Zašto kupujemo: faze odluke, faktori i potrošnja u BiH
Vodič za marketinške ljude, vlasnike i menadžere u BiH: kroz koje faze kupac prolazi, šta su istraživanja izmjerila o cijeni, krizi i okolnostima kupovine, na šta troše domaćinstva u BiH i kako da bolje upoznate svoje kupce.
Ukratko: Kupujemo kad primijetimo potrebu, a onda tražimo informacije, poredimo ponude, kupimo i ocijenimo kupovinu; kod svakodnevnih stvari često preskočimo traženje informacija. Lista faktora (kulturni, društveni, lični, psihološki i situacioni) je udžbenički okvir, ne izmjeren zakon. Istraživanja su mjerila uticaj cijene, krize i okolnosti u prodavnici, a za BiH postoje službeni podaci o potrošnji.
Ovaj vodič je za marketinške ljude, vlasnike i menadžere firmi u BiH. Polazi od udžbeničkog modela odluke o kupovini, a dodaje ono što su istraživanja izmjerila i službene podatke o potrošnji domaćinstava u BiH. Ostale tekstove o marketingu naći ćete u temi Marketing.
Savjete koje nijedno istraživanje ne mjeri označili smo kao naše.
Kroz koje faze kupac prolazi?
Udžbenik Principles of Marketing (OpenStax, 2023) opisuje pet faza odluke o kupovini. Isti udžbenik napominje da ne traži svaka potreba drugu fazu: kad vam nestane hljeba, vjerovatno nećete tražiti informacije, nego ćete otići u prodavnicu. Kod kupovina s većim posljedicama, prema istom udžbeniku, kupac obično traži i informacije.
| Faza | Šta kupac radi | Pitanje za vašu firmu |
|---|---|---|
| 1. Prepoznavanje potrebe | Primijeti razliku između stanja u kojem jeste i stanja koje želi; povod može biti unutrašnji (glad, žeđ) ili vanjski (miris pekare) | Šta se kupcu desi neposredno prije nego što počne tražiti proizvod poput vašeg? |
| 2. Traženje informacija | Postane pažljiviji prema porukama ili aktivno traži: internet, porodica i prijatelji, obilazak prodavnica | Gdje vas kupac može naći i šta tamo vidi o vama? |
| 3. Poređenje mogućnosti | Proizvod gleda kao skup osobina (na primjer cijena, trajanje baterije, lokacija hotela) i poredi ponude | Po kojim osobinama vas kupci porede s drugima? |
| 4. Odluka o kupovini | Odlučuje i pri tome se može osloniti na prečice u razmišljanju: skuplje je bolje, ostajem uz istu marku, biram po zemlji porijekla | Šta kupca u posljednjem koraku zaustavi: cijena, dostava, način plaćanja? |
| 5. Ocjena poslije kupovine | Poredi očekivanje s onim što je dobio; sumnja u odluku (kajanje kupca) može ga navesti da traži potvrdu | Da li se kupac vraća i šta kaže drugima? |
Izvor: faze i opis prema udžbeniku OpenStax Principles of Marketing, poglavlje 3.3 (Gomez Albrecht, Green i Hoffman, 2023). Pitanja u trećoj koloni su naša preporuka.
Koji faktori utiču na odluku?
U poglavlju 3.2 isti udžbenik dijeli faktore u pet grupa. Stari tekst na ovoj adresi imao je i ekonomske faktore kao posebnu grupu; u udžbeniku je ekonomski položaj dio ličnih faktora.
- Kulturni: vrijednosti zajednice, kultura i potkulture, društveni sloj, spol.
- Društveni: porodica, referentne grupe (grupe uz koje kupac želi biti vezan) i uloge i status koje ima.
- Lični: zanimanje, godine i životna faza, ekonomski položaj, način života, ličnost i slika o sebi.
- Psihološki: motivacija, opažanje, učenje, osjećaji, uvjerenja i stavovi.
- Situacioni: okruženje u prodavnici, gužva, društvo u kupovini, cilj kupovine, vrijeme i raspoloženje.
Ova lista je okvir za razmišljanje. Ne kaže koliko koji faktor teži niti kako se faktori kombinuju kod vašeg kupca. Naša preporuka: to provjerite na podacima o vlastitim kupcima. Udžbenik i sam upozorava da su godine i životna faza često slab pokazatelj kupovnog ponašanja: neko u četrdesetoj tek zasniva porodicu, a neko u sedamdesetoj još radi.
Psihološke prečice koje marketing koristi, kao što su društveni dokaz, strah od gubitka i sidrenje cijena, s istraživanjima smo opisali u vodiču Psihologija koja prodaje. Ovdje ih ne ponavljamo.
Šta su istraživanja izmjerila o cijeni?
Bijmolt, van Heerde i Pieters (Journal of Marketing Research, 2005) objedinili su 1.851 procjenu cjenovne elastičnosti iz 81 studije. Prosječna elastičnost bila je minus 2,62. Naše objašnjenje pojma: to znači da u prosjeku rast cijene proizvoda od 1% ide uz pad njegove prodaje, tržišnog udjela ili vjerovatnoće da ga kupac izabere od oko 2,6%, zavisno od studije. Udio i izbor mjere se prema konkurentima, pa dio tog pada mogu biti kupci koji pređu na drugu marku; to nije podatak o tome koliko manje se kupuje cijela vrsta proizvoda. Prema sažetku, elastičnost prodaje je u četiri decenije prije te studije postala značajno izraženija, a elastičnost udjela i izbora ostala je približno ista. Sažetak ne navodi iz kojih su zemalja studije.
Da li kupci pamte cijene?
Ne uvijek. Dickson i Sawyer (Journal of Marketing, 1990) posmatrali su kupce u supermarketima i razgovarali s njima. Kupci su na izbor trošili malo vremena, a mnogi nisu pogledali cijenu proizvoda koji su uzeli. Više od polovine nije moglo tačno reći cijenu proizvoda koji je upravo stavilo u korpu, a više od polovine onih koji su kupili proizvod na akciji nije znalo da je cijena snižena. Sažetak ne navodi zemlju ni broj kupaca, a istraživanje je staro više od 35 godina.
Naša preporuka: prosječna elastičnost iz stranih studija ne govori koliko će reagovati vaši kupci. Kad mijenjate cijenu, pratite prodaju po artiklu prije i poslije promjene, a ako možete, probajte novu cijenu prvo u jednoj prodavnici ili jednom kanalu prodaje. Ako je akcija važna, istaknite je jasno na polici i na računu, jer je veliki dio kupaca u tom istraživanju nije primijetio.
Kako prihod i kriza mijenjaju kupovinu?
Lamey, Deleersnyder, Dekimpe i Steenkamp (Journal of Marketing, 2007) analizirali su podatke iz SAD-a i Evrope. Udio trgovačkih marki (robe pod imenom trgovca) raste kad privreda posrne, a pada kad privreda raste. Kupci u lošim vremenima prelaze na trgovačke marke više nego što se poslije oporavka vraćaju markama proizvođača, a dio njih ih kupuje i dugo nakon krize. Autori tvrde da proizvođači taj gubitak mogu ublažiti ako u krizi pojačaju marketinšku podršku, umjesto da je smanje; to je njihov argument, a sažetak ne kaže da je taj učinak izmjeren. Sličnu analizu za BiH nismo našli.
Šta pokazuju plate i cijene u BiH?
Prema Agenciji za statistiku BiH (BHAS), prosječna neto plata zaposlenih u pravnim osobama u BiH za avgust 2026. bila je 1.701 KM. To je nominalno 7,7% više nego za avgust 2025., a realno, kad se uračuna rast cijena, 2,7% više. Zaposleni u obrtima i slobodnim profesijama i pripadnici odbrane nisu obuhvaćeni.
Prema indeksu potrošačkih cijena BHAS, cijene su u avgustu 2026. bile u prosjeku 4,9% više nego u avgustu 2025. Prijevoz je poskupio 22,9%, a stanovanje i režije 11,3%. Hrana i bezalkoholna pića bili su 0,9% jeftiniji, a odjeća i obuća 8,7%.
Naša procjena: prosječan realni rast plate ne znači isto za svako domaćinstvo. Kupcu kojem prijevoz i režije nose velik dio budžeta ostaje manje za ostalo nego što prosjek pokazuje.
Koliko domaćinstava štedi?
Prema Anketi o potrošnji domaćinstava 2021/2022 (BHAS, tematski bilten 2024.), 71,3% domaćinstava u BiH ne štedi. Štednja je povezana s nivoom potrošnje: među domaćinstvima koja troše do 600 KM štedi 9,8%, a među onima koja troše više od 1.500 KM 36,3%. Tabela je po nivou potrošnje, ne prihoda, pa to nije podatak o platama.
Na šta troše domaćinstva u BiH?
Anketa o potrošnji domaćinstava provedena je od 1. aprila 2021. do 31. marta 2022. Domaćinstva su 14 dana vodila dnevnik nabavki, a ostale izdatke navodila su u intervjuu. Prema istom biltenu BHAS (tabela 1.1), uspješno je anketirano 8.660 domaćinstava. Prosječno domaćinstvo trošilo je 1.775,98 KM mjesečno.
| Grupa izdataka | KM mjesečno | Udio |
|---|---|---|
| Hrana i bezalkoholna pića | 523,63 | 29,5% |
| Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostali energenti | 428,39 | 24,1% |
| Prijevoz | 253,58 | 14,3% |
| Informacije i komunikacije | 115,53 | 6,5% |
| Odjeća i obuća | 87,55 | 4,9% |
| Namještaj, oprema i održavanje domaćinstva | 87,28 | 4,9% |
| Lična njega, usluge socijalne zaštite i ostale usluge | 81,64 | 4,6% |
| Alkoholna pića i duhan | 57,66 | 3,2% |
| Usluge smještaja i restoranske usluge | 51,65 | 2,9% |
| Zdravstvo | 41,30 | 2,3% |
| Rekreacija, sport i kultura | 30,47 | 1,7% |
| Usluge osiguranja i finansijske usluge | 10,20 | 0,6% |
| Obrazovanje | 7,11 | 0,4% |
| Ukupno | 1.775,98 | 100% |
Izvor: BHAS, Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2021./2022., tematski bilten, 2024., tabela 3.2 (prosječni mjesečni izdaci po domaćinstvu, grupe COICOP).
U ukupan iznos ulaze i procijenjena vrijednost stanovanja u vlastitom stanu ili stanu koji domaćinstvo koristi besplatno (imputirana renta, 233,94 KM) i ono što domaćinstvo samo proizvede i potroši (65,66 KM). Stvarno kupljeno je 1.476,38 KM mjesečno, odnosno 83,1% potrošnje (tabela 3.3 i grafikon 3.3 istog biltena).
Da li gradska domaćinstva troše drugačije?
Ukupno gotovo ne: gradska domaćinstva trošila su 1.773,50 KM, a domaćinstva u ostalim naseljima (seoska i prigradska) 1.778,11 KM. Razlika je u strukturi. Na hranu i bezalkoholna pića u gradu ide 28,1% potrošnje, a u ostalim naseljima 30,7%. Za odjeću i obuću gradska domaćinstva daju 98,04 KM, ostala 78,56 KM, a za smještaj i restorane 59,33 KM prema 45,07 KM. Izvor je isti bilten BHAS, tabela 3.5.
Gdje domaćinstva kupuju hranu?
Prema istom biltenu BHAS (tabela 3.16), hljeb 44,6% domaćinstava kupuje u prodavnici, a 40,3% u super ili hipermarketu. Meso u super ili hipermarketu kupuje 57,2% domaćinstava, povrće 52,0%, a voće 52,2%. Na pijaci povrće kupuje 17,4%, a voće 17,2% domaćinstava.
Koliko kupaca informacije traži na internetu?
Prema anketi BHAS o korištenju informaciono-komunikacijskih tehnologija za 2025. (osobe od 16 do 74 godine, telefonska anketa), 59,1% onih koji su u posljednja tri mjeseca koristili internet tražilo je na internetu informacije o robi i uslugama. Prema Eurostatovoj tabeli o kupovini preko interneta, u BiH je u 2025. preko interneta u posljednjih 12 mjeseci kupovalo 49,5% svih osoba od 16 do 74 godine (ne samo korisnika interneta), a 2020. 28,0%. U Evropskoj uniji taj udio je u 2025. bio 73,6%.
Naše čitanje: i kupac koji kupuje u prodavnici može prvo pogledati vašu stranicu ili profil. Naša preporuka: provjerite šta tamo nađe o cijeni, dostupnosti i radnom vremenu.
Kako okolnosti u prodavnici mijenjaju izbor?
Udžbenik OpenStax među situacione faktore ubraja muziku, svjetlo, buku i miris, raspored i gužvu, društvo u kupovini, cilj kupovine, vrijeme koje kupac ima i raspoloženje. Istraživanje o muzici u supermarketu pokazuje kako to izgleda kad se izmjeri.
North, Hargreaves i McKendrick (Journal of Applied Psychology, 1999) dvije sedmice su u supermarketu naizmjenično, dan po dan, puštali francusku i njemačku muziku pored police s francuskim i njemačkim vinima. Uz francusku muziku francuska vina su se prodavala više od njemačkih, a uz njemačku obrnuto. Odgovori kupaca u upitniku upućuju na to da nisu bili svjesni tog uticaja muzike na svoj izbor. Sažetak ne navodi zemlju.
Da li veći izbor olakšava odluku?
Ne uvijek. Chernev, Böckenholt i Goodman (Journal of Consumer Psychology, 2015) u meta-analizi 99 rezultata ranijih istraživanja, s ukupno 7.202 učesnika, našli su četiri uslova uz koje je preopterećenost velikim izborom vjerovatnija: kad je ponuda složena, kad je odluka teška, kad osoba nije sigurna šta želi i kad želi odlučiti uz što manje truda. Kad se ti uslovi uzmu u obzir, ukupan učinak veličine izbora na preopterećenost je značajan, suprotno ranijoj meta-analizi. Sažetak ne navodi ko su bili učesnici ni u kojim zemljama.
Naša preporuka: kada kupac ne zna šta tačno želi, pomozite mu da suzi izbor (preporuka prodavača, poređenje dva ili tri modela, jasna razlika među paketima), umjesto da sakrijete dio ponude.
Šta se dešava poslije kupovine?
Prema udžbeniku OpenStax, zadovoljstvo zavisi od toga koliko je proizvod, onako kako ga kupac doživljava, ispunio očekivanje. Ako ga nije ispunio, kupac je nezadovoljan, a ako ga je premašio, vrlo zadovoljan. Naše čitanje: obećanje u oglasu postavlja mjerilo po kojem će vas kupac poslije ocijeniti.
Zadovoljstvo ipak ne vodi uvijek ponovnoj kupovini. Seiders, Voss, Grewal i Godfrey (Journal of Marketing, 2005) poredili su, u maloprodaji, ono što kupci kažu u anketi o namjeri ponovne kupovine s onim što su stvarno kupili. Veza zadovoljstva i stvarne ponovne kupovine zavisila je od toga koliko je kupovina kupcu zgodna, kolika je konkurencija, koliko je kupac uključen u kupovinu i od prihoda domaćinstva. Rezultati za namjeru i za stvarno ponašanje značajno su se razlikovali. Sažetak ne navodi zemlju ni broj kupaca.
Naša preporuka: anketu o zadovoljstvu dopunite podatkom iz vlastite prodaje, to jest koliko se kupaca stvarno vratilo i za koliko vremena. Više o odnosu s kupcima nakon prodaje naći ćete u temi Prodaja i odnosi s klijentima.
Kako firma može upoznati svoje kupce?
Uz preporuke iz prethodnih dijelova, ovo su još četiri koraka. To su naše preporuke, složene iz okvira i podataka iz ovog vodiča; nijedno istraživanje ih ne mjeri kao cjelinu.
- Opišite pet faza za svoj proizvod. Za svaku fazu zapišite šta znate i odakle to znate: iz podataka o prodaji, razgovora s kupcima ili pretpostavke.
- Razgovarajte s nedavnim kupcima i s onima koji su odustali. Kako voditi takav razgovor i šta pitati, opisujemo u vodiču o marketinškoj strategiji, na koji upućujemo ispod.
- Uporedite svoje kupce s prosjekom. Bilten BHAS daje potrošnju po tipu naselja, veličini i tipu domaćinstva; ako vaši kupci odstupaju od prosjeka, znate gdje gledati.
- Pratite cijene i plate svakog mjeseca. BHAS objavljuje indeks potrošačkih cijena i prosječne plate mjesečno, po grupama proizvoda i djelatnostima.
Kako se iz toga pravi plan s ciljevima i budžetom, opisujemo u vodiču o marketinškoj strategiji.
Ako želite poruku prilagoditi pojedinim grupama kupaca, pogledajte i vodič o personalizaciji u marketingu.