Organizacijska kultura kad se poslovi mijenjaju brzo
Šta istraživanja kažu o spremnosti firmi na promjenu i o kulturi učenja, kakav trag ostavlja nesigurnost zbog promjena, uz BHAS podatke o tome koje djelatnosti u BiH rastu, a koje se smanjuju.
Ukratko: Uloge i način rada mijenjaju se brže nego ranije, ali tačno koja zanimanja će nestati niko pouzdano ne zna, pa to ovdje i ne tvrdimo. Za organizacijsku kulturu važnije je jesu li firma i ljudi spremni na promjenu, uči li se kontinuirano i kako se nosi s nesigurnošću koju promjena sa sobom nosi. Savjeti u nastavku su naša preporuka.
Vodič je za vođe timova, menadžere i HR u BiH. Nove tehnologije i nova pravila rada mijenjaju šta ljudi rade i kako sarađuju, a to se najviše osjeti u organizacijskoj kulturi firme: u načinu na koji se donose odluke, prenosi znanje i gradi povjerenje.
Promjena uloga je stvarna, predviđanja nisu
Izvještaji velikih poslodavaca u svijetu redovno objavljuju liste vještina i zanimanja za koje očekuju rast ili pad. Takve liste su korisne za orijentaciju, ali ne govore pouzdano koje će konkretno radno mjesto u vašoj firmi nestati ili nastati, pa to ovdje i ne tvrdimo. Koje vještine danas najčešće nedostaju kandidatima u BiH i kako ih provjeriti u oglasu za posao, pisali smo u vodiču o vještinama koje traže poslodavci; ovaj tekst se bavi onim što se dešava s kulturom i vođenjem kad se uloge mijenjaju.

Šta pokazuju brojke: koje djelatnosti u BiH rastu, koje se smanjuju
Pouzdanu prognozu zanimanja za BiH nismo našli, ni kod Evropske fondacije za obuku (ETF) ni kod Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dostupan je, međutim, stvaran broj zaposlenih po djelatnostima: Agencija za statistiku BiH ga svaki mjesec objavljuje iz administrativnih izvora (poreske uprave entiteta, mjesečno i polugodišnje istraživanje), ne iz ankete o planovima firmi.
U junu 2026. je u pravnim licima, kod preduzetnika i u organima vlasti u BiH bilo 855.269 zaposlenih, isto koliko i godinu ranije. Iza tog mirnog ukupnog broja stoje razlike po djelatnostima (tabela ispod, juni 2026. prema junu 2025.).
| Djelatnost | Promjena broja zaposlenih, juni 2026. prema junu 2025. |
|---|---|
| Vađenje ruda i kamena | pad od 7,2% |
| Poslovanje nekretninama | pad od 3,9% |
| Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov | pad od 2,7% |
| Prerađivačka industrija | pad od 2,4% |
| Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite | rast od 2,5% |
| Građevinarstvo | rast od 1,8% |
| Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja | rast od 1,5% |
| Informacije i komunikacije | rast od 0,9% |
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Zaposleni po djelatnostima, juni 2026, tabela 3.
Ovo je poređenje jedne godine, ne dugoročan trend, i podaci ne govore zašto je do promjene došlo: automatizacija je samo jedan od mogućih razloga, uz potražnju, cijene i sezonu. Naša procjena: ko vodi tim u djelatnosti koja se smanjuje ima dodatan razlog da sad gradi povjerenje i otvoreno govori o planovima, ne da čeka da se ljudi sami brinu.
Je li firma spremna na promjenu, ne samo najavljena
Hoće li promjena uspjeti ne zavisi samo od plana nego i od toga je li organizacija spremna. Bryan Weiner je u pregledu teorije organizacijske spremnosti na promjenu (Implementation Science, 2009.) spremnost opisao kao dijeljeno stanje među ljudima u organizaciji, ne osobinu pojedinca, sastavljeno od dva dijela: koliko ljudi zajedno žele da se promjena desi i koliko vjeruju da to zajedno mogu izvesti. Rad je teorijski, bez novog mjerenja u jednoj firmi, i nije pisan posebno o promjeni zanimanja nego o organizacijskoj promjeni uopšte; prenos na promjenu uloga i obuku je naš.
Prema toj teoriji, na spremnost najviše utiču koliko ljudi vrednuju samu promjenu, da li znaju šta se od njih tačno traži, da li imaju resurse (vrijeme, obuku, alate) i okolnosti u kojima rade. Kad je spremnost visoka, po Weineru, ljudi više sarađuju, ulažu više truda i istrajniji su, a promjena se lakše sprovede, iako to ne garantuje dobar ishod. Naša preporuka: prije najave promjene uloga provjerite ne samo da li ljudi razumiju plan, nego i da li imaju šta im treba da ga sprovedu.
Učenje kao dio svakodnevice, ne jednokratna obuka
Firme koje se lakše prilagođavaju obično ne čekaju da obuka postane hitna. Prema anketi o obrazovanju odraslih, u formalnom i neformalnom učenju učestvovalo je 8,7% odraslih u BiH, naspram 43,7% u EU; prema anketi o radnoj snazi, za posljednjih 12 mjeseci bilo je to 2,2% u BiH naspram 28,4% u EU (2024.), što nije direktno uporedivo s prvom anketom jer je metodologija drugačija. Oba broja pokazuju koliko je formalna obuka odraslih u BiH rijetka, ne koliko je razvijena kultura učenja u konkretnoj firmi.
Jedan praktičan oblik svakodnevnog učenja je mikroučenje: kratke sesije od desetak minuta umjesto rijetkih cjelodnevnih obuka. Šta ono može, a šta ne može, pisali smo u vodiču o mikroučenju. Naša preporuka: učenje treba biti dio redovnog posla, kratko i često i vezano za konkretan zadatak, ne samo nešto što se radi kad firma najavi veliku promjenu.
Nesigurnost zbog promjena: cijena za kulturu i angažman
Nesigurnost posla, strah da će posao nestati ili se pogoršati, dobro je istražena tema u psihologiji rada. Meta-analiza Gigi Cheng i Dariusa Chana (Applied Psychology, 2008.), koja je objedinila 133 studije sa 172 nezavisna uzorka, potvrđuje raniji nalaz da je nesigurnost posla povezana s lošijim stavom prema poslu i organizaciji te slabijim zdravljem, a dodaje da je povezana i sa slabijim radnim učinkom. Veza nesigurnosti i namjere da se da otkaz bila je jača kod zaposlenih s kraćim stažom i kod mlađih; veza sa zdravstvenim posljedicama bila je jača kod zaposlenih s dužim stažom i kod starijih. Po spolu razlike nije bilo.
Ova meta-analiza mjeri opću nesigurnost posla, ne nesigurnost izazvanu posebno automatizacijom ili restrukturiranjem; vezu s promjenom uloga pravimo mi, kao naša procjena, jer je uvođenje nove tehnologije jedan od čestih uzroka takve nesigurnosti. Za angažman tima to znači da sama najava promjene, bez jasnoće o tome ko je i kako pogođen, može štetiti prije nego što se iko zaista premjesti ili obuči za nov zadatak.
Šta menadžeri mogu uraditi
Naša preporuka, izvedena iz nalaza iznad:
- Recite otvoreno šta se zna, a šta se još ne zna. Nejasnoća duže šteti nego loša vijest rečena jasno.
- Objasnite zašto se nešto mijenja, ne samo šta se mijenja. Ljudi lakše prihvataju promjenu kad razumiju razlog i imaju priliku da postave pitanje.
- Učenje ugradite u redovne sedmične zadatke, ne samo u povremene radionice.
- Pratite znakove nesigurnosti u timu (otkazi, bolovanja, pad učinka) i razgovarajte prije nego što postanu veliki problem.
Korake za samu komunikaciju promjene, uz ono što o tome kažu istraživanja, opisali smo u vodiču o upravljanju promjenama u firmi.