake pogledajte marketinšku strategiju za malu firmu i startup.
Znanje i vještine vezane za posao: mali, ali stvaran efekat
Najveća meta-analiza na ovu temu je rad koji su Jens Unger, Andreas Rauch, Michael Frese i Nina Rosenbusch objavili 2011. u Journal of Business Venturing. Obuhvatili su 70 nezavisnih uzoraka i 24.733 ljudi i našli značajnu, ali malu vezu između ljudskog kapitala (znanja, vještina, obrazovanja, iskustva) i uspjeha poduzetnika (rc = 0,098).
Veza je bila jača za znanje i vještine koje su rezultat rada na konkretnom poslu (rc = 0,204) nego za sâmo obrazovanje ili godine iskustva (rc = 0,090), jača kad je znanje direktno vezano za posao (rc = 0,109) nego kad nije (rc = 0,069), i jača u mladim firmama (rc = 0,140) nego u starim (rc = 0,056). Drugim riječima: konkretna vještina stečena radom na tom poslu nosi više od diplome ili broja godina u branši, ali čak i najjača varijanta ovog efekta ostavlja veći dio razlike u uspjehu neobjašnjenim.
Izgradnja i motivisanje tima: ono što ostaje naša procjena
Popularne liste „tajni“ uspješnih osnivača skoro uvijek navode sposobnost da se izgradi i motiviše tim. Istraživanje koje bi baš tu sposobnost mjerilo kao poseban, izdvojen faktor uspjeha poduzetnika nismo pronašli: dostupne studije o sastavu osnivačkih timova mjere stvari kao veličina tima ili razlike među članovima, ne liderske vještine jednog osnivača, a nalazi o smjeru efekta se razlikuju od studije do studije. Najbliže provjerenoj mjeri je dio Baum i Lockeovog nalaza o „vještini pribavljanja novih resursa“, koja obuhvata i ljude, ne samo novac i opremu, ali to nije ista stvar kao „motivisanje tima“.
Naša procjena: ovaj dio savjeta je razuman, ali je trenutno više logičan zaključak iz istraživanja o liderstvu uopšte nego posebno dokazan nalaz o poduzetnicima. Ako vas zanima praktičan vodič za taj dio, pisali smo o prvim mjesecima novog menadžera s timom.
Pregled: šta je potvrđeno, a šta je priča
| Faktor | Šta pokazuje istraživanje | Status |
|---|---|---|
| Vizija, ciljevi, vjera u sebe | Povezani s rastom firme u šestogodišnjoj studiji iz jedne industrije. | Potvrđeno, s ogradom. |
| Prilagodljivost tržištu (poduzetnička orijentacija) | Umjerena veza s uspjehom firme kroz veliki broj uzoraka i više kultura. | Potvrđeno u meta-analizi, veza nije uzročna. |
| Znanje i vještine vezane za posao | Značajna, ali mala veza u najvećoj meta-analizi teme. | Potvrđeno, mali efekat. |
| Izgradnja i motivisanje tima | Nije pronađeno posebno istraživanje koje ovo mjeri kao izdvojen faktor. | Naša procjena, ne nalaz istraživanja. |
| Prethodni uspjeh (serijski osnivači) | Veća šansa za uspjeh u sljedećem poduhvatu, ali samo kod firmi koje finansira rizični kapital. | Potvrđeno, uzorak uzak. |
| Aplikacije za upravljanje projektima | Koristan organizacioni alat; veza s uspjehom poduzetnika nije istraživana. | Nije nalaz istraživanja. |
Izvor: Baum i Locke 2004, Rauch i saradnici 2009, Unger i saradnici 2011 i Gompers i saradnici 2010 (linkovi u tekstu iznad); red o izgradnji tima je naša procjena, a red o alatima za upravljanje projektima opisuje odsustvo nalaza, ne nalaz.
Bosna i Hercegovina: koliko firmi preživi prvih nekoliko godina
Istraživanje o osobinama uspješnih poduzetnika rađeno u BiH nismo našli. Najbliže je izvještaj Global Entrepreneurship Monitora za BiH za 2024/2025: 22,7% odraslih u BiH je u ranoj fazi poduzetničke aktivnosti, najviše u Evropi, ali samo oko jedne četvrtine tih firmi preživi duže od 3,5 godine, naprema evropskom prosjeku koji je skoro tri puta veći. Kao glavne razloge gašenja izvještaj navodi neprofitabilnost, nedostatak podrške i nedostatak održivih poslovnih mogućnosti, ne nedostatak „tajni uspjeha“ iz popularnih listi.
Šta ovo znači za vas
Naša preporuka, na osnovu svega iznad:
- Napišite viziju firme u jednoj do dvije rečenice i redovno je iznova pričajte timu i saradnicima, ne samo jednom na osnivanju. Ovo je najbliže onome što je Baum i Lockeova studija stvarno mjerila.
- Postavite način da redovno testirate ponudu na tržištu, razgovorom s kupcima ili malim pilotom, i mijenjate je kad dokazi to traže, umjesto da „prilagodljivost“ ostane samo parola.
- Ulažite u znanje i vještine direktno vezane za vaš konkretan posao, ne samo u diplome ili godine staža: istraživanje pokazuje da baš ta vrsta znanja nosi više.
- Budite sumnjičavi prema listama „tajni uspješnih poduzetnika“ bez izvora: većina poredi samo ljude koji su uspjeli, bez grupe koja je pokušala istu stvar i nije uspjela.
- Aplikacije za planiranje i upravljanje projektima (Trello, Asana, Jira i slične) su koristan organizacioni alat, ali nema istraživanja koje bi reklo da sama upotreba takve aplikacije povećava šansu za uspjeh.
Više o liderstvu i vođenju tima je u temi Liderstvo.
Širi izbor tekstova za osnivače i male firme u BiH je u temi Poduzetništvo.