Mindset rasta na poslu: šta istraživanja zaista pokazuju
Mindset rasta je stvaran, ali slab i uglavnom istražen na učenicima: ovaj vodič provjerava šta dvije velike meta-analize i najveći eksperiment do sada zaista pokazuju, i šta je samo naša procjena za posao.
Ukratko: Mindset rasta (growth mindset), uvjerenje da se sposobnosti razvijaju trudom, stvarno je povezan s boljim rezultatima, ali veza je slaba i učinak treninga mali, uglavnom kod učenika slabijeg socioekonomskog statusa. Skoro sva istraživanja su rađena u školama, ne na poslu, pa primjenu na zaposlene ovaj tekst označava kao našu procjenu, ne kao nalaz.
Vodič je za zaposlene, menadžere i HR u BiH. Ideja o mindsetu rasta je posljednjih godina postala jedan od najčešćih savjeta u poslovnoj literaturi: ako vjerujete da se sposobnosti mogu razviti, bolje ćete podnijeti neuspjeh i više ćete postići. Ovaj tekst provjerava šta o tome zaista kažu veliki, dobro osmišljeni pregledi istraživanja, uključujući i nalaze koji idu protiv popularne poruke.
Jedno upozorenje prije svega ostalog: istraživanja o mindsetu rasta su gotovo isključivo rađena na učenicima i studentima, ne na zaposlenima u firmama. Primjenu na odrasle na poslu ovaj tekst označava kao našu procjenu, ne kao nalaz nijednog od navedenih istraživanja. Za BiH posebno istraživanje o mindsetu rasta nismo našli.
Više tekstova naći ćete u temi Lični razvoj.
Šta je mindset rasta i odakle dolazi?
Psihologinja Carol Dweck je sa Ellen Leggett u radu iz 1988. (Psychological Review) opisala da ljudi imaju različita uvjerenja o tome da li su lične osobine, kao inteligencija, stalne ili promjenjive. Uvjerenje da su promjenjive (mindset rasta) vodi ka ciljevima učenja i otpornijem odgovoru na neuspjeh; uvjerenje da su stalne (fiksni mindset) vodi ka izbjegavanju izazova poslije neuspjeha. Dweck je teoriju kasnije popularizovala u knjizi Mindset (2006.), gdje je mindset rasta povezala s nizom pozitivnih ishoda u školi, sportu i poslu.
Mindset rasta nije isto što i samoefikasnost (vjera da možete uspjeti u konkretnom zadatku) ni opšte samopouzdanje. O samoefikasnosti i drugim teorijama motivacije pisali smo u vodiču o teorijama motivacije na poslu.
Šta pokazuju najveći pregledi istraživanja?
Victoria Sisk, Alexander Burgoyne, Jingze Sun, Jennifer Butler i Brooke Macnamara su 2018. u časopisu Psychological Science objavile dvije meta-analize o mindsetu rasta i školskom uspjehu. Prva je objedinila 273 nalaza sa 365.915 učenika; prosječna korelacija između mindseta rasta i školskog uspjeha iznosila je 0,10. To je slaba veza: 58% od 273 nalaza nije bilo statistički značajno različito od nule, a dodatnih 6% je bilo značajno, ali u negativnom smjeru (mindset rasta je kod njih išao uz slabiji, ne bolji uspjeh).
Korelacija je bila jača kod djece (0,19) i adolescenata (0,15), a kod odraslih statistički nije bila značajna (0,02). U ovom istraživanju odrasli znači studenti na visokoškolskim programima, ne zaposleni u firmama.
Treninzi mindseta: mali učinak, uglavnom kod ugroženih učenika
Druga meta-analiza istih autorica je objedinila 43 eksperimenta sa trening programima mindseta rasta, sa 57.155 učenika. Prosječan učinak treninga na školski uspjeh iznosio je 0,08, što autorice opisuju kao vrlo slab. Učinak je bio statistički značajan samo kod učenika iz porodica s niskim prihodima (0,34) i granično značajan kod učenika s visokim akademskim rizikom (0,19); kod svih ostalih grupa učenika, uključujući i adolescente i odrasle posmatrane posebno, učinak nije bio statistički značajan.
Autorice zaključuju da revolucija mindseta vjerovatno nije najbolji način da se poboljša obrazovni sistem, jer su učinci kroz obje analize uglavnom bili mali ili statistički nepostojeći, dok tipičan obrazovni program u poređenju ima znatno veći učinak.
Najveći eksperiment do sada: nacionalna studija u SAD-u
David Yeager i 24 saradnika, među njima i Carol Dweck, su 2019. u časopisu Nature objavili rezultate Nacionalne studije o mindsetovima učenja, randomiziranog ogleda na nacionalno reprezentativnom uzorku američkih devetaka (devetog razreda srednje škole). Kraći, online trening o mindsetu rasta (ispod sat vremena) je kod učenika sa slabijim ocjenama podigao prosjek za 0,10 boda na skali od 4 (standardizovani učinak 0,11); kod učenika s boljim ocjenama efekat na ocjene nije bio statistički značajan.
Efekat na ocjene se održao samo u školama gdje su vršnjačke norme već podržavale prihvatanje intelektualnih izazova; gdje nisu, trening nije promijenio ocjene slabijih učenika. Trening je, bez obzira na ocjene učenika, povećao udio učenika koji su sljedeće godine upisali naprednu matematiku sa 33% na 36% (9% relativno), prema istoj studiji.
Autori sami napominju da je, i pored skromne veličine efekta, kratak i jeftin trening postigao značajan dio učinka mnogo skupljih i dužih programa za adolescente iz ranije literature; zato rezultat ne opisuju kao beskoristan, nego kao koristan u ograničenom, a ne univerzalnom dometu.
Popularna tvrdnja i šta istraživanja pokazuju
| Popularna tvrdnja | Šta istraživanja pokazuju |
|---|---|
| Mindset rasta je glavni razlog zašto neki ljudi uspijevaju, a drugi ne. | Veza mindseta i školskog uspjeha je slaba (korelacija 0,10); više od polovine pojedinačnih nalaza nije statistički značajno. |
| Trening mindseta rasta značajno podiže rezultate svima. | Prosječan učinak treninga je vrlo slab (0,08) i statistički značajan samo kod učenika iz porodica s niskim prihodima. |
| Jedan kratak trening je dovoljan, bez obzira na okolinu. | U najvećem eksperimentu efekat na ocjene se održao samo u školama gdje su vršnjačke norme već podržavale prihvatanje izazova. |
| Nalazi vrijede i za odrasle zaposlene na poslu. | Istraživanja su rađena na učenicima i studentima; primjena na zaposlene je naša procjena, ne nalaz. |
Izvori: Sisk, Burgoyne, Sun, Butler i Macnamara 2018 i Yeager i saradnici 2019. Posljednji red tabele je naša procjena, ne nalaz istraživanja.
Primjena na posao: šta znamo, a šta samo procjenjujemo
Nijedno od ova dva istraživanja nije mjerilo zaposlene u firmama: Sisk i saradnice govore o učenicima i studentima, a Yeager i saradnici o srednjoškolcima u SAD-u. U ovom tekstu pretpostavljamo da se opšti obrazac (mala, ali stvarna veza, jača kod mlađih i kod ljudi s manje resursa) vjerovatno vrijedi i na poslu, ali to je naša procjena, ne nalaz istraživanja. Nijedno veliko, dobro osmišljeno istraživanje o mindsetu rasta kod zaposlenih nismo našli, ni za BiH ni šire.
Razlike između škole i posla su značajne: školska ocjena zavisi najviše od truda i znanja pojedinca, a rezultat na poslu zavisi i od resursa, ovlasti, odnosa s nadređenim i plate, što nijedno od ova dva istraživanja nije mjerilo. Zbog toga ne tvrdimo da će mindset rasta na poslu imati isti razmjer efekta kao u školi, samo da je smjer (mala, ali stvarna veza) vjerovatno sličan.
Šta uzeti iz ovoga za svakodnevni rad
Naša preporuka, uz navedene ograde:
- Vjerovanje u vlastite sposobnosti raste iz stvarnog iskustva uspjeha, ne samo iz hrabrenja riječima. Dajte sebi i ljudima oko sebe zadatke koji su teški, ali savladivi, pa sve teže.
- Gledajte na neuspjeh kao na informaciju o tome šta sljedeće promijeniti, ne kao na presudu o vašoj vrijednosti. O konkretnim koracima poslije neuspjeha pisali smo u vodiču o tome kako neuspjeh pretvoriti u priliku za rast.
- Postavite konkretan, dovoljno zahtjevan cilj i mjerite napredak umjesto da se oslanjate samo na poziv da date sve od sebe.
- Disciplina i dosljedne navike nose više od jednog dobrog dana motivacije; šta istraživanja o navikama zaista pokazuju pogledajte u vodiču o navikama za bolji rad.
- Okruženje utiče na to koliko ćete prihvatiti izazove: ako kolege i nadređeni kažnjavaju greške, ni najjače uvjerenje da se sposobnosti razvijaju neće puno pomoći. To je u skladu s nalazom Yeager i saradnika da je efekat treninga zavisio od vršnjačkih normi u školi.
- Emocionalna inteligencija i otpornost na stres su zaseban, također osporavan konstrukt; o tome šta istraživanja kažu pisali smo u vodiču o emocionalnoj inteligenciji na poslu.
I na kraju, oprezno s obećanjima: mindset rasta vam može pomoći da bolje podnesete neuspjeh i da ustrajete na zahtjevnom cilju. Ne čini sam po sebi nekog boljim zaposlenim niti garantuje uspjeh, a ni istraživanja na kojima se zasniva to ne tvrde.