Autentičnost brenda: šta znači i kako je pokazati bez glume

Vodič objašnjava šta istraživači mjere kad govore o autentičnosti brenda, šta se zna o uređenom i neuređenom sadržaju i o povjerenju, koje objave djeluju sumnjivo i kako mala firma u BiH može pokazati stvarne ljude, rad i granice.

6. august 2025. - 11:41
Ažurirano: prije 1 mjesec
Autentičnost brenda: šta znači i kako je pokazati bez glume

Ukratko: U istraživanjima autentičnost brenda je procjena da je brend vjerodostojan, dosljedan i da iza njega stoje ljudi kojima je stalo do proizvoda; izgled objave nije dio tih definicija. Recenziran rad u korist neuređenog sadržaja nismo našli, a u jednom istraživanju kvalitetne fotografije bile su povezane s više reakcija. Naša preporuka: pokažite stvarne ljude, rad i granice, a plaćeno označite.

Ovaj vodič je za vlasnike, menadžere i ljude iz marketinga u malim i srednjim firmama u BiH koji se pitaju da li im treba „neispeglana“ komunikacija: snimci telefonom, objave bez montaže, tim koji ne pozira. Česta je tvrdnja da publika danas više vjeruje takvim brendovima. Istraživanje koje pokazuje takav trend nismo našli, kao ni istraživanje o autentičnosti brendova u BiH, pa su nalazi u nastavku iz drugih zemalja, uz opis šta je mjereno i na kome.

Šta istraživači podrazumijevaju pod autentičnošću brenda?

Jedne definicije nema. Jonatan Södergren je u pregledu radova objavljenih od 1994. do 2019. (International Journal of Consumer Studies, 2021) napisao da se autentičnost danas u marketingu smatra jednom od glavnih prednosti brenda, ali da oko značenja i upotrebe tog pojma vlada zbrka.

Kako se autentičnost brenda mjeri?

Felicitas Morhart i saradnici su u istraživanju (Journal of Consumer Psychology, 2015) razvili skalu od 15 tvrdnji kojom potrošači ocjenjuju koliko im je brend autentičan. Skala ima četiri dimenzije: vjerodostojnost, integritet, simboliku i kontinuitet. Prema autorima, pouzdana je za različite brendove i kulturne kontekste; koje zemlje i koliko ljudi, sažetak ne navodi, a puni tekst nismo otvorili.

Na utisak autentičnosti uticali su različiti znakovi o brendu, a učinak nekih od njih zavisio je od toga koliko je osoba skeptična prema marketingu. Rezultati upućuju na to da doživljena autentičnost jača emotivnu vezanost za brend i usmene preporuke, a kod ljudi s izraženom ličnom autentičnošću (koji i sami žive u skladu sa sobom) i vjerovatnoću da izaberu brend, preko osjećaja da brend odgovara njihovoj slici o sebi.

Šta znači da je brendu stalo do proizvoda?

Julie Guidry Moulard, Randle Raggio i Judith Anne Garretson Folse su u istraživanju (Psychology & Marketing, 2016) autentičnost brenda definisali kao mjeru u kojoj potrošači vjeruju da su ljudi koji vode brend motivisani iznutra: da su strastveni i posvećeni svojim proizvodima. Kao uzroke su predložili jedinstvenost, ograničenu dostupnost, dugo trajanje brenda i dosljednost kroz vrijeme, a kao posljedice očekivani kvalitet i povjerenje. U dva eksperimenta (136 i 155 učesnika; ko su učesnici, sažetak ne navodi) ta svojstva su povećala doživljenu autentičnost, a preko nje očekivani kvalitet i povjerenje.

Šta autentičnost znači samim potrošačima?

Joseph Nunes, Andrea Ordanini i Gaia Giambastiani su u istraživanju (Journal of Marketing, 2021) koristili podatke od više od 3.000 potrošača za najmanje 17 vrsta iskustava potrošnje. U prvoj fazi to su bili dubinski intervjui i ankete, od kojih je jedna bila na nacionalno reprezentativnom uzorku (zemlju sažetak ne navodi), a u drugoj kvantitativna analiza. Autentičnost opisuju kao ukupnu procjenu koju čini šest sudova: tačnost, povezanost, integritet, legitimnost, originalnost i stručnost. Koliko koji sud znači, mijenja se od jednog do drugog konteksta.

IstraživanjeŠta je mjerenoNa kome
Morhart i saradnici, 2015.Skala od 15 tvrdnji u četiri dimenzije i njena veza s vezanošću za brend i preporukamaRazličiti brendovi i kulturni konteksti; zemlje i broj ljudi sažetak ne navodi
Moulard, Raggio i Folse, 2016.Kako jedinstvenost, ograničena dostupnost, trajanje i dosljednost brenda utiču na autentičnost, očekivani kvalitet i povjerenjeDva eksperimenta, 136 i 155 učesnika
Nunes, Ordanini i Giambastiani, 2021.Od kojih sudova se sastoji procjena autentičnostiViše od 3.000 potrošača, najmanje 17 vrsta iskustava potrošnje

Izvori: sažeci radova Morhart i saradnika (2015), Moulard, Raggio i Folse (2016) i Nunesa, Ordaninija i Giambastiani (2021).

Naše tumačenje: ni u jednoj od ovih definicija nema izgleda objave ni toga koliko je sadržaj uređen. Snimak telefonom može biti neiskren, a profesionalna fotografija iskrena.

Da li neuređen sadržaj prolazi bolje od uređenog?

Istraživanja koja smo našli govore u korist profesionalnih fotografija: dva su pratila stvarno ponašanje ljudi, a jedno je eksperiment. U istraživanju Yiyi Li i Ying Xie (Journal of Marketing Research, 2020) analizirane su objave o velikim avio kompanijama i brendovima SUV vozila na Twitteru (danas X) i Instagramu, ne nužno objave samih brendova. Fotografije visokog kvaliteta, snimljene profesionalno, bile su povezane s većim angažmanom na obje mreže i za obje vrste proizvoda. Lice osobe na fotografiji i slaganje slike s tekstom mogu, prema autorima, donijeti veći angažman na Twitteru, ali ne i na Instagramu. Podaci su objave s mreža, ne eksperiment.

Shunyuan Zhang, Dokyun Lee, Param Vir Singh i Kannan Srinivasan su u istraživanju (Management Science, 2022) pratili 7.423 smještaja na Airbnbu tokom 16 mjeseci i poredili kako se mijenjala popunjenost kad bi smještaj dobio fotografije Airbnbovih fotografa (u radu: provjerene fotografije) s promjenom kod smještaja koji su zadržali fotografije domaćina. Prema procjeni autora, smještaji s provjerenim fotografijama imali su 8,98% veću popunjenost. To su fotografije u oglasu za smještaj, ne objave na mrežama, a grad ili zemlju sažetak ne navodi.

Šta pokazuje eksperiment s profesionalnim i amaterskim fotografijama?

Ben Marder, Antonia Erz, Robert Angell i Kirk Plangger su u četiri eksperimenta (Journal of Travel Research, 2021; ukupno 1.282 učesnika) poredili profesionalne fotografije destinacije, koje objavljuju oni koji njome upravljaju, s amaterskim fotografijama turista na stranicama s recenzijama. Destinacija na profesionalnim fotografijama djelovala je privlačnije, a ljudi su je radije htjeli rezervisati. Amaterske fotografije su manje smetale uz pozitivne recenzije, uz više profesionalnih fotografija i kod turista koji izbjegavaju rizik. Mjerena je namjera rezervacije, ne stvarna rezervacija, a ko su učesnici i iz koje zemlje, sažetak ne navodi.

Ima li dokaza za „neispeglan“ sadržaj?

U pretragama za ovaj vodič nismo našli recenziran rad koji pokazuje da namjerno neuređen sadržaj brenda (snimci iz ruke, bez montaže i posebnog svjetla) donosi više povjerenja ili prodaje od uređenog. Dokaza je malo, a ono što postoji ne podržava tvrdnju da „neispeglano“ samo po sebi prolazi bolje.

Naše tumačenje: za malu firmu je važnije da je ono što se vidi stvarno nego čime je snimljeno. Dobra fotografija vašeg prostora, proizvoda i ljudi nije gluma. Fotografija iz banke fotografija predstavljena kao „naš tim“ jeste.

Kako je autentičnost povezana s povjerenjem?

U eksperimentima Moulard i saradnika povjerenje je bilo jedan od dva ishoda: svojstva koja su povećala doživljenu autentičnost preko nje su povećala i povjerenje. Sivan Portal, Russell Abratt i Michael Bendixen su u istraživanju (Journal of Strategic Marketing, 2019) među kupcima avio kompanija u Južnoafričkoj Republici (355 odgovora) našli da je autentičnost brenda direktno povezana s povjerenjem u brend, a da dio te veze ide preko toga koliko brend djeluje toplo i kompetentno. Podaci su odgovori kupaca, ne eksperiment, pa pokazuju vezu, ne uzrok.

Naša procjena: rečenica „mi smo iskreni“ ne zamjenjuje dokaz. Kupcu koji sumnja u reklame više govori ono što može sam provjeriti, na primjer ko radi kod vas i šta ste obećali.

Pomaže li da pokažete kako radite i šta ne možete?

Ryan Buell i Michael Norton su u pet eksperimenata (Management Science, 2011) simulirali pretragu putovanja i upoznavanje preko interneta. Kad je stranica pokazivala da radi za korisnika (autori to zovu operativna transparentnost), ljudi su mogli više voljeti stranicu koja duže čeka od one koja odmah vrati rezultat, i kad su rezultati bili isti. Utisak uloženog truda i osjećaj da treba uzvratiti zajedno su objašnjavali zašto su ljudi uslugu više cijenili. Ko su učesnici, sažetak ne navodi.

Danit Ein-Gar, Baba Shiv i Zakary Tormala su u četiri studije (Journal of Consumer Research, 2012), u laboratoriji i na terenu, pokazali da ljudi mogu imati povoljniji stav prema proizvodu kad se pozitivnom opisu doda mala doza negativne informacije. To se dešavalo kad je negativna informacija dolazila poslije pozitivne i kad su je ljudi obrađivali bez mnogo truda, a ne kad su je pažljivo razmatrali.

Naša procjena: ovi radovi nisu mjerili objave na društvenim mrežama, ali upućuju na to da pokazati rad i reći jednu stvarnu granicu, na primjer rok isporuke ili posao koji ne radite, ne mora štetiti. O priznavanju greške u kampanji velikog brenda pisali smo u tekstu o Burger Kingovoj kampanji.

Šta objavu čini sumnjivom?

Alice Audrezet, Gwarlann de Kerviler i Julie Guidry Moulard su u kvalitativnom istraživanju (Journal of Business Research, 2020) posmatrale saradnje influensera s brendovima i razgovarale s influenserima. Polaze od toga da pratioci cijene kad influenser radi iz unutrašnje motivacije, a ne zbog zarade, pa saradnja s brendom može stvoriti napetost u tome kako influenser čuva svoju autentičnost. Iz analize su izdvojile dvije strategije, koje zovu strastvena i transparentna autentičnost. Koliko je intervjua bilo i u kojoj zemlji, sažetak ne navodi.

Lista znakova koji objavu čine sumnjivom je naša procjena, ne nalaz istraživanja:

  • Inscenirana spontanost: objava koja se predstavlja kao slučajan snimak ili utisak kupca, a nastala je po scenariju firme.
  • Plaćena objava bez oznake: kreator hvali proizvod kao lično otkriće, a saradnja nigdje ne piše.
  • Tuđe fotografije: slike iz banke fotografija predstavljene kao vaš tim, vaš prostor ili vaš proizvod.
  • Vrijednosti bez dokaza: „porodična firma“, „domaće“ ili „ručno rađeno“ bez ijednog detalja koji to pokazuje.
  • Različit ton po kanalima: topla objava na mreži, a hladan automatski odgovor ili nejasni uslovi kupovine.
  • Skrivena kritika: obrisani komentari ili odgovor na kritiku samo u privatnoj poruci.

Kako označiti plaćeni sadržaj i šta o tome kažu propisi u BiH, pisali smo u vodiču o native oglašavanju.

Šta traže Meta, TikTok i YouTube kad kreator objavljuje plaćeni sadržaj i šta upisati u ugovor s njim, piše u vodiču o radu s influenserima.

Kako mala firma u BiH može pokazati stvarne ljude, rad i granice?

Koraci u nastavku su naša preporuka, ne nalaz istraživanja.

  1. Pokažite ljude koji stvarno rade kod vas, s imenom i poslom koji rade, uz njihov pristanak. Ko ne želi biti na snimku, ne mora.
  2. Pokažite kako nastaje proizvod ili usluga: pripremu, provjeru kvaliteta, pakovanje, put do kupca i kako izgleda običan radni dan.
  3. Snimajte uredno, ali stvarno. Fotografije iz banke fotografija ne koristite tamo gdje kupac očekuje vas.
  4. Recite granice unaprijed: rokove, posao koji ne radite, za koga proizvod nije i šta ulazi u cijenu.
  5. Odgovarajte na kritiku javno i konkretno: šta se desilo, šta ste uradili i šta mijenjate.
  6. Kad pogriješite, recite to prvi, uz jedan konkretan korak popravke.
  7. Plaćeno označite, i kod kreatora i u vlastitim oglasima koji liče na običnu objavu.
  8. Uskladite ton na svim kanalima: stranica, mreže, newsletter, ambalaža i automatski odgovori govore istim glasom i s istim vrijednostima.

Naša procjena: autentičnost nije neprofesionalnost. Neuredan profil, kasni odgovori i greške u tekstu ne govore kupcu da ste iskreni, nego da niste stigli. Kako pratiti i odgovarati na recenzije i komentare, pisali smo u vodiču o online reputaciji.

Lista za provjeru prije objave

Lista je naša preporuka.

  • Na snimku su vaši ljudi, vaš prostor i vaš proizvod, ne fotografije iz banke fotografija.
  • Ljudi na snimku su pristali da budu na njemu.
  • Ništa nije predstavljeno kao slučajno ili kao utisak kupca ako nije.
  • Plaćena saradnja je označena oznakom platforme.
  • Za svaku tvrdnju („domaće“, „ručno rađeno“, „najbolji“) imate dokaz koji možete pokazati.
  • Rokovi, cijene i ograničenja su napisani jasno.
  • Znate ko odgovara na komentare i u kojem roku.

Ostale tekstove o marketingu naći ćete u temi Marketing.