Zašto ne zarađujete više: razlozi koje možete promijeniti

Pregled onoga što istraživanja pokazuju o traženju povišice, konkretnim karijernim ciljevima i usklađivanju vještina s tržištem rada, umjesto generičkih savjeta bez izvora.

9. juli 2024. - 08:48
Ažurirano: prije 1 mjesec
Zašto ne zarađujete više: razlozi koje možete promijeniti

Ukratko: Tri razloga zbog kojih plata ne raste nisu mit o lijenosti: rijetko zatražite povišicu, nemate konkretan cilj nego se nadate da će se napredovanje desiti samo, i vještine koje razvijate ne prate ono što tržište stvarno plaća. Istraživanja pokazuju da i sama riječ kojom opišete zahtjev mijenja ishod, a konkretan cilj daje bolji rezultat od truda bez plana.

Stari savjet da će se trud sam nagraditi rijetko se pokaže tačnim. Istraživanja s radnog mjesta i iz pregovaračke psihologije pokazuju nešto preciznije: plata raste onima koji je zatraže, koji imaju konkretan cilj umjesto općeg osjećaja da treba napredovati, i koji prate šta tržište stvarno plaća za njihove vještine. U nastavku razdvajamo ono što je potvrđeno istraživanjima od onoga što je naša preporuka iz prakse, kao dio šireg rada na razvoju karijere.

Ne tražite, pa ne dobijate

Test bez ijednog znaka da se smije tražiti više

Deborah Small, Michele Gelfand, Linda Babcock i Hilary Gettman su 2007. u Journal of Personality and Social Psychology testirale koliko ljudi samoinicijativno traži više, bez ikakvog znaka da je to moguće. U prvom eksperimentu, 74 učesnika u SAD-u (35 muškaraca, 39 žena, prosječne dobi 23 godine) je za igru riječima dobilo ponudu od 3 dolara, uz mogućnost do 10 dolara, ali bez ijedne naznake da se o iznosu može pregovarati. Više je tražilo 23% muškaraca, a samo 3% žena (razlika statistički značajna, p ispod 0,01). Niko od učesnika nije dobio uputu da pita: eksperiment je mjerio ko će to učiniti sam od sebe.

Kad poruka kaže da je traženje uobičajeno

U drugom eksperimentu, sa 153 učesnika (81 muškarac, 72 žene), iste autorice su uporedile tri verzije iste poruke o uplati: bez ikakvog znaka, poruku da se iznos može pregovarati i poruku da se može tražiti više, obje uz rečenicu da to „mnogi učesnici rade“. Muškarci su tražili više novca od žena i bez znaka, i uz poruku o pregovaranju. Kad je poruka umjesto „pregovarati“ koristila riječ „tražiti“, razlika između muškaraca i žena je nestala. Sama riječ kojom je prilika opisana promijenila je ko će je iskoristiti, ne samo to da li je prilika uopšte spomenuta.

Ranije istraživanje dijela istog tima, Babcock, Gelfand, Small i Stayn, na 227 zaposlenih u SAD-u izvan laboratorije, pokazalo je sličan obrazac: muškarci su naveli da su pregovarali o uslovima otprilike dva do četiri puta češće nego žene, a među diplomcima poslovnih škola o prvoj plati je pregovaralo 51,9% muškaraca naprema 12,5% žena, uz početnu platu žena koja je bila 8,5% niža. Naša procjena: ako pitanje o povišici u vašoj firmi nikad niste postavili, razlog vjerovatno nije samo hrabrost, nego to što vam niko nije rekao da je to uobičajeno pitati. O pripremi i samom razgovoru pišemo u vodiču kako pregovarati o plati i povišici.

Nemate konkretan cilj, pa nemate ni konkretan rezultat

Konkretan i težak cilj pobjeđuje „dajte sve od sebe“

Edwin Locke i Gary Latham su u pregledu 35 godina istraživanja, objavljenom 2002. u American Psychologistu, saželi stotine eksperimenata o ciljevima na poslu. Nalaz koji se najčešće ponavlja: konkretan i težak cilj dosljedno vodi boljem učinku nego uputa da date sve od sebe, s veličinom učinka u meta-analizama od 0,42 do 0,80. Razlog nije sama konkretnost, nego to što nejasan cilj dopušta širok raspon onoga što se smatra uspjehom, pa se rijetko dostiže više od onoga što bi se desilo i bez cilja. Konkretan cilj djeluje kroz četiri mehanizma: usmjerava pažnju, povećava trud, produžava istrajnost i tjera na traženje boljeg načina da se zadatak obavi.

Kad konkretan cilj radi protiv vas

Ovo nije univerzalan recept. Isti pregled navodi da kod novog ili složenog zadatka konkretan cilj za učinak može izazvati toliku tjeskobu da ljudi haotično isprobavaju pristupe umjesto da smisleno traže strategiju, pa u tim slučajevima bolje prolaze oni kojima je zadat konkretan cilj učenja (koliko različitih pristupa da isprobaju), ne cilj ishoda. Eksperimenti iz ovog pregleda mjere učinak na zadatku, ne platu: da bolji i mjerljiv učinak lakše dovede do unapređenja ili povišice je naša procjena, razumna, ali van onoga što su ovi eksperimenti direktno mjerili. Naša preporuka: kad u karijeri mijenjate smjer ili učite nešto novo, prvi cilj neka bude broj pristupa ili vještina koje ćete isprobati, a tek kad su vam poznati, postavite konkretan cilj rezultata, na primjer unapređenje do određenog mjeseca ili povišicu od određenog iznosa.

Mijenjati posao ili ostati: šta pokazuju podaci o platama

U SAD-u Federalna rezervna banka Atlante svaki mjesec objavljuje medijalni rast satnice, posebno za one koji su promijenili poslodavca, zanimanje ili opis posla u posljednja tri mjeseca (promjena posla), i posebno za ostale (ostanak na poslu). Prema Wage Growth Trackeru, u septembru 2026. je medijalni godišnji rast satnice iznosio 4,4% kod onih koji su promijenili posao, a 3,5% kod onih koji su ostali (dvanaestomjesečni prosjek, podatak nije sezonski prilagođen). Za BiH slično redovno mjerenje nismo pronašli.

Razlika nije uvijek u korist promjene, mijenja se iz mjeseca u mjesec i mjeri samo tržište rada u SAD-u, pa je ne prenosimo direktno na BiH. Naša procjena: razlika ipak govori da ostanak na istom poslu bez razgovora o plati rijetko sam od sebe donosi rast nad onim što donosi promjena posla ili zahtjev za povišicom, a oboje je dio šireg pitanja o tržištu rada na kom se krećete.

Vještine i veze koje otvaraju bolje plaćen posao

Vještine koje tržište plaća mijenjaju se brže nego vaš CV

Prema izvještaju Future of Jobs 2025 Svjetskog ekonomskog foruma, zasnovanom na anketi poslodavaca u svijetu, empatija i aktivno slušanje su sedma od 26 osnovnih vještina za koju najviše poslodavaca očekuje da će joj značaj do 2030. rasti (polovina anketiranih), dok je za ručnu spretnost, izdržljivost i preciznost zabilježen neto pad značaja od 24 procentna poena. Ovo je globalna anketa poslodavaca, ne mjerenje za BiH, i govori o smjeru potražnje, ne o tome koliko tačno vaša vještina vrijedi na vašem tržištu. Koje vještine danas traže poslodavci u BiH i kako provjeriti one za vaš posao, pišemo u tom vodiču.

Slabe veze, ne najbliži krug, najčešće otvaraju novi posao

Karthik Rajkumar i saradnici su 2022. u časopisu Science sproveli eksperimente na LinkedInu, svjetskoj profesionalnoj mreži u vlasništvu Microsofta (dio autora su zaposlenici LinkedIna, što je u radu navedeno kao sukob interesa): algoritam preporuka kontakata je kod više od 20 miliona ljudi tokom pet godina nasumično mijenjao koliko slabih naprema jakih veza im je predlagan, što je stvorilo 2 milijarde novih veza i, prema praćenju, doprinijelo 600.000 novih poslova u tom periodu. Nalaz zavisi od toga kako se mjeri jačina veze: mjereno brojem zajedničkih kontakata, najviše su doprinosile umjereno slabe veze (ni najjače ni najslabije); mjereno učestalošću komunikacije, najviše je doprinosila baš najslabija veza, ona s kojom se najrjeđe komunicira. U oba slučaja jake veze su doprinosile najmanje, a efekat je bio izraženiji u digitalnim djelatnostima. Istraživanje mjeri da li je neko dobio posao, ne koliko je taj posao plaćen: prenos na veću platu je naša procjena, ne direktan nalaz rada.

Pregled: šta je potvrđeno istraživanjima, a šta je naša procjena

FaktorŠta pokazujeStatus
Traženje povišiceKad je prilika opisana kao „traženje“, a ne „pregovaranje“, razlika između muškaraca i žena u tome ko je iskoristi nestaje; u ranijem istraživanju muškarci su i same prilike koristili i tražili češće.Potvrđeno eksperimentima, na studentima i zaposlenima u SAD-u.
Konkretan cilj umjesto „dajte sve od sebe“Konkretan, težak cilj vodi boljem učinku od uopštene upute, osim kod novih i složenih zadataka, gdje bolje djeluje cilj učenja.Potvrđeno u pregledu decenija eksperimenata.
Promjena posla naprema ostankuU SAD-u je rast plate kod onih koji su promijenili posao bio veći nego kod onih koji su ostali, razlika varira iz mjeseca u mjesec.Potvrđeno za SAD, za BiH podatak nismo našli.
Slabe veze i novi posaoSlabe veze najviše doprinose nalaženju novog posla, više od najjačih veza; tačno koliko slabe zavisi od toga kako se mjeri jačina veze.Potvrđeno za nalaženje posla; veza s visinom plate je naša procjena.
Vještine koje tržište plaćaPotražnja za vještinama poput empatije i aktivnog slušanja raste, za ručnu spretnost opada, na globalnom nivou.Naša preporuka da pratite ovaj pomak, ne mjerenje za BiH.

Izvor: Small, Gelfand, Babcock i Gettman 2007, Locke i Latham 2002, Wage Growth Tracker Federalne rezervne banke Atlante, Rajkumar i saradnici 2022, Future of Jobs 2025 (linkovi u tekstu iznad); peti red je naša preporuka.

Šta probati već sada

Naša preporuka, na osnovu svega iznad:

  • Zapišite jedan konkretan cilj za sljedećih šest mjeseci (iznos povišice, naziv pozicije, vještina koju ovladate), ne samo osjećaj da treba napredovati.
  • Kad razgovarate o plati, recite da tražite ili pitate, umjesto da čekate da vam neko ponudi priliku da pregovarate.
  • Provjerite da li su vještine koje razvijate iste one koje vaša djelatnost u BiH danas traži i plaća, ne samo one koje su vama zanimljive.
  • Održavajte i poznanstva izvan užeg kruga kolega: upravo ona, prema istraživanju iznad, najčešće donesu informaciju o novom poslu.

Ako prepoznajete neku od navika koje usporavaju napredak, bez obzira na trud koji ulažete, pregledali smo ih u vodiču greške koje usporavaju napredak u karijeri.