Menadžeri kao lice employer brandinga: timu i kandidatima
Linijski menadžeri su kandidatima prvi kontakt s firmom, a svom timu svakodnevno lice employer brenda; vodič razdvaja šta o tome stvarno kaže istraživanje od naših preporuka za praksu.
Ukratko: Linijski menadžer je često prva osoba koju kandidat upozna u procesu zapošljavanja i presudno utiče na svakodnevno iskustvo svog tima. Istraživanja o intervjuima potvrđuju da ponašanje osobe koja vodi razgovor oblikuje kako kandidat doživljava firmu, posebno u ranim fazama, ali rijetko mjeri baš menadžera kao posebnog „ambasadora brenda“.
Employer branding, odnosno brend poslodavca, obično se posmatra kao posao HR-a i marketinga: oglasi za posao, karijerna stranica, prisustvo na sajmovima zapošljavanja.
Ali kandidat i zaposleni rijetko komuniciraju svaki dan s tim timovima. Komuniciraju sa svojim direktnim menadžerom, osobom koja vodi njihov tim i, često, osobom koja ih je intervjuisala za posao. Ovaj vodič se bavi upravo tom ulogom: linijskim, odnosno frontline menadžerom koji vodi tim direktno, ne top menadžmentom koji postavlja strategiju i javno predstavlja firmu, i ne redovnim zaposlenima, čiju ulogu glasa brenda na društvenim mrežama smo opisali u drugom vodiču.
Ko oblikuje employer brend: tri nivoa
Korisno je razdvojiti ko u firmi oblikuje brend poslodavca i na koji način, jer se savjeti za jedan nivo ne mogu prosto prepisati na drugi.
| Nivo | Glavni kanal prema brendu poslodavca |
|---|---|
| Top menadžment i liderstvo | Strategija, javni nastupi, odluke o kulturi i politikama firme |
| Linijski (frontline) menadžer | Svakodnevni rad s timom i, često, intervju s kandidatom |
| Zaposleni | Lično iskustvo koje prenose dalje, uključujući društvene mreže |
Izvor: naša podjela, radi jasnoće ovog vodiča.
Menadžer kao prvi kontakt kandidata: šta pokazuje istraživanje
Istraživanja o privlačnosti poslodavca iz ugla kandidata (applicant attraction) dugo se bave pitanjem koliko ponašanje osobe koja vodi razgovor utiče na to da li će kandidat prihvatiti ponudu. Chapman, Uggerslev, Carroll, Piasentin i Jones su u meta-analizi iz 2005. (Journal of Applied Psychology) objedinili 667 relacija iz 71 studije. Privlačnost posla i organizacije, namjera da kandidat nastavi u procesu, namjera prihvatanja ponude i konačan izbor posla bili su povezani s pet grupa predictora: karakteristikama posla i organizacije, ponašanjem osobe koja vodi regrutaciju, percepcijom samog procesa, percipiranom usklađenošću (fit) s organizacijom i očekivanjima da će dobiti ponudu. Demografski podaci te osobe nisu bili značajan predictor.
Novija i veća meta-analiza, koju su 2012. u časopisu Personnel Psychology objavili Uggerslev, Fassina i Kraichy, obuhvatila je 232 studije (250 uzoraka, 3.518 relacija, 108.632 ispitanika) i pratila privlačnost kroz više faza procesa zapošljavanja. Ponašanje osobe koja vodi regrutaciju objašnjavalo je značajan dio varijanse u privlačnosti baš u prve dvije faze, prijavi i intervjuu, ali nije bilo značajan predictor konačnog izbora posla. Za sam izbor posla najvažnije su bile karakteristike posla, a percipirana usklađenost bila je najjači predictor privlačnosti uopšte.
Konkretnije, Sally Carless i Amantha Imber su 2007. u časopisu International Journal of Selection and Assessment anketirale 450 kandidata na diplomskom nivou, prije i poslije selekcijskog intervjua. Karakteristike osobe koja je vodila intervju (toplina, neljubaznost, poznavanje posla, opšta kompetentnost, humor) imale su i direktan i indirektan učinak na privlačnost kandidata i namjeru da prihvate ponudu, kao i značajan učinak na anksioznost kandidata.
Šta ova istraživanja ne govore
Nijedna od ove tri studije ne kaže da je osoba koja vodi razgovor baš menadžer. Literatura o regrutaciji generički govori o „regruteru“ ili „intervjuisti“, bez da uvijek navodi je li to HR specijalista, buduća kolegica ili direktni menadžer. U praksi u firmama u BiH to je često linijski menadžer, pogotovo van velikih korporacija s posebnim timom za regrutaciju, ali to je naša procjena na osnovu toga kako zapošljavanje obično izgleda, ne nalaz ovih istraživanja. Ono što istraživanja pouzdano pokazuju je da ponašanje osobe koja vodi razgovor, ko god da je ta osoba, utiče na to kako kandidat doživljava firmu, posebno u ranim fazama procesa.
Menadžer i svakodnevno iskustvo tima
Dio employer brenda koji se ne vidi u oglasu za posao nastaje iz toga kako se zaposleni osjećaju na poslu, a najveći dio tog iskustva dolazi od direktnog menadžera. Koliko je uloga menadžera velika za angažovanost tima, pisali smo u vodiču o tome zašto dobri radnici odlaze, pa to ovdje ne ponavljamo.
Naša procjena: ako menadžer najviše utiče na to koliko se zaposleni osjeća vrijednim, podržanim i informisanim, logično je da isti menadžer utiče i na to kakvu priču taj zaposleni iznosi o firmi drugima, prijateljima, budućim kandidatima na razgovoru za posao kad jednog dana ode u drugu firmu. To je naš zaključak iz dva odvojena nalaza, uloge menadžera u angažovanosti i veze angažovanosti sa stavovima o firmi, ne jedno istraživanje koje je to direktno mjerilo od početka do kraja.
Preporučuju li zaposleni firmu dalje, i šta s tim ima menadžer
Jedan od najkonkretnijih poslovnih ishoda employer brenda je da li zaposleni preporučuju firmu drugima kao kandidatima za posao. Jenna Pieper, Jessica Greenwald i Steven Schlachter su 2017. u časopisu Human Resource Management pokazali da je afektivna privrženost firmi (affective commitment, osjećaj emocionalne vezanosti za organizaciju) pozitivno povezana s vjerovatnošću da zaposleni preporuči kandidata, uz novčanu nagradu za preporuku i njenu visinu, dok je percipiran rizik u preporučivanju, strah da loša preporuka šteti vlastitom ugledu, negativno povezan. Rad ne testira ponašanje menadžera direktno.
Naša procjena: afektivna privrženost firmi je upravo ono na šta menadžer, prema istraživanju o angažovanosti iz prethodnog dijela, najviše utiče. Veza od menadžera, preko privrženosti, do preporuke nije ono što je ijedno istraživanje pratilo od početka do kraja, nego logičan spoj dva odvojena nalaza, ne dokazana uzročna lanac.
Šta smo ostavili po strani
Tražili smo i noviji izvještaj neke konsultantske ili HR platforme (LinkedIn Talent Solutions, Universum, Gartner) koji bi direktno mjerio koliko menadžer, a ne firma uopšte, utiče na brend poslodavca kod kandidata. Takvi tekstovi postoje, ali u obliku blogova i promotivnih stranica bez jasnog uzorka, metodologije ili godine prikupljanja podataka koje bismo mogli provjeriti po pravilima ovog projekta, pa ih ne navodimo kao dokaz. Popularna priča da je menadžer „ambasador brenda“ je uglavnom praktičarska, ne naučna: oslanja se na iskustvo konsultanata i HR platformi, a ne na kontrolisana istraživanja o samim menadžerima. Dijelovi te priče koji se mogu potkrijepiti, prvi kontakt kandidata i svakodnevni uticaj na tim, potkrijepljeni su gore navedenim istraživanjima, ali o menadžeru kao posebnoj kategoriji, nasuprot generičkom „regruteru“, direktnog istraživanja nema.
Šta menadžer konkretno može raditi
Lista ispod je naša preporuka, ne nalaz istraživanja, i uglavnom je praktičan prevod onoga što istraživanja o regrutaciji i angažovanosti traže od menadžera svaki dan.
- Pripremite se za intervju kao za sastanak koji kandidat pamti: tačne informacije o poslu i timu, poštovanje njegovog vremena, prostor za pitanja.
- Redovno pitajte rukovodstvo šta je novo u firmi, da ne saznajete iz druge ruke ono što biste prvi trebali reći svom timu.
- Prepoznajte trud konkretno i blizu trenutka kad se desio, ne samo kroz godišnju ocjenu.
- Govorite o firmi onako kako je stvarno doživljavate: kandidati i zaposleni prepoznaju razliku između iskrene priče i naučenog teksta.
- Ne obećavajte kandidatu ništa što firma ne može ispuniti, jer razočarenje u prvim sedmicama na poslu najviše šteti upravo vama kao menadžeru.
Ako ste menadžer koji je tek preuzeo tim, prve mjesece i odnos s bivšim kolegama opisali smo u drugom vodiču.
Lista za provjeru
Lista je naša preporuka.
- Znamo da je naš menadžer često prva osoba koju kandidat upozna, i pripremamo ga za to, ne pretpostavljamo da to ide samo od sebe.
- Menadžer dobija tačne i blagovremene informacije od rukovodstva prije nego ih prenese timu.
- Menadžer prepoznaje trud tima konkretno, ne samo kroz godišnju ocjenu.
- Ne tražimo od menadžera da bude ambasador brenda bez da mu dajemo informacije, vrijeme i podršku za to.
- Razlikujemo nalaz istraživanja od naše preporuke i ne obećavamo kandidatima više nego što firma može ispuniti.