Najčešće greške u employer brandingu i kako ih izbjeći
Šest čestih grešaka u employer brandingu, od obećanja koje posao ne ispuni do zanemarene povratne informacije kandidata: za svaku dio objašnjava zašto je važna i nudi konkretnu popravku.
Ukratko: Najviše štete employer brandingu prave obećanja s razgovora koja firma ne ispuni, nedosljedni oglasi, loše iskustvo kandidata tokom procesa, slaba digitalna prisutnost, razvoj zaposlenih bez stvarnog puta napredovanja i zanemarena povratna informacija kandidata. Istraživanja povezuju dio grešaka s konkretnom posljedicom; popravke na kraju svakog dijela su naša preporuka.
Employer branding nije samo izgled sajta i objave na društvenim mrežama: to je razlika između onoga što firma kandidatu obeća i onoga što zaposleni stvarno doživi na poslu. Šest grešaka ispod najčešće ruši tu vezu, a za svaku navodimo zašto je važna, prema istraživanju gdje ga ima, ili prema našoj procjeni gdje ga nema. Šta je employer branding i ko je za njega odgovoran u firmi, pisali smo u zasebnom vodiču. Istraživanje o employer brandingu posebno u bh. firmama nismo našli; primjeri ispod su opšti i mogu se primijeniti u firmi bilo koje veličine.
1. Obećanje na razgovoru koje posao poslije ne ispuni
Kad firma kandidatu na razgovoru obeća fleksibilno radno vrijeme, brz razvoj ili konkretan projekat, a posao to poslije ne ispuni, zaposleni to ne doživljava kao sitnicu. Istraživanja o kršenju takozvanog psihološkog ugovora, neformalnog očekivanja da će firma ispuniti ono što je obećala, povezuju taj osjećaj s nepovjerenjem, nižim zadovoljstvom poslom i nižom posvećenošću firmi; izvor (Zhao i saradnici, 2007) i detalje opisali smo u vodiču o tihom otkazu. Razlika između obećanja i stvarnosti najčešće nastaje kad HR i menadžer koji zapošljava različito opisuju posao, ili kad se oglas piše da zvuči privlačno, a ne tačno.
Naša preporuka: na razgovoru opišite posao onako kako stvarno izgleda, uključujući teže strane (prekovremeni rad, rutinu, tempo), i provjerite da se oglas, razgovor i prva sedmica na poslu poklapaju. Ako kandidat razliku otkrije tek na probnom radu, šteta po ugled je veća nego da ga uopšte niste zaposlili.
2. Nedosljedni, generički oglasi za posao
Oglas je kandidatovo prvo direktno iskustvo s vašim brendom. Generički tekst prepisan iz drugih oglasa, s frazama kao „mladi, dinamičan tim“, kandidatu ne govori ništa o stvarnom poslu, pa ga teže uvjeri da se prijavi. Kako napisati oglas korak po korak, s primjerom i zakonskim ogradama u BiH, pisali smo u vodiču o pisanju oglasa za posao.
Naša preporuka: pišite oglas za posao koji stvarno nudite (zadaci, raspon plate gdje je moguće, uslovi rada), a ne generičku listu poželjnih osobina. Ako više vaših oglasa liči jedan na drugi riječ po riječ, kandidati to primjećuju prije nego što uopšte dođu na razgovor.
3. Zanemarivanje iskustva kandidata tokom procesa zapošljavanja
Kako se prema kandidatu postupa tokom selekcije samo po sebi oblikuje sliku o firmi. U metaanalizi 86 uzoraka (Personnel Psychology, 2004, ukupno 48.750 ljudi) John Hausknecht, David Day i Scott Thomas su našli da je pozitivna percepcija selekcijskog procesa povezana s povoljnijom slikom firme kod kandidata, većom namjerom da prihvate ponudu i većom spremnošću da firmu preporuče drugima. To su samoprocjene kandidata, mjerene uglavnom u vrijeme samog procesa, pa veza ne dokazuje da je sâm proces jedini uzrok te slike.
Praksu koja taj utisak najčešće kvari poznajemo iz vlastitog iskustva, ne iz ove metaanalize: duga tišina bez povratne informacije poslije razgovora, otkazan termin bez obavještenja, zadatak nesrazmjeran poziciji, intervjue na kojima kandidat ne dobije priliku da postavi pitanje. Naša preporuka: odredite rok u kojem svaki kandidat dobija odgovor, čak i kad je odgovor „ne“, i držite ga se; jedno loše iskustvo u procesu zapošljavanja ide dalje od tog jednog kandidata.
4. Slaba digitalna prisutnost
Prije nego što se kandidat uopšte prijavi, obično pogleda vaš sajt i profile na društvenim mrežama. U istraživanju (Journal of Applied Psychology, 2007) Davida Allena, Raja Mahta i Roberta Otonda, 814 studenata je tražilo posao na sajtovima stvarnih firmi: što je sajt davao više informacija o samom poslu, jača je bila namjera kandidata da nastavi s prijavom, a informacije o firmi djelovale su posredno, kroz stav prema samom sajtu. Prethodna slika firme bila je važna kad se kontrolisala količina pretrage, dok sama poznatost firme nije. Uzorak su studenti, a mjerena je rana namjera da se nastavi s procesom, ne stvarno zaposlenje, pa je prenos na iskusnije kandidate i na BiH naša procjena.
Prazna ili zastarjela stranica Karijera na sajtu ostavlja utisak da firma ne mari za ugled poslodavca, čak i kad to nije tačno. Redovno ažurirana stranica za karijeru, stvarne fotografije i izjave zaposlenih umjesto stock fotografija i aktivan odgovor na komentare na društvenim mrežama: to su naše preporuke iz prakse, ne nalaz istraživanja koje bi ih direktno mjerilo za BiH.
5. Razvoj zaposlenih bez stvarnog puta napredovanja
Ulaganje u obuku i razvoj samo po sebi ne čuva ljude u firmi. U istraživanju 264 zaposlenih i njihovih nadređenih (Journal of Applied Psychology, 2011) Maria Kraimer, Scott Seibert, Sandy Wayne, Robert Liden i Jesus Bravo su našli da je percipirana podrška razvoju bila povezana s manjim dobrovoljnim napuštanjem posla samo kod zaposlenih koji su u firmi vidjeli stvarnu priliku za napredovanje; kod onih koji tu priliku nisu vidjeli, ista podrška je išla uz veće napuštanje. Zemlju uzorka sažetak ne navodi.
To znači da greška nije samo premalo obuke, nego i obuka bez jasnog puta dalje: zaposleni koji nauči novu vještinu, a u firmi ne vidi gdje bi je mogao iskoristiti, prije ili kasnije ode onome ko mu tu priliku ponudi. Naša preporuka: uz svaku obuku recite i kuda ona u firmi vodi (nova uloga, veća odgovornost, drugi tim), a ne samo da je obuka sama sebi cilj.
6. Zanemarena povratna informacija kandidata
Kandidati firmi stalno govore šta ne valja: u razgovoru o odbijanju, u razlogu zašto su odbili ponudu, ili javno u recenziji na internetu. Rad koji bismo mogli navesti kao potvrđen dokaz da jedna javna recenzija (tipa Glassdoor) mijenja broj prijava nismo mogli potvrditi iz primarnog izvora: jedini rad koji smo našli (analiza Glassdoor i Dice podataka) autori su naknadno povukli zbog zastarjelih podataka, pa ga ne koristimo kao izvor. Iz metaanalize navedene u dijelu o iskustvu kandidata ipak proizlazi jasan nastavak: kandidat s lošim iskustvom rjeđe preporučuje firmu drugima, pa ignorisana povratna informacija znači da se isti propust ponavlja sa svakom sljedećom generacijom kandidata.
Naša preporuka: poslije svakog razgovora, čak i kad kandidat ne dobije posao, ostavite kratak kanal za povratnu informaciju o samom procesu, ne o odluci, i redovno pregledajte zašto finalisti odbijaju ponudu. To je jeftiniji način da saznate gdje proces škripi nego da to pročitate u javnoj recenziji.
Šest grešaka u jednoj tabeli
| Greška | Zašto je važno | Prva popravka |
|---|---|---|
| Obećanje koje posao ne ispuni | Kršenje psihološkog ugovora: niže povjerenje i posvećenost firmi | Opis posla na oglasu, na razgovoru i u stvarnosti se poklapaju |
| Nedosljedni, generički oglasi | Kandidat na prvom koraku ne dobije stvarnu sliku posla | Oglas za konkretan posao, ne lista poželjnih osobina |
| Loše iskustvo tokom selekcije | Povezano s lošijom slikom firme i manjom spremnošću da je kandidat preporuči | Rok za odgovor svakom kandidatu, i kad je odgovor ne |
| Slaba digitalna prisutnost | Informacije o poslu na sajtu povezane s namjerom da se kandidat prijavi | Ažurirana stranica Karijera sa stvarnim sadržajem |
| Razvoj bez puta napredovanja | Podrška razvoju bez vidljive prilike išla je uz veće napuštanje posla | Uz obuku recite i kuda ona u firmi vodi |
| Zanemarena povratna informacija | Propust se ponavlja sa svakom sljedećom generacijom kandidata | Kratak kanal za povratnu informaciju poslije svakog razgovora |
Izvor: Hausknecht, Day i Thomas 2004, Allen, Mahto i Otondo 2007 i Kraimer i saradnici 2011 (linkovi iznad u tekstu); za prve dvije greške izvor je u vodičima na koje tekst linkuje; ostale popravke u tabeli su naša preporuka.