Učinkovita poslovna komunikacija u timu i između odjela
Vodič za zaposlene, vođe timova i menadžere: šta istraživanja kažu o komunikaciji u timu i između odjela, kako dogovoriti ko treba koju informaciju, kako predati posao i koji kanal izabrati za koju poruku.
Ukratko: Učinkovita poslovna komunikacija u timu i između odjela znači da prava informacija stigne do onoga kome treba, na vrijeme i jasno. U meta-analizi 150 studija kvalitet komunikacije bio je jače povezan s učinkom tima nego njena učestalost. Naša preporuka: dogovorite ko šta mora znati, ko je vlasnik kojeg zadatka i kojim kanalom ide koja poruka.
Na kraju je lista za provjeru, a ostale tekstove o toj temi naći ćete u temi Komunikacija na poslu.
Šta istraživanja kažu o komunikaciji u timu?
Shannon Marlow, Christina Lacerenza, Jensine Paoletti, Shawn Burke i Eduardo Salas sabrali su u meta-analizi u časopisu Organizational Behavior and Human Decision Processes (2018.) 150 studija s ukupno 9.702 tima, od toga 75 sa studentima i 72 sa zaposlenima. Razlikovali su učestalost komunikacije (koliko poruka članovi razmijene svim kanalima) i kvalitet (koliko je komunikacija djelotvorna i jasna). Veza komunikacije i učinka nije se značajno razlikovala između studija sa studentima i sa zaposlenima, ni između laboratorijskih i terenskih studija.
| Komunikacija u timu i učinak tima | Korelacija |
|---|---|
| sve studije zajedno | 0,31 |
| kvalitet komunikacije | 0,36 |
| učestalost komunikacije | 0,19 |
| timovi koji su komunicirali samo licem u lice | 0,32 |
| hibridni timovi | 0,29 |
| potpuno virtuelni timovi | 0,10 |
Izvor: Marlow i saradnici 2018, Organizational Behavior and Human Decision Processes, tabela 2 i rezultati; korelacije su korigovane za nepouzdanost mjerenja. Korelacija ide od -1 do 1, a nula znači da veze nema. Razlika između hibridnih timova i timova koji su radili licem u lice nije bila statistički značajna, a razlika između potpuno virtuelnih timova i timova licem u lice jeste.
Od osam najčešće mjerenih vrsta komunikacije s učinkom je najjače bila povezana razrada informacija (information elaboration, 11 studija), to jest koliko temeljno članovi objašnjavaju informacije koje dijele, a najslabije dva načina mjerenja učestalosti: samoprocjena i objektivno brojanje, na primjer e-mailova. Autori zaključuju da je za učinak tima količina informacija možda manje važna od kvaliteta razmjene. To su korelacije, ne dokaz uzroka.
Zašto timovi pričaju o onome što svi već znaju?
Garold Stasser i William Titus opisali su 1985. u časopisu Journal of Personality and Social Psychology eksperiment sa simuliranim stranačkim skupom za izbor kandidata. Prema njihovom modelu, u razgovoru grupe prevladavaju podaci koje svi znaju od ranije i oni koji podržavaju početne sklonosti. Članovi su dobili djelimične podatke, a zajedno su imali dovoljno za tačnu sliku, ali su grupe izabrale kandidata kojeg je na početku podržavalo najviše članova, a ne najboljeg. Razgovor nije ispravio iskrivljenu sliku koju su članovi imali o kandidatima, nego ju je održao. Učesnici su bili studenti Univerziteta Miami u SAD-u, u grupama od po četiri, a birali su između tri izmišljena kandidata za predsjednika studentskog vijeća. Da isto važi za timove na poslu, naša je procjena.
Jessica Mesmer-Magnus i Leslie DeChurch sabrale su 2009. u meta-analizi u časopisu Journal of Applied Psychology 72 studije s ukupno 4.795 grupa. Razmjena informacija bila je povezana s boljim učinkom tima, i to na svim nivoima moderatora koje su ispitale. S učinkom je jače bila povezana razmjena informacija koje ima samo jedan član nego opća otvorenost u razgovoru (korelacija 0,50 prema 0,32). Grupe su razmjenjivale više informacija kad je razgovor bio strukturiran i kad su članovi sarađivali, a manje, između ostalog, kad su se članovi više razlikovali. Autorice upozoravaju da kod nekih veza smjer uzroka nije jasan. Rad ne navodi koliko je studija rađeno sa studentima, a koliko sa zaposlenima.
Naša procjena: u mnogim timovima problem nije premalo poruka, nego to što važna informacija ostane kod jedne osobe.
Šta to znači za vođu tima?
Naša preporuka:
- Svakom članu tima recite šta se od njega očekuje i do kada, na primjer kroz pokazatelje uspjeha (KPI), a napredak prema cilju pokazujte otvoreno.
- Prije važne odluke pitajte svakoga šta zna, a drugi možda ne znaju: podatak od klijenta, problem u proizvodnji, rok dobavljača.
- Kad tim odlučuje, neka svako govori po redu, da i tiši članovi dođu do riječi.
- Slušajte aktivno: pitajte, pokažite interes za tuđi ugao i svojim riječima ponovite šta ste razumjeli.
- Povratnu informaciju tražite i dajte redovno, ne samo kad nešto krene loše.
- Kad neko donese lošu vijest, zahvalite mu: ko se boji posljedica, često prestane govoriti. Kako se ta šutnja prepoznaje, opisali smo u vodiču o organizacijskoj šutnji.
Zašto informacije zapnu između odjela?
Dijelovi firme koji rade zatvoreno, svaki za sebe, zovu se silosi. Naša procjena: svaki odjel ima svoje ciljeve, rokove i alate, pa informacija koja je jednom odjelu očigledna drugom stigne kasno ili nikako.
Longqi Yang i saradnici, većinom istraživači Microsofta, objavili su u časopisu Nature Human Behaviour (online 2021., u broju iz januara 2022.) studiju o 61.182 zaposlena u Microsoftu u SAD-u. Iz podataka o e-mailovima, kalendarima, porukama i pozivima u prvih šest mjeseci 2020. procijenili su učinak prelaska cijele firme na rad na daljinu: mreža saradnje postala je statičnija i više podijeljena u silose, s manje veza između dijelova firme, a sinhrone komunikacije (u isto vrijeme) bilo je manje, asinhrone više. Autori pišu da to može otežati da zaposleni dođu do novih informacija i dijele ih.
Studija nije ispitivala pravila komunikacije, nego promjenu načina rada. Naša procjena: kad se ljudi iz različitih odjela ne sreću sami od sebe, veze treba dogovoriti namjerno.
Šta je relacijska koordinacija?
Prema pregledu Bolton, Logan i Gittell iz 2021., teorija relacijske koordinacije (relational coordination) nastala je početkom devedesetih iz terenske studije odlazaka letova u avioprevozu. Jody Hoffer Gittell i saradnici u studiji u časopisu Medical Care (2000.) opisuju relacijsku koordinaciju kao čestu, pravovremenu i tačnu komunikaciju, rješavanje problema, zajedničke ciljeve, zajedničko znanje i međusobno poštovanje među zdravstvenim radnicima. Prema teoriji, to važi za sve uloge koje moraju uskladiti posao.
| Dimenzija | Pitanje za saradnju s drugim odjelom |
|---|---|
| česta komunikacija | Čujemo li se dovoljno često za posao koji radimo zajedno? |
| pravovremena komunikacija | Stiže li informacija dok s njom još možemo nešto uraditi? |
| tačna komunikacija | Možemo li se osloniti na podatke koje dobijemo? |
| rješavanje problema | Kad nešto krene loše, tražimo li rješenje ili krivca? |
| zajednički ciljevi | Znamo li zajednički cilj, a ne samo cilj svog odjela? |
| zajedničko znanje | Znamo li šta drugi odjel radi i šta mu od nas treba? |
| međusobno poštovanje | Cijenimo li posao drugog odjela? |
Izvor: dimenzije prema Gittell i saradnicima 2000, Medical Care; pitanja u desnoj koloni su naša preporuka.
U toj studiji upitnike je od jula do decembra 1997. popunilo 338 zdravstvenih radnika i 878 pacijenata kojima je ugrađen vještački kuk ili koljeno, u devet bolnica u Bostonu, New Yorku i Dallasu, u SAD-u. Veća relacijska koordinacija bila je povezana s boljom njegom po ocjeni pacijenata, manjim bolom poslije operacije i kraćim boravkom u bolnici. Anketa je rađena u jednom trenutku, pa je to veza, a ne dokazan uzrok.
Da li to važi i izvan bolnica?
U sistematskom pregledu u časopisu The Journal of Applied Behavioral Science (Bolton, Logan i Gittell, 2021.) obuhvaćene su 233 studije objavljene od 1991. do 2019., iz 36 zemalja i 73 djelatnosti. Zaključak pregleda je da dokazi podržavaju teoriju. Većina studija o vezi s kvalitetom bila je u skladu s njom, u avioprevozu na primjer uz manje žalbi putnika, kašnjenja i grešaka s prtljagom, ali blizu 20% nalaza o kvalitetu bilo je suprotno teoriji. Kod efikasnosti i troškova oko 32% nalaza bilo je mješovito ili suprotno teoriji, a prema pregledu veza možda zavisi od složenosti posla i neizvjesnosti. BiH ni druge države Zapadnog Balkana nisu na listi zemalja u pregledu.
Za BiH postoji srodan podatak, ali ne o protoku informacija: u Eurofoundovoj anketi o uslovima rada (2021., izvještaj iz 2026.) 51,6% zaposlenih u BiH reklo je da im kolege uvijek pomažu i podržavaju ih, prema 46,7% u EU. Anketa je u BiH rađena telefonom od marta do jula 2021.
Šta pomaže saradnji između odjela?
Gittell je u radu u časopisu Management Science (2002.), na primjeru njege pacijenata, ispitala osobe za vezu između službi (boundary spanners), zajedničke sastanke i dogovorene procedure. Učinak sva tri išao je preko relacijske koordinacije: i procedure su djelovale tako što su pojačavale kontakt među ljudima, a ne tako što su ga zamijenile. Sva tri su bila djelotvornija kad je posao bio neizvjesniji.
U pregledu iz 2021. zajednički sastanci su u velikoj većini nalaza bili povezani s boljom koordinacijom, ali ne uvijek: u lancima snabdijevanja pomogli su tek kad su voditelji uspjeli stvoriti prostor za odnos među učesnicima. Zajednički informacioni sistemi su u ranoj studiji u avioprevozu, kako se činilo, zamijenili direktan kontakt i bili povezani sa slabijom koordinacijom, a u zdravstvu s boljom.
Kako to primijeniti između odjela?
Naša preporuka:
- Neka svaki odjel ima zapisane ciljeve i odgovornosti i zna kako se njegov rad uklapa u ciljeve firme.
- Za svaki posao koji redovno prelazi iz odjela u odjel, na primjer ponudu, narudžbu, isporuku ili fakturu, odredite osobu za vezu u svakom odjelu.
- Organizujte redovan međusektorski sastanak s dnevnim redom, da se aktivnosti usklade, a problemi riješe na vrijeme.
- Dogovorite standardnu proceduru za dijeljenje podataka koje drugi odjeli trebaju, na primjer zajednički dokument, ali neka ne zamijeni razgovor.
- Kad nešto krene loše između odjela, prvo pitajte šta je zapelo u procesu, a tek onda ko je pogriješio.
- Neka se ljudi iz različitih odjela upoznaju: zajednička radionica, dan u drugom odjelu ili neformalno druženje.
Uz posljednju preporuku: kod Marlow i saradnika veza komunikacije i učinka bila je jača u studijama u kojima su članovi tima duže radili zajedno. Da upoznavanje kroz radionicu ili druženje ima sličan učinak među odjelima, istraživanje nije mjerilo; to je naša procjena.
Ko treba koju informaciju?
Travis Tubré i Judith Collins sabrali su 2000. u meta-analizi u časopisu Journal of Management studije o nejasnoj ulozi, kad čovjek ne zna tačno šta se od njega očekuje. Nejasna uloga bila je povezana sa slabijim radnim učinkom (korelacija -0,21). Broj studija i uzorak sažetak ne navodi.
Naša procjena: između odjela nejasna uloga često izgleda tako da svako misli da je neko drugi obavijestio klijenta, naručio materijal ili javio novi rok. Naša preporuka: za svaki proces koji ide kroz više odjela napravite kratku mapu informacija.
- Koji su koraci procesa i koji odjel radi koji korak.
- Ko je vlasnik svakog koraka: jedna osoba, ne cijeli odjel.
- Šta sljedeći korak mora dobiti od prethodnog, do kada i u kojem obliku.
- Ko mora biti obaviješten, a kome je dovoljno da informaciju može naći kad mu zatreba.
- Ko odlučuje kad se odjeli ne slože.
Ko ima ovlast da odluči, a čiji je pristanak potreban da se odluka provede, opisali smo u vodiču o CAPI-ju i RACI matrici.
Kako predati posao bez gubitka informacija?
Primopredaja je trenutak kad posao, klijent ili predmet prelazi s jedne osobe ili odjela na drugi. Primjer iz bolnica: Amy Starmer i saradnici opisali su u časopisu New England Journal of Medicine (2014.) program za primopredaju pacijenata među specijalizantima u devet bolnica (prema saopćenju Harvard Medical School, u programima specijalizacije iz pedijatrije): skraćenica koja ujednačava usmenu i pisanu primopredaju, obuka za primopredaju i komunikaciju, program za mentore s posmatranjem primopredaje i kampanja da se program održi.
U 10.740 prijema pacijenata stopa medicinskih grešaka pala je s 24,5 na 18,8 na 100 prijema (za 23%), a stopa štetnih događaja koji su se mogli spriječiti s 4,7 na 3,3 (za 30%), dok se trajanje usmene primopredaje nije značajno promijenilo (2,4 prema 2,5 minuta po pacijentu). To je poređenje perioda prije i poslije programa, a značajno smanjenje grešaka imalo je šest od devet bolnica; autori pišu da je program bio povezan s manje grešaka. Prenošenje na firme je naša procjena.
Šta treba imati dobra primopredaja?
Naša preporuka:
- Napravite kratak obrazac za primopredaju s istim poljima: stanje, šta je otvoreno i do kada, rizici, šta uraditi ako se desi nešto predvidivo i koga pitati.
- Posao predajte i usmeno i pisano, a onaj ko ga preuzima neka svojim riječima ponovi šta je preuzeo.
- Između odjela, na primjer od prodaje do realizacije narudžbe, dogovorite šta mora biti popunjeno prije nego što posao pređe dalje.
Koji kanal za koju poruku?
E-mail, poruke u alatima kao što su Slack ili Microsoft Teams, video pozivi, sastanci i alati za vođenje projekata kao što je Asana služe različitim porukama. Naša preporuka:
- Hitna odluka ili problem koji se mora riješiti danas: poziv ili kratak razgovor, pa zapis dogovora.
- Informacija koja mora ostati zapisana (dogovor, rok, cijena, izmjena): e-mail ili zajednički dokument.
- Kratko pitanje koje ne može čekati: poruka u timskom alatu.
- Stanje zadataka i ko šta radi: alat za vođenje projekata ili zajednička tabela.
- Neslaganje, loša vijest ili tema koja traži razgovor: licem u lice ili video poziv, a ne niz e-mailova.
Marlow i saradnici predlažu da se timovi koji uglavnom komuniciraju preko virtuelnih alata povremeno, ili na početku rada, sretnu licem u lice, jer to može pomoći učinku.
Pravila za interni e-mail, rokove za odgovor i dostupnost poslije radnog vremena opisali smo u vodiču o e-mail kulturi u timu.
Kada je sastanak pravi kanal, a kada ga je bolje zamijeniti porukom ili dokumentom, opisali smo u vodiču o timskim sastancima.
Kako provjeriti da li komunikacija radi?
Naša preporuka: jednom u tri mjeseca postavite ljudima u timu i u odjelima s kojima najviše sarađujete nekoliko pitanja iz tabele o relacijskoj koordinaciji. Postoji i provjeren upitnik (Relational Coordination Survey), koji koordinaciju mjeri iz ugla svake uloge, kako piše u pregledu iz 2021.
Pratite i konkretne propuste, na primjer posao koji je čekao jer niko nije javio ili dupli posao, i poslije svakog promijenite jedno pravilo.
Lista za provjeru
Lista je naša preporuka.
- Svako u timu zna šta se od njega očekuje i do kada.
- Prije važne odluke pitamo svakoga šta zna, a drugi ne znaju.
- Za svaki proces između odjela znamo vlasnika svakog koraka i osobu za vezu.
- Primopredaja ima isti obrazac i ide usmeno i pisano.
- Tim ima dogovor o tome koji kanal služi za koju poruku.
- Barem jednom u tri mjeseca pitamo kolege iz drugih odjela da li informacije stižu na vrijeme.