Nova zanimanja i izazovi organizacijske kulture u susret Prvom maju

Globalni podaci potvrđuju ono što već znamo - tržište rada mijenja se brže nego što stižemo odgovoriti. Prvog maja zastajemo i razmatramo koja zanimanja nestaju, koja dolaze i što to znači za organizacijske kulture koje žele zadržati ljude.

Prvomajska pobuna radnika iz 19. stoljeća donijela je osam sati rada dnevno, slobodne dane i godišnje odmore. Paradigmu koja se danas mijenja prirodom rada. Fleksibilni modeli i hibridni ugovori redefiniraju šta kompanije mogu ponuditi, a employer branding čini privlačnim kompanije koje znaju dati više od ugovora.

Šta nestaje, šta dolazi

Priroda rada mijenja i zanimanja koja traže kompanije. WEF Future of Jobs Report prošle je godine objavio listu zanimanja koja najbrže nestaju i ona koja najbrže rastu. Tehnologija, sigurnost i zelena tranzicija prednjače, dok operateri za unos podataka, blagajnici i telefonski prodavači polako nestaju.

Mladi talenti na novom tržištu rada

Mladi profesionalci i profesionalke unapređuju svoje vještine i mijenjaju zanimanja, a pred menadžerima i organizacijskim kulturama stoje novi izazovi. Kompanije koje grade znanje i iskustvo, razmatraju šta kada entry-level pozicija više ne postoji na način na koji je postojala? Šta kada junior koji uči od seniora postane AI alat koji izvršava zadatak, ali ne gradi razumijevanje? 

Dok International Labour Organization (ILO) procjenjuje da se 7,5 posto radnika suočava s visokom izloženošću automatizaciji, posebno u razvijenim ekonomijama, više od polovine globalne radne snage pogođeno je nekim oblikom neusklađenosti vještina. U bh. kontekstu, gdje mladi i dalje napuštaju zemlju u potrazi za stabilnijim tržištem rada, pitanje organizacijske kulture postaje i pitanje zadržavanja ljudi.

Kompanije koje to razumiju ne čekaju da se promjena dogodi sama. One već sada preispituju kako se znanje prenosi unutar tima i kako se grade karijere, ali i razmatraju kako piripremiti mlade talente za tržište drugačije od onog za koje su se školovali.