Isplati li se ulaganje u razvoj zaposlenika: šta kažu istraživanja

Šta akademska istraživanja pokazuju o učinku obuke na produktivnost i odlazak zaposlenika, zašto rezultat zavisi od toga da li zaposlenici vide priliku za napredovanje, i koliko BiH prema zvaničnim podacima zaostaje za Evropskom unijom u obuci zaposlenih.

11. februar 2025. - 15:47
Ažurirano: prije 30 dana
Isplati li se ulaganje u razvoj zaposlenika: šta kažu istraživanja

Ukratko: Ulaganje u obuku i razvoj zaposlenika isplati se, ali ne uvijek: istraživanja pokazuju srednji do veliki učinak na učinak zaposlenika, a podrška razvoju smanjuje odlazak samo kad zaposlenici istovremeno vide realnu mogućnost napredovanja. Bez te mogućnosti, ista obuka može odlazak i povećati. U BiH se u obuku, prema zvaničnim podacima, uključuje mnogo manje zaposlenih nego u Evropskoj uniji.

Rečenica da je razvoj zaposlenika ulaganje, ne trošak, čuje se u gotovo svakoj firmi koja želi zvučati savremeno. Rjeđe se čuje odgovor na pitanje koje slijedi: ulaganje u šta tačno, i da li se zaista vraća? Ovaj vodič ne nudi još jednu listu razloga zašto je obuka dobra ideja, nego gleda šta o tome zaista kažu istraživanja, uključujući i nalaz koji ide protiv uobičajene poruke: razvoj zaposlenika ne djeluje isto u svakoj firmi.

Šta istraživanja pokazuju o učinku obuke

Najobuhvatniji pregled do danas je meta-analiza Arthura, Bennetta, Edensa i Bella iz 2003. godine u časopisu Journal of Applied Psychology, koja je obradila 397 nezavisnih mjerenja učinka iz 162 ranija istraživanja. Učinak obuke mjeren je na četiri načina: reakcija učesnika, koliko je znanje stvarno naučeno, promjena ponašanja na poslu i konačni poslovni rezultati. Na sva četiri mjerila učinak je srednje do velik (statistička mjera d od 0,60 za reakciju učesnika do 0,63 za naučeno znanje, uz 0,62 i za ponašanje i za poslovne rezultate), što autori ocjenjuju kao dosljedan dokaz da obuka zaista djeluje, ne samo da se učesnicima sviđa. Noviji pregled, Aguinisa i Kraigera iz 2009. u časopisu Annual Review of Psychology (oko 600 pregledanih radova iz psihologije, HR menadžmenta i srodnih oblasti), dodaje da se korist obuke mjeri i na nivou tima i cijele organizacije, ne samo kod pojedinca koji je prošao trening.

Jedna ograda je važna. Tharenou, Saks i Moore su 2007. u časopisu Human Resource Management Review saželi 67 studija o vezi obuke i uspjeha cijele firme: veza sa ljudskim pokazateljima (znanje, vještine, stavovi zaposlenika) i ukupnom uspješnošću firme je dosljedna, ali je veza sa čisto finansijskim pokazateljima, poput profita, mnogo slabija. Naša procjena: obuka prvo mijenja ljude, a tek posredno i brojeve u bilansu, pa se njen učinak na profit teže izdvoji od svih drugih stvari koje istovremeno utiču na poslovanje firme.

Kako mjeriti da li obuka djeluje

Isti rad Arthura i saradnika pokazuje i zašto se obuka tako rijetko mjeri na nivou koji nešto zaista govori. Prema ASTD-ovom (American Society for Training and Development) izvještaju o stanju industrije iz 2002. godine, koji taj rad navodi, 78% firmi koje su učestvovale u istraživanju mjerilo je obuku samo kroz reakciju učesnika, dakle da li im se program svidio; za stvarno naučeno znanje to je radilo 32% firmi, za promjenu ponašanja na poslu 9%, a za poslovne rezultate samo 7%. Problem je što je reakcija učesnika najjeftinija za mjeriti, ali i najmanje informativna: istraživanja dosljedno pokazuju slabu vezu između toga koliko se učesnicima trening svidio i toga da li su nešto zaista naučili ili promijenili u svom radu. Naša preporuka: firma koja mjeri samo zadovoljstvo poslije treninga u suštini ne zna da li je trening uopšte uspio.

Zašto ista obuka nekad smanji, a nekad poveća odlazak zaposlenika

Ovdje većina generičkih tekstova o ovoj temi staje, a upravo tu počinje ono korisno. Benson, Finegold i Mohrman su 2004. u časopisu Academy of Management Journal pratili 9.439 stalno zaposlenih u jednoj velikoj proizvodnoj firmi u SAD-u koja je plaćala školarinu zaposlenicima koji su se dalje školovali. Fluktuacija je bila niža dok su zaposlenici još pohađali program. Poslije stečene diplome fluktuacija se povećavala kod onih koji nisu dobili unapređenje, dok se kod unapređenih nakon diplome značajno smanjila.

Isti obrazac potvrđuje i istraživanje Kraimer, Seibert, Wayne, Liden i Bravo iz 2011. u istom časopisu, na 264 zaposlenika i njihovih nadređenih u jednoj američkoj kompaniji s liste Fortune 500: podrška razvoju bila je povezana s boljim učinkom i manjim odlaskom zaposlenika, ali samo kod onih koji su u firmi vidjeli stvarnu mogućnost napredovanja. Kod zaposlenika koji takvu mogućnost nisu vidjeli, ista podrška razvoju nije poboljšala učinak, a odlazak iz firme je bio veći, ne manji. Autori dodaju da ta mogućnost ne mora značiti konkretno unapređenje: dobar odnos s nadređenim, mentorstvo i rotacija na druge poslove kod zaposlenika stvaraju isti osjećaj da put postoji.

Zaposlenik koji ne vidi priliku za napredovanje, obučen ili ne, često stagnira ili odlazi iz drugih razloga koji nemaju veze s obukom. O tome više u vodiču Karijerni plato.

Mentorstvo: jeftiniji oblik razvoja, s jasnim granicama

Mentorski programi se često preporučuju kao jeftinija zamjena za formalne treninge. Allen, Eby, Poteet, Lentz i Lima su 2004. u Journal of Applied Psychology objavili meta-analizu koja je poredila mentorisane i nementorisane zaposlenike: mentorstvo zaista donosi korist za karijeru, ali je učinak na objektivne ishode, kao što je plata, mali. Mentorstvo usmjereno na konkretne savjete o poslu i mentorstvo usmjereno na podršku i ohrabrenje djeluju na različite načine, pa ih vrijedi razlikovati prije nego se mentorski program uvede kao univerzalno rješenje. Naša preporuka: prije nego firma poveća budžet za treninge, vrijedi provjeriti da zaposlenici uopće znaju koje su mogućnosti napredovanja dostupne, jer bez toga ista obuka može proizvesti suprotan efekat od namjeravanog.

Za konkretne korake kako pronaći mentora i izgraditi takav odnos, pogledajte vodič Mentorstvo koje mijenja karijeru.

Koliko se zaposlenici u BiH zaista obučavaju

Zvanični podaci pokazuju da BiH u ovom pogledu znatno zaostaje za Evropskom unijom. Prema Eurostatovoj anketi o radnoj snazi, udio stanovništva u dobi od 18 do 64 godine (zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih zajedno) koji je u prethodnih 12 mjeseci učestvovao u nekom obliku obrazovanja ili obuke iznosio je u BiH 8,7% u 2022. i 9,0% u 2024. godini. Napomena: ovaj pokazatelj mjeri da li je neko učestvovao u bilo kojem obliku obrazovanja ili obuke u prethodnih godinu dana, ne kvalitet, dužinu niti korist te obuke, pa brojka sama po sebi ne govori da li je ta obuka bila dobra.

Udio stanovništva (18 do 64 godine) u obuci u posljednjih 12 mjeseci2022.2024.
Bosna i Hercegovina8,7%9,0%
Evropska unija (27 zemalja)30,6%33,7%

Izvor: Eurostat, anketa o radnoj snazi (trng_lfs_17).

Razlika je prevelika da bi se objasnila samo veličinom firmi ili strukturom privrede u BiH; ona znači da velik dio zaposlenih u BiH prolazi kroz cijelu karijeru bez formalne obuke koju bi poslodavac organizovao ili platio, što firmama koje ovdje ipak ulažu u razvoj zaposlenika daje stvarnu prednost pred konkurencijom koja to ne radi.

Šta ovo znači za firme u BiH

Iz svega gore, nekoliko praktičnih zaključaka za firme u BiH koje razmišljaju o budžetu za razvoj zaposlenika, bilo da je riječ o internoj obuci, mentorstvu ili plaćenom daljem obrazovanju.

  • Naša preporuka: prije ulaganja u nove treninge, provjerite da zaposlenici znaju koje puteve napredovanja firma stvarno nudi; bez toga obuka rizikuje da ubrza, umjesto da spriječi, odlazak.
  • Naša preporuka: pratite i šta se dešava poslije obuke, ne samo ko ju je završio; ako zaposlenici koji su uložili u svoj razvoj ne dobiju priliku da ga primijene ili napreduju, rizik odlaska raste, ne pada.
  • Naša preporuka: mentorstvo i rotacija na druge poslove su jeftiniji način da se kod zaposlenika stvori osjećaj mogućnosti napredovanja nego formalno unapređenje za svakog.
  • Naša preporuka: mjerite učinak obuke na više od jednog nivoa, ne samo da li su učesnici zadovoljni; ocjena programa odmah poslije treninga govori malo o tome da li se znanje zaista koristi na poslu.
  • Naša preporuka: razvoj planirajte kao stalan proces, ne jednokratan trening; nalaz o školarinama pokazuje da jednokratna investicija bez daljeg plana za napredovanje može ubrzati, ne spriječiti, odlazak najboljih.

Detaljan model za postavljanje programa razvoja u firmi, od procjene potreba do praćenja rezultata, opisan je u vodiču Programi razvoja zaposlenih.

Razvoj zaposlenika je dio šireg HR menadžmenta u firmi; više tekstova o toj temi je u rubrici HR menadžment.

Za zaposlenike koji sami planiraju sljedeći korak u karijeri, vodiči su u temi Razvoj karijere.