Kako graditi profesionalnu mrežu: dajte prije nego što tražite

Umrežavanje koje traje grade davanje i reciprocitet, ne traženje: vodič donosi šta istraživanja o razmjeni usluga i o slabim vezama stvarno pokazuju, uz praktične savjete gdje upoznati ljude i kako održavati kontakt.

25. april 2025. - 13:49
Ažurirano: prije 1 mjesec
Kako graditi profesionalnu mrežu: dajte prije nego što tražite

Ukratko: Mreža kontakata ne pomaže zato što je velika, nego zato što ste u nju prije toga ulagali. Istraživanja o razmjeni usluga na poslu i o tome ko zapravo javi za posao pokazuju da davanje, a ne traženje, gradi odnos koji traje. Ispod je i gdje upoznati ljude, kako održavati kontakt i zašto vam poznanik često pomogne više od prijatelja.

Dobra mreža kontakata često odlučuje da li ćete čuti za priliku prije nego što je oglas uopšte objavljen, da li ćete dobiti iskren savjet prije nego donesete odluku ili preporuku koja vam otvori vrata. Problem je što se savjet o umrežavanju obično svodi na listu generičkih poteza: budite na LinkedInu, idite na konferencije, razmjenjujte vizitke. Rijetko se objasni zašto nešto od toga uopšte djeluje.

Ovaj vodič polazi od principa koji istraživanja o razmjeni usluga na poslu dosljedno potvrđuju: odnos koji traje gradi se davanjem, ne traženjem. Dio koji slijedi, gdje upoznati ljude i kako održavati kontakt, ostaje praktičan i jasno obilježen kao naša preporuka, ne kao nalaz istraživanja. Ostale tekstove o ovoj temi naći ćete u temi Networking.

Zašto davanje prije traženja stvarno djeluje

Kad nekome pomognete bez očekivanja da se to odmah vrati, to se zove generalizovani reciprocitet: pomoć ide dalje kroz mrežu, ne nazad istoj osobi. Wayne Baker i Nathaniel Bulkley su kroz tri mjeseca pratili stvarno ponašanje članova dvije organizacione grupe i poredili dva mehanizma koji održavaju takvu pomoć: da ljudi pomažu drugima zato što su i sami nekad dobili pomoć (plaćanje unaprijed) i da ljudi pomažu onima koji su poznati kao pomagači, a odbijaju pomoći onima koji nisu (nagrađivanje reputacije). Efekat nagrađivanja reputacije bio je najjači na početku, a zatim je opadao; plaćanje unaprijed je imalo jači i trajniji efekat (Baker i Bulkley, 2014).

Šta se dešava kad usluge na poslu nisu izjednačene

Drugo istraživanje gleda konkretnije na posao: Francis Flynn je anketirao 161 zaposlenih u jednoj velikoj firmi o tome koliko često i koliko velikodušno razmjenjuju usluge s kolegama. Zaposleni za koje su kolege rekle da su velikodušni imali su viši društveni status u firmi; oni čija razmjena usluga je ostala približno izjednačena, ko je dao, taj je i primio, otprilike u istoj mjeri, imali su veću produktivnost. Učestalost razmjene je pomagala u oba slučaja: zaposleni koji su usluge razmjenjivali često dobijali su i viši status i veću produktivnost, bez obzira na to da li je razmjena bila tačno izjednačena (Flynn, 2003).

IstraživanjeUzorakGlavni nalaz
Flynn, 2003161 zaposlenih u jednoj velikoj firmi u SAD-uVelikodušnost u razmjeni usluga povezana je s višim društvenim statusom; izjednačena razmjena povezana je s većom produktivnošću; učestala razmjena jača oba efekta
Baker i Bulkley, 2014Dvije organizacione grupe, praćene tokom tri mjesecaPomoć zato što je osoba sama nekad primila pomoć (plaćanje unaprijed) traje duže od pomoći zato što je osoba poznata kao pomagač (nagrađivanje reputacije); oba mehanizma djeluju zajedno

Izvor: Flynn (2003), Academy of Management Journal; Baker i Bulkley (2014), Organization Science.

Naša procjena: oba istraživanja mjere ponašanje unutar jedne organizacije, ne umrežavanje izvan nje, i ne mogu dokazati da velikodušnost uzrokuje status ili produktivnost, samo da su povezani. Smjer nalaza je ipak dosljedan: odnos u kojem se usluge razmjenjuju, umjesto da jedna strana samo traži, djeluje stabilnije na duže staze.

Zašto se umrežavanje često osjeća neprirodno

Mnogi ljudi znaju da im mreža kontakata koristi, a ipak izbjegavaju da je aktivno grade. Ko Kuwabara, Claudius A. Hildebrand i Xi Zou ovaj jaz između znanja i djelovanja objašnjavaju time da li ljudi vjeruju da su društvena vještina, odnosi i korist od mreže nešto urođeno i nepromjenjivo ili nešto što se razvija radom. Ko umrežavanje doživljava kao nepromjenjivu osobinu, lakše ga doživljava i kao moralno sumnjivo, u suprotnosti s time da odnos bude iskren, pa se umrežavanja više kloni (Kuwabara, Hildebrand i Zou, 2018).

Naša procjena: ovo je teorijski model, ne eksperiment s brojkama koje bi se mogle provjeriti za BiH, pa ga navodimo kao objašnjenje zašto dio ovih savjeta nekome djeluje neprirodno, ne kao dokaz. O drugim preprekama koje usporavaju napredak u karijeri pisali smo u vodiču Greške koje usporavaju napredak u karijeri.

Jake veze, slabe veze: ko vam zapravo javi za posao

Mark Granovetter je 1973. anketirao nasumičan uzorak od 282 zaposlenih u profesionalnim, tehničkim i menadžerskim poslovima u jednom bostonskom predgrađu, od kojih je 100 lično intervjuisano. Od onih koji su posao dobili preko poznanika (54 osobe), 16,7% je tog poznanika u vrijeme kad je dobilo informaciju viđalo često (najmanje dva puta sedmično), 55,6% povremeno (rjeđe od dva puta sedmično, a češće od jednom godišnje), a 27,8% rijetko (jednom godišnje ili rjeđe). Granovetter ovo tumači kao dokaz da slabe veze, poznanici koje ne viđate često, djeluju kao mostovi između odvojenih krugova ljudi i zato nose informacije koje bliski prijatelji, koji se kreću u istom krugu kao i vi, obično nemaju (Granovetter, 1973).

Novije istraživanje, veliko i stvarno testirano

Pola stoljeća kasnije, tim na LinkedInu je ovu tvrdnju mogao stvarno testirati, ne samo anketirati. Karan Rajkumar i saradnici su analizirali podatke iz nekoliko velikih nasumičnih eksperimenata na LinkedInovom algoritmu za preporuku kontakata, koji su tokom pet godina obuhvatili više od 20 miliona ljudi, stvorili dvije milijarde novih veza i doveli do 600.000 novih zaposlenja. Veza nije pravolinijska: slabije veze su povećavale šansu za novo zaposlenje, ali samo do određene tačke, nakon koje dodatno slabljenje veze više nije pomagalo. Veza se i razlikovala po industriji: u digitalnim industrijama su pomagale slabije veze, u manje digitalnim jače (Rajkumar i saradnici, 2022).

IstraživanjeUzorakGlavni nalaz
Granovetter, 1973282 zaposlenih u jednom bostonskom predgrađu, 54 koji su posao dobili preko poznanikaVećina je posao dobila preko poznanika kojeg je viđala povremeno ili rijetko, ne često
Rajkumar i saradnici, 2022Preko 20 miliona korisnika LinkedIna, nasumični eksperimenti tokom pet godinaSlabije veze povećavaju šansu za novo zaposlenje do određene tačke; efekat zavisi od industrije

Izvor: Granovetter (1973), American Journal of Sociology; Rajkumar i saradnici (2022), Science.

Naša procjena: oba istraživanja su iz SAD-a; podatak o tome preko koga se ljudi u BiH zapošljavaju nismo našli, pa ne znamo da li je omjer isti ovdje.

Gdje upoznati prave ljude

Prije nego krenete na događaj, konferenciju ili prvu poruku na LinkedInu, korisno je znati šta tražite, mentora, saradnju ili informaciju o industriji, jer vam to usmjerava razgovor. Istraživanja iz prethodnih odjeljaka ne mjere konkretna mjesta za upoznavanje ljudi, pa je lista ispod naša preporuka, zasnovana na tome gdje se poznanstva u praksi najčešće i stvarno nastavljaju u saradnju.

  • Naša preporuka: poslovni događaji, konferencije i stručni skupovi u vašoj industriji. Tu je razgovor najlakše početi konkretnim pitanjem o temi skupa, ne o poslu koji tražite.
  • Naša preporuka: LinkedIn i druge poslovne platforme, s ažurnim profilom i komentarima na teme iz vaše industrije, ne samo s poslanim pozivima za povezivanje.
  • Naša preporuka: strukovna udruženja, poslovne grupe i volonterski rad u njima, gdje se ljudi upoznaju kroz zajednički rad na nečemu, ne samo kroz razmjenu kontakata.

Na događajima vizitka i dalje ima ulogu kad razgovor treba nastaviti poslije; pisali smo o tome kada vizitke još pomažu.

Kako održavati odnos nakon prvog susreta

Pravi networking ne završava nakon prvog susreta. Kratka poruka zahvale, podijeljena korisna informacija ili pitanje kako je prošao projekat o kojem je neko pričao na događaju, male su geste, ali su upravo to: učestalo, male doze davanja koje istraživanje Flynna iz prvog odjeljka povezuje i sa statusom i sa produktivnošću. Odnos koji se održava samo kad vama nešto treba brzo se prepozna kao takav, a to je upravo ono za čim se gradi otpor opisan u odjeljku o tome zašto umrežavanje djeluje neprirodno.

Ako je cilj mentorstvo, održavanje odnosa izgleda drugačije i traje duže, jer uključuje redovne razgovore o konkretnim odlukama, ne povremenu razmjenu informacija; o tome smo posebno pisali u vodiču Kako pronaći mentora.

Dobar odnos u mreži često pokreće i korak u razvoju karijere koji se ne vidi na oglasu za posao, jer se prilika prvo spomene u razgovoru, a tek poslije i zvanično otvori.

Lista za provjeru

Naša preporuka, prije nego krenete u aktivno umrežavanje:

  • Znate šta tražite od razgovora ili događaja, makar u jednoj rečenici, prije nego što krenete.
  • Prvi potez je ponuda nečega, informacije, povezivanja s drugom osobom ili pomoći, ne molba.
  • Poslije prvog susreta postoji konkretan sljedeći korak: poruka, pitanje ili podijeljena informacija u razumnom roku.
  • Poznanstvo koje trenutno ne izgleda korisno nije obrisano iz mreže; dio nalaza o slabim vezama govori baš o takvim poznanstvima.
  • Razmjena usluga u odnosu je približno izjednačena na duže staze, makar ne u svakom pojedinačnom trenutku.