Employer branding: tri obećanja i šta kažu istraživanja
Tri tvrdnje o employer brandingu provjerene istraživanjem: privlači li kandidate, snižava li trošak zapošljavanja i podiže li motivaciju sadašnjih zaposlenih, uz ono što izvori ne potvrđuju.
Ukratko: Employer branding je povezan s brojem prijavljenih kandidata i s tim kako ih menadžeri koji regrutuju ocjenjuju, ali veza je slabija i manje dosljedna nego za obično oglašavanje firme. Da snižava trošak po zapošljenom, dokaz je uglavnom iz LinkedInovih podataka o vlastitim klijentima, ne iz recenziranog istraživanja. Da direktno podiže motivaciju sadašnjih zaposlenih, dokaz je još tanji.
Employer branding se u tekstovima o HR-u i marketingu redovno hvali s tri obećanja: privlači bolje kandidate, snižava trošak zapošljavanja i podiže motivaciju ljudi koji već rade u firmi. Sve tri tvrdnje zvuče logično, ali logično nije isto što i dokazano.
U ovom vodiču provjeravamo svaku tvrdnju posebno: šta su istraživači stvarno mjerili, na kome i koliko je veza jaka. Šta je employer branding i ko je u firmi za njega odgovoran, pišemo u posebnom vodiču, pa se ovdje na to ne vraćamo.
| Tvrdnja | Šta istraživanje pokazuje |
|---|---|
| Privlači kandidate | Da, ali slabije i manje dosljedno nego korporativno oglašavanje; istraživanje je rađeno na regrutaciji studenata |
| Snižava trošak po zapošljenom | Vjerovatno, ali potvrđen je samo LinkedInov podatak o vlastitim klijentima, ne recenzirano istraživanje |
| Podiže motivaciju sadašnjih zaposlenih | Dokaz je najslabiji; često citiran rad mjeri procjenu rukovodilaca o firmi, ne motivaciju zaposlenih |
Izvor: naša procjena, na osnovu istraživanja navedenih dalje u tekstu.
Privlači li employer branding kandidate?
Za ovu tvrdnju postoji najviše istraživanja, i ona najviše drži vodu, uz jednu ogradu o uzorku. Christopher Collins i Jian Han su u radu iz 2004. (Personnel Psychology) anketirali menadžere za regrutaciju u 99 firmi koje su regrutovale studente na jednom američkom univerzitetu u jesen 2002. (odgovorilo 43% od 232 kontaktirane firme). Reputaciju firme mjerili su objektivno, bodom za prisustvo na listama najboljih poslodavaca (BusinessWeek 50, Fortune 100 Best Companies to Work For i Working Mother 100 Best Companies for Working Mothers) u dvije godine prije ankete.
Šta pokazuje istraživanje
Reputacija je bila značajno povezana s brojem prijavljenih kandidata i s tim koliko su menadžeri koji su regrutovali procijenili kvalitet kandidata, ali nije bila povezana s odnosom broja prijavljenih prema broju intervjua, procentom popunjenih pozicija ni prosjekom ocjena i radnim iskustvom kandidata. Korporativno oglašavanje (trošak za marketing i administraciju kao zamjenska mjera) bilo je povezano s pet od šest mjera (nije značajno samo za odnos broja prijavljenih i broja intervjua) i ispalo je jači, dosljedniji prediktor od same reputacije.
Autori su napisali da ih je iznenadilo što reputacija nije bila povezana s više mjera, pogotovo jer je raniji rad Daniela Turbana i Daniela Cablea iz 2003. (Journal of Organizational Behavior), na stvarnim podacima iz karijernih centara poslovnih škola, prema njihovom navodu našao vezu reputacije sa širim skupom mjera kvantiteta i kvaliteta kandidata. Reputacija i oglašavanje bili su kod Collinsa i Hana međusobno jako povezani (r = 0,50), što po njihovoj procjeni može objasniti zašto je reputacija sama za sebe ispala slabija.
Naša procjena: oba istraživanja mjere regrutaciju studenata na univerzitetu, preko upitnika koje su popunjavali menadžeri firme, ne sami kandidati izvan tog konteksta. Za opće tržište rada u BiH, bez posebne regrutacije na fakultetima, direktan dokaz nismo našli. Ono što ostaje jeste da je reputacija poslodavca povezana s tim koliko se ljudi prijavljuje, ali vidljivost firme kroz oglašavanje može biti barem jednako važna.
Naša preporuka
Naša preporuka: ako vam je cilj veći broj kvalitetnih prijava, kombinujte oboje, a ne samo poruku o kulturi firme.
- Objavite realan opis posla i radnog dana, ne samo prednosti; realni opis posla je, prema Biswasu i Suaru (2016.), jedan od faktora koji rukovodioci u njihovom istraživanju povezuju sa employer brandingom.
- Budite vidljivi tamo gdje su kandidati, kroz oglase za posao i prisustvo na sajmovima zapošljavanja, ne samo kroz objave o kulturi firme.
- Pratite odakle dolaze prijave (oglas, preporuka, društvene mreže) da znate šta stvarno dovodi kandidate, umjesto da to pretpostavljate.
Snižava li employer branding trošak zapošljavanja?
Ovdje je dokaz slabiji. Internetom kruže i veće procjene o uštedi na trošku zapošljavanja, ali nijednu nismo mogli pratiti do primarnog, provjerljivog izvora, pa ih ovdje ne koristimo.
Jedino što smo mogli provjeriti direktno jeste podatak samog LinkedIna iz 2015.: njihovi klijenti sa snažnim „talent brandom“ u prosjeku su trošili 43% manje da bi nekoga zaposlili preko LinkedIna nego klijenti sa slabim brendom. To je LinkedInovo poređenje vlastitih klijenata: broj firmi u uzorku, period mjerenja i statistička značajnost nisu navedeni, a mjeren je samo trošak na samom LinkedInu (oglasi za posao, sponzorisani sadržaj), ne ukupan trošak zapošljavanja u firmi.
Naša procjena: logika iza tvrdnje ima smisla, pogotovo za vrijeme potrebno da se pozicija popuni. Kada se ljudi sami prijavljuju jer poznaju firmu, HR troši manje na oglase i angažman agencija za regrutaciju, a pozicija se brže popuni. Ali recenziran rad koji bi to direktno izmjerio nismo pronašli, pa procenat uštede ne možete uzeti kao dokazan, nego kao vjerovatan i nepotvrđen smjer.
Naša preporuka
Naša preporuka: umjesto tuđeg procenta, pratite vlastite brojke prije i poslije ulaganja u employer branding.
- Trošak oglasa i vanjskih agencija po zapošljenoj osobi, za isto radno mjesto, u različitim periodima.
- Broj spontanih prijava (bez oglasa) u odnosu na ukupan broj prijava.
- Vrijeme od otvaranja pozicije do potpisanog ugovora.
Utiče li employer branding na motivaciju sadašnjih zaposlenih?
Ovo je treća tvrdnja i, prema onome što smo našli, najslabije potkrijepljena. Šta je angažovanost, kako se mjeri i s čim je povezana, detaljno smo opisali u vodiču o angažovanosti zaposlenih, pa to ovdje ne ponavljamo.
Rad koji se često navodi kao dokaz da employer branding djeluje iznutra je rad Mukesha Biswasa i Damodara Suara iz 2016. (Journal of Business Ethics): anketirali su 347 rukovodilaca u 209 indijskih firmi o tome kako ocjenjuju employer branding svoje firme i njen finansijski i nefinansijski učinak. To je procjena rukovodilaca o vlastitoj firmi, ne mjerenje motivacije zaposlenih koji u njoj rade.
Radove koji bi direktno i nezavisno mjerili motivaciju sadašnjih zaposlenih u vezi s employer brandingom, u većem i recenziranom istraživanju, nismo pronašli. Ono što postoji su manje ankete u pojedinačnim firmama koje employer branding povezuju sa zadovoljstvom poslom i osjećajem pripadnosti firmi, ali ih nismo mogli pročitati u punom tekstu, pa njihove brojke ne prenosimo.
Naša procjena: tvrdnja da employer branding direktno podiže motivaciju sadašnjih zaposlenih danas počiva više na logici nego na nezavisno potvrđenom istraživanju. Vjerovatnije je i obrnuto: firma u kojoj su ljudi već motivisani i zadovoljni lakše gradi dobar employer brand, nego da brend sam po sebi stvara motivaciju. Smanjenu fluktuaciju, koju employer branding često obećava, provjerite uz stvarne razloge zbog kojih ljudi odlaze, u vodiču o odlasku dobrih radnika.
Šta ovo znači za firme u BiH?
Istraživanje posebno za BiH, o employer brandingu i privlačenju kandidata, trošku zapošljavanja ili motivaciji zaposlenih, nismo pronašli. Naša preporuka: employer branding ima najjasniji, iako i dalje skroman, efekat na privlačenje kandidata, pa tu ulaganje ima najviše smisla ako vam je cilj veći broj kvalitetnih prijava. Trošak po zapošljenom pratite kroz vlastite brojke, umjesto da se oslanjate na tuđe procente. Za motivaciju i angažman sadašnjih zaposlenih ulažite direktno, kroz ono što istraživanja o angažovanosti stvarno pokazuju da djeluje, a employer branding tretirajte kao posljedicu toga, ne kao zamjenu za to.
Ono što radite prema vani, za kandidate, i ono što radite prema unutra, za sadašnje zaposlene, vrijedi odvojeno planirati i mjeriti, umjesto da se oslanjate na to da će jedna aktivnost pokriti oboje.
Lista za provjeru
Lista je naša preporuka.
- Tvrdnju o privlačenju kandidata tretiramo kao vjerovatnu, ali skromnu: reputacija pomaže uz oglašavanje i vidljivost, ne umjesto njih.
- Tvrdnju o nižem trošku po zapošljenom pratimo vlastitim brojkama, ne tuđim procentima bez provjerenog izvora.
- Tvrdnju o motivaciji sadašnjih zaposlenih ne koristimo kao opravdanje da preskočimo direktan rad na angažovanosti.
- Reputaciju poslodavca gradimo kroz stvarne politike (razvoj, priznanje, fleksibilnost), ne samo kroz komunikaciju o njima.
- Za svaku od tri tvrdnje imamo svoj način mjerenja, ne jedan zajednički osjećaj da „brend djeluje“.